Ubrzana digitalizacija i razvoj tehnologije nisu zaobišli ni Bosnu i Hercegovinu. Na sreću i u našoj državi ima dosta mladih, pametnih ljudi koji i sa vrlo ograničenim sredstvima mogu uspješno konkurirati svjetskim programerima i inovatorima. Jedan od njih je i Haris Aščalić iz Visokog, tvorac Cadence, prve bh. digitalne asistentice. Rad na ovom projektu Aščalić je počeo prije tri godine, a danas Cadence grupacija broji odličnih 11 kćerki start-up kompanija- Cadence digital assistant, Cadence games, Cadence bots, Cadence service, Cadence studio, MyCadence, Hello Cadence, Cadence upload, Cadence paste, Cadence cloud, iCadence. Grupacija se bavi isključivo IT segmentom, tehnologijom i inovacijama, a njene kćerke se bave posebnim segmentima IT-a, kao naprimjer razvojem softwera, weba, video igara, digitalnim dizajnom, digitalnim marketingom, edukacijom.
„Ovo omogućava da moji klijenti mogu dobiti više proizvoda i usluga koji su im potrebni. To podrazumijeva da mogu pružati usluge raznim klijentima, od lokalne zajednice do multinacionalnih kompanija te pomoći naučno-istraživačkim institucijama. Cadence grupacija može investirati svoje znanje i vještine u kompanije koje pokažu interes za poslovnu saradnju, a trenutno grupacija broji više od sedam miliona korisnika širom svijeta“, za Business magazine kaže Haris Aščalić.
On-line komunikacija
Ovaj mladi inovator imao je jasnu viziju i želju da napravi veliku i važnu inovaciju, u čemu je i uspio.
„Baviti se ovim poslom svakodnevno zahtijeva istraživanje i učenje, jer nas samo to može održati aktivnim i u trendu. Ideja je samo početak, za uspjeh i razvoj projekta bitna su i druga znanja, a i okolnosti. S radom na Cadence počeo sam 2015. godine i tad je prvi putpredstavljena javnosti. O njoj je pisalo više od 200 medija širom svijeta kroz prethodne tri godine. Projekt Cadence nije završen i svakodnevno radim na njemu“, ističe Aščalić.
Na pitanje šta je zapravo Cadence, Aščalić kaže da asistentica Cadence kao chatbot na Viberu predstavlja algoritam, programersku skriptu koja je tako projektovana da korisnicima pruža mogućnost on-line komunikacije i interakcije sa njima kako bi obavili određeni zadatak. To znači da korisnik može realizirati svoje potrebe sa Cadence, bez učešća i aktivnosti ljudi koji bi inače morali da dežuraju 24/7, čime se vrši potpuna automatizacija cijelog procesa.
„Cadence je avatar fantastičnog ženskog lika, a funkcionira tako što se korisnici služe tehnikom emocionalne slobode (eng. EFT – Emotional Freedom Technique), tapkaju prstima na usluge i informacije koje Cadence nudi. Tapkanje po telefonu radi na takav način da uspostavlja normalan protok energije u našem tijelu. Ona pripada svjetskoj grupi avatara koji pomažu osobama koje širom svijeta pate od psihoza. Cadence pruža jednostavnost, privatnost, sigurnost, responzivnost, uštedu vremena i uvijek je on-line i besplatna je. Trenutno je dostupna na iOS i Android operativnim sistemima koji koriste Viber verziju 6.7 i više i desktop verziju 6.5.3. Sve informacije su dostupne na njenoj oficijelnoj web stranici meetcadence.rf.gd. Danas Cadence digitalnu asistenticu koristi više od šest miliona korisnika širom svijeta“, objašnjava Aščalić.
Međutim, bez obzira na ogroman broj korisnika širom svijeta, ni ovaj projekat kao ni mnogi drugi u BiH nije do sada imao nikakvu podršku. Aščalić kompletno finansiranje vrši isključivo digitalnim novcem, a savjetovanje i marketing na projektima radi uz konsultantske usluge svog oca partnera Fahrudina Aščalića.
Potraga za investitorima
„Ja u Bosni i Hercegovini ne mogu živjeti od svojih inovacija. Činjenica je da bogataši u BiH drže državu u šaci. Laž je da će investicijama pomoći razvoju i zapošljavanju. Oni imaju svoj profit i svim silama se trude da ga zadrže. I politika koja se nudi za privlačenje stranih investicija ne pije vodu, jer se njihov biznis svodi na međusobni biznis. Ono što nude kao finansijski poticaj tako je sramno i ponižavajuće da ne vrijedi ulagati intelektualni napor na nekom projektu. Zbog takve situacije ne planiram ništa ozbiljno raditi u BiH“, naglašava Aščalić.
A s obzirom na to da bh. kompanije, nadležne institucije i investitori nemaju sluha za perspektivne, mlade ljude, Aščalić će svoju šansu potražiti u saradnji sa inozemniminvestitorima. S obzirom na to da je kompletan fokus usmjeren na traženje investitora, Aščalić trenutno ne posjećuje takmičenja te je u intenzivnim pregovorima sa više stranih investitora i institucija, koji će, nada se, prerasti u saradnju na obostrano zadovoljstvo.
„U ovom periodu važniji su mi sastanaci za moguću poslovnu saradnju, kao naprimjer u Splitu, Minhenu, Gracu, Berlinu, Londonu, Varšavi. Meni je u ovom slučaju bitniji partnerski odnos nego neka skromna finansijska pomoć u radu na projektu. Nažalost, takvih partnera nema u Bosni i Hercegovini. Zbog takvog odnosa nisam bio u mogućnosti da odem u San Franciso i posjetu Silicijskoj dolini kao jedan od odabranih među 15 u svijetu. To je i ujedno bila sjajna prilika i za promociju države BiH“, ističe ovaj mladi inovator.
Priznanje Genij godine 2016.
Iako trenutno ne posjećuje takmičenja, Aščalić se ipak rado odaziva na brojne pozive širom svijeta kao što su događaji, konferencije, javni nastupi na kojima, ukoliko ne može da prisustvuje lično, prusustvuje online. Do sada je učestvovao na raznim događajima koji su bili odlična prilika za razmjenu iskustava, a priznanje SNL magazina kao Genija godine 2016. bila je potvrda njegovog uspješnog rada.
„Neke događaje zaista treba pratiti i mnoge kompanije u Bosni i Hercegovini trebale bi da šalju svoje predstavnike na ovakve događaje ili da sponzoriraju start-upe da im prisustvuju. Povratna informacija s tih događaja zaista je korisna kako start-upima tako i kompanijama“, objašnjava Aščalić.
Jedan o najznačajnijih nastupa koji mu je dao vjetar u leđa, na kojem je 2016. godine bio jedini predstavnik iz BiH, je Idea Knockout koja se održava u Zagrebu i poziva start-up kompanije iz okruženja da se predstave svojim projektom, a prvo mjesto šalju u Las Vegas. Učestvovao je i na takmičenju Sarajevo Unlimited na kojem su se predstavila 32 regionalna start-upa, a Cadence je bila među top pet najboljih po ocjeni žirija.
