U proteklih mjesec dana svjetska knjiga narudžbi brodova popunila se s novih 66 ugovorenih poslova, pa je do juna broj novih ugovorenih novogradnji u 2017. podignut na ukupno 245 brodova i blago je poboljšan gleda li se isto lanjsko razdoblje, za oko 5 posto.
Hrvatska velika brodogradilišta nisu među sretnicima koji su u ovoj godini uspjeli zaključiti nove poslove. Prema knjizi narudžbi koju vodi Hrvatska brodogradnja Jadranbrod (HBJ), ukupno imaju 41 novogradnju vrijednosti 1,74 milijarde dolara i posla do prve polovine 2019.
Zbog dinamike ugovaranja, posebno u uslovima stagnacije na globalnoj razini i činjenice da brodogradilišta polako izlaze iz postupka restrukturiranja uz podršku države, iz ove državne institucije pomno prate aktivnosti brodograditelja i ne skrivaju zabrinutost.
Glavnina Kinezima
Glavnina novih brodova i u ovoj godini ugovorila su kineska brodogradilišta, ukupno 101 brod, ali od 17,9 milijardi dolara ukupne vrijednosti svih novogradnji najveći dio i dalje se odnosi na italijanske brodograditelje, koji su svoju proizvodnju usmjerili na specijalizirane brodove. Njihove su nove gradnje zaključene do juna “teške” 4,4 milijarde dolara, što je četvrtina vrijednosti svih novih narudžbi. Premda se u svim analizama stanja traži svaka pozitivna naznaka promjena trendova, činjenica je da još uvijek nema ozbiljnih znakova oporavka.
U svjetskoj knjizi narudžbi pomak nabolje u odnosu na aktualnu flotu bilježe tek LNG tankeri, zbog povećane potražnje za prijevozom ukapljenog plina, te specijalizirani brodovi. Ukupno je u svjetskoj knjizi 124 LNG tankera, a na godišnjoj razini broj novougovorenih povećan je za 224 posto.
Rast od 1 posto
Iz HBJ-a ističu kako relevantne analize tržišta pokazuju pozitivne naznake u segmentu “suhog” i “rasutog” tereta, što vodi ka smanjuju razlika između ponude i potražnje, te posljedično rezultira oporavkom cijena novogradnji i rastom vozarina. Uz nastavak rasta aktivnosti na tržištu rezanja brodova i smanjene isporuke novih brodova, očekivanja su da bi na svjetskom tržištu u narednih pet godina svjetska flota rasla po godišnjoj stopi od 1 posto, dok bi potražnja za prijevozom roba rasla po 3 posto godišnje, piše poslovni.hr.
Kakav trend pada bilježi posljednjih godina svjetska brodogradnja govore podaci da je u cijeloj 2016. bilo ugovoreno ukupno 513 novih brodova, godinu ranije 1635, u 2014. njih 2208, a u 2013. 3048, dok je pred početak priveredne krize cijela industrija bilježila rekordnu, deseterostruko veću popunjenost kapaciteta nego lani. Brodograđevinari sa serijskom proizvodnjom najviše su pali, a i sada je polovina svih kineskih kapaciteta prazna, dok su izuzeci s potpuno popunjenim kapacitetima, i to do 2022. tek italijanska, njemačka, finska i dijelom francuska brodogradilišta, u kojima se rade veliki kruzeri.
