Kineski juan postaje dijelom trgovinskog rata, piše CNN.
Američki predsjednik Donald Trump optužio je kinesku Vladu da manipulira valutom kako bi se lakše nosili s američkim carinama. Tako je od travnja, kada je eskalirao trgovinski sukob između dviju zemalja, kineska valuta pala za gotovo deset posto u odnosu na američki dolar i na najnižoj je razini u više od godinu dana.
Da pojasnimo, juanom se ne trguje slobodno kao ostalim većim valutama poput dolara ili funte. Ono što je važno naglasiti jest da Kineska narodna banka nije neovisna od Komunističke partije, odnosno ona dobiva zapovijedi vezane uz monetarnu politiku iz vrha vlasti te često intervenira na tržištu. Osim toga, ona svako jutro postavi granice unutar kojih se juan može kretati dva posto više ili niže, ovisno o kretanjima tržišta. Iz tog razloga država može namjerno devalvirati vrijednost svoje valute čime izvoz postaje jeftiniji, a time i kompetitivniji. Tako je Trump još prošli mjesec skrenuo pozornost javnosti na strmovit pad kineske valute koji je umanjio efekt američkih tarifa, odnosno kineska su dobra postala jeftinija.
‘Valutni rat’
Uz to, i analitičari su već izjavili da bi trgovinski rat između SAD-a i Kine mogao postati i “valutni rat”, a sa sve većom devalvacijom juana i ostatak azijskih zemalja počinje osjećati pritisak na smanjenje tečaja svojih valuta.
Ipak, ne slažu se svi s time. Naime, neki analitičari smatraju da je do smanjenja vrijednosti juana došlo zbog jačanja dolara. Točnije, oni vjeruju da su eskalacija sukoba sa SAD-om i briga zbog usporavanja kineske ekonomije smanjili vrijednost juana u vrijeme kad je Fed kontinuirano podizao kamatne stope zbog čega investitori posluju s dolarima te prodaju druge valute. Iz tog razloga analitičari smatraju da Peking zapravo štiti juan i da kineska vlada želi stabilnu valutu.
Nije prvi put
No, ovo ne bi bio prvi put da Kina devalvira svoju valutu. Ta se azijska država bori sa svojim susjedima da opskrbi svijet sa svime od hladnjaka, preko smartphoneova i elektronike do dobara kao što su odjeća i obuća, a jeftiniji juan znači jeftiniji kineski izvoz. Odnosno, jeftiniji juan potencijalno može povećati prekograničnu prodaju, a ona je jedan od najvećih pokretača kineskog gospodarskog rasta. Tako je u samim počecima otvaranja kineske ekonomije ostatku svijeta u 1970-ima i 1980-ima, od državnog interesa bilo držati vrijednost valute “umjetno niskom” kako bi učinili svoju izvoznu industriju u razvoju što kompetitivnijom u borbi protiv svojih azijskih suparnika.
Osim toga, kada je kineski izvoz pao za više od osam posto u 2015., vlada je opet učinila isto te je smanjivala vrijednost juana tri dana zaredom kako bi ojačala izvoz. U jednom danu bio je zabilježen pad od čak dva posto, dok je ukupni pad vrijednosti juana u ta tri dana iznosio četiri posto. To je bio i najveći zabilježeni pad kineske valute u 20 godina.
