Zabranjeni katalonski referendum završio je malom izlaznošću, većinom glasova za nezavisnost Katalonije i stotinama povrijeđenih. Ankete su i ranije pokazale da većina Katalonaca želi referendum, ali da samo manjina želi nezavisnost. Priča o ekonomiji je, kao i obično, komplikovanija: otcjepljenje bi bilo udarac i za Španiju i za Kataloniju.
Katalonija, sjeveroistočna španska regija čiji je referendum o nezavisnosti Ustavni sud Španije zabranio, a vlada u Madridu na referendum odgovorila nasiljem,ima snažnu ekonomiju kojom se Katalonci mogu dičiti, piše Financial times. Španska pokrajina koja zauzima jedva 6,3 posto teritorije Španije, tradicionalno je bogata industrijom, stranim investicijama, boljim obrazovnim sistemom, manjom socijalnom nejednakošću i superiornim tržištem rada.
Katalonija je ubjedljivo najvažnija pokrajina kad je u pitanju ekonomija Španije. U prošloj godini, Katalonija je bila zaslužna za 212 milijardi eura ili oko 19 posto državnog bruto domaćeg proizvoda. Katalonski BDP po glavi stanovnika je sličan prosjeku EU i viši od španskog. Katalonija je sa svojih 65,2 milijarde eura vrijednim izvozom zaslužna za 25 posto izvoza Španije.
Elisenda Paluzie, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Barceloni, pojasnila je za Marketplace da Katalonija i njenih 7,45 miliona stanovnika čine oko 16 posto populacije Španije i zaslužni su za petinu poreza, od čega im se 14 posto vrati za javne troškove.
Ekonomija Katalonije temelji se na dugoj industrijskoj tradiciji koja čini 21 posto katalonskog BDP-a, u poređenju sa 17 posto španskog prosjeka. U Kataloniji je 19 posto kompanija koje posluju u Španiji. Katalonija je najatraktivnija španska regija i za strane investicije i jedna trećina stranih kompanija u Španiji je smještena u ovom dijelu zemlje. U Kataloniju se slilo više od 43 milijarde dolara kapitala, što je najveći regionalni obim u Španiji i više od četvrtine ukupnog nacionalnog obima.
Strane kompanije koje investiraju u Kataloniju najviše su zainteresirane za automobilsku industriju, sektor transporta, hemijski i farmaceutski sektor. Samo u ovim industrijama, strane investicije su zaslužne za skoro 26.000 radnih mjesta u Kataloniji, govore podaci fDI Markets.
Istraživanje Svjetske banke o lakoći poslovanja govori da će vam u Kataloniji trebati 153 dana da dobijete dozvolu za gradnju, a za pokretanje malog ili srednjeg preduzeća 118 dana.
U prošloj godini nezaposlenost mladih pala je na 34 posto, dok se na nacionalnom nivou ta stopa zadržala na visokih 44,4 posto. Ukupna stopa nezaposlenosti u maju u Kataloniji je iznosila 13,2 posto, dok je nezaposlenost u cijeloj Španiji bila 17,2 posto, ali je prosjek EU za sada nedostižnih 7,7 posto.
Sve navedeno ne znači da Katalonija nema svojih slabosti. Dug katalonske vlade u odnosu na BDP se više nego utrostručio od 2009. na više od 35 posto, što je daleko iznad prosjeka Španije od 24,8 posto. Visok katalonski dug koji čini 16,34 posto ukupnog španskog duga većinom je posljedica ekonomske krize. Ideja o nezavisnosti također bi mogla imati svoju cijenu, upozorio je španski ministar ekonomije Luis de Guindos, navodeći da bi otcjepljenjem ekonomija Katalonije bila smanjena i do 30 posto te da bi se nezaposlenost u regiji udvostručila.
De Guindos je podsjetio da bi veliki procenat katalonske robe ponovo podlijegao carini, budući da bi Katalonija izlaskom iz Španije automatski napustila i EU, a upravo na to tržište Katalonija plasira 65,8 svojih izvoznih proizvoda. Jedan od problema nezavisne Katalonije svakako bi bio i potencijalni trgovinski bojkot iz Španije.
“BDP nezavisne Katalonije bio bi smanjen za 25 ili 30 posto”, ocijenio je De Guindos, optužujući katalonske lidere da kriju neugodne činjenice i da u svojoj kampanji za nezavisnost “ne govore istinu” o ekonomskoj stvarnosti Katalonije.
Ako bi se htjela ponovo domoći privilegija prostora slobodne trgovine, takva Katalonija morala bi nezavisno zatražiti članstvo u EUi i ubijediti sve aktuelne članice da se slože s tim, a među njima i samu Španiju.
“Trenutno ne vidimo praktični način na koji bi Katalonija postala nezavisna država EU, što je scenarij koji većina zagovornika nezavisnosti priželjkuje”, naveli su ekonomisti Berenberg Bank u izvještaju.
S druge strane, Katalonija bi se pridružila listi zemalja koje nisu članice Svjetske trgovinske organizacije i suočila se sa značajnim trgovinskim barijerama upozorava Stephen Brown, ekonomista u Capital Economics.
Business Insider je prije nekoliko mjeseci izračunao da bi Katalonija po otcjepljenju u svojoj kasi godišnje imala oko 16 milijardi eura samo zahvaljujući činjenici da više ne mora plaćati porez Španiji. Stvari, međutim, nikad nisu tako jednostavne, te bi Katalonija u istom scenariju bila teško pogođena činjenicom da 35,5 posto njenog današnjeg izvoza odlazi na špansko tržište.
