BiH tone prema statusu uvoznika električne energije

Piše Armin Zeba

Električna energija decenijama je bila jedan od rijetkih proizvoda u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine koji je donosio suficit, godišnje mjerljiv stotinama miliona konvertibilnih maraka, a naša zemlja važila za najvećeg regionalnog izvoznika tog energenta. Međutim, taj status danas je ozbiljno poljuljan – razlika u vrijednosti izvoza i uvoza električne energije rapidno se smanjuje i djeluje da je samo pitanje vremena kada će ta dva parametra biti potpuno izjednačena, što otvara brojna pitanja o dugoročnoj održivosti domaćeg energetskog sektora, odnosno propuštenim investicijama i cijeni dugogodišnjeg odgađanja nužnih energetskih reformi.

Negativan trend

Sudeći prema trendovima u prva tri kvartala 2025. godine, tokom kojih je vrijednost bosanskohercegovačkog izvoza električne energije iznosila 654.906.010 KM, a uvoz gotovo utrostručen – na 482.323.186 KM, godišnji vanjskotrgovinski bilans triju domaćih elektroprivreda, unatoč ukupnom suficitu koji je za devet mjeseci dostigao 172.582.824 KM, bit će jedan od najgorih u poslijeratnoj historiji naše zemlje.

Loša vanjskotrgovinska strategija najvidljivija je iz uporednih podataka za rekordnu 2023. i nazadujuću 2024., tokom kojih je izvoz količinski bio podjednak, ali vrijednosno različit za čak 400 miliona KM

O kolikom ozbiljnom energetskom sunovratu je riječ, ilustriraju podaci državne Agencije za statistiku o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH električnom energijom u posljednjih desetak godina – u 2017. (također obilježenoj enormnim skokom uvoza od 174 posto) odnos vrijednosti uvoza i izvoza iznosio je 462,97 miliona KM prema 317,11 miliona KM (suficit od 145,86 miliona KM), u 2018. godini 574,04 miliona KM prema 178,90 miliona KM (395,14 miliona KM suficita), u 2019. godini 574,87 miliona KM prema 270,79 miliona KM (više od 304 miliona KM suficita), u pandemijskoj 2020. godini 497,19 miliona KM prema 96,33 miliona KM (400,86 miliona KM suficita), u 2021. godini 830,04 miliona KM prema 218,77 miliona KM (611,27 miliona KM suficita), u 2022. godini 1,07 milijardi KM prema 393,53 miliona KM (681,12 miliona KM suficita), u 2023. godini 1,06 milijardi KM prema 215,88 miliona KM (839,84 miliona KM suficita), da bi 2024. započeo sunovrat u vidu pada izvoza za 36,4 posto, na 669,78 miliona KM i rasta uvoza za 44,8 posto, na 312,61 milion KM, odnosno više nego dvostrukog smanjenja suficita – na 357,17 miliona KM.

Ono što posebno upada u oči jeste činjenica da, prema pokazateljima iz godišnjih izvještaja Nezavisnog operatora sistema (NOS) BiH, nije bilo dramatičnih odstupanja u količinama električne energije kojoma se trgovalo, a koje su se u posljednjih pet godina kretale od 7.344 do 9.814 gigavat-sati (GWh) na izvoznoj, te od 4.153 do 5.937 GWh na uvoznoj strani, što ukazuje na zaključak da smo prodavali jeftino, a kupovali skupo. Takva vanjskotrgovinska strategija triju bh. elektroprivreda najvidljivija je iz uporednih podataka za rekordnu 2023. i nazadujuću 2024. godinu. Iako je u 2024. izvezen 8.441 GWh električne energije, neznatno više od 8.384 GWh iz 2023. godine, finansijski efekti tog količinski jačeg izvoza bili su za oko 400 miliona KM manji!? Pojednostavljena računica takođe pokazuje da je u 2023. godini, u kojoj je pozitivni vanjskotrgovinski saldo iznosio 4.231 GWh, ostvaren prosječan prihod od 198,50 KM po gigavat-satu viška izvezene u odnosu na uvezenu električnu energiju, dok je u 2024. on smanjen na 125,87 KM po jednom od ukupno 2.504 GWh ostvarenog suficita…

Sudeći prema trendovima u prva tri kvartala 2025., godišnji vanjskotrgovinski bilans triju domaćih elektroprivreda bit će jedan od najgorih u poslijeratnoj historiji BiH

Mada pojedinačni godišnji bilansi domaćih elektroprivreda još nisu u potpunosti sumirani, a u tim kompanijama ih za sada ni ne žele otkrivati široj javnosti, odgovor na pitanje o ključnim uzrocima negativnih vanjskotrgovinskih trendova nazire se iz njihovih posljednjih izvještaja o poslovanju, koji u slučaju Elektroprivrede BiH, nakon rekordnih 331,79 miliona KM minusa iz 2023. pokazuju gubitke od 57,56 miliona KM u 2024. i 45,47 miliona KM u prvih šest mjeseci 2025. godine. Elektroprivreda RS, pak, neto dobit koja je u 2023. dostigla čak 144,86 miliona KM, godinu kasnije “srezala“ je na 3,25 miliona KM, dok za 2025. očekuje gubitak od oko 29 miliona KM. Sličan strmoglavi pad krivulje uspjeha bilježi i Elektroprivreda HZHB, koja je 2023. završila sa 52,40 miliona KM neto dobiti, koja se u 2024. smanjila na 696.583 KM, a otprilike tolika će biti u 2025. godini, čije je prvo polugodište okončano sa viškom prihoda nad rashodima od 357.749 KM.

Ipak, za razliku od ostala dva bh. snabdjevača električnom energijom, Elektroprivreda HZHB uspijeva svoje poslovanje održati koliko-toliko profitabilnim, što je vjerovatno i isključivi razlog što su jedino u toj kompaniji spremni, pa makar i škrto, razgovarati o aktuelnim, po nas vrlo nepovoljnim vanjskotrgovinskim kretanjima.

Odgovor na pitanje o ključnim uzrocima negativnih vanjskotrgovinskih trendova nazire se izvještaja o poslovanju domaćih elektroprivreda, od kojih samo mostarska ne bilježi višemilionske gubitke

Na pitanje o trendovima kada je konkretno riječ o Elektroprivredi HZHB, u smislu količine i vrijednosti izvezene i uvezene električne energije, odnosno rasta ili pada izvoza i uvoza, iz te kompanije diplomatski odgovaraju opaskom da “nepovoljna hidrologija u 2025. godini rezultirala je smanjenom proizvodnjom električne energije u hidroelektranama kojima gospodari naše društvo, ali to nije značajno utjecalo na povećanje ukupnog uvoza električne energije u BiH“.

“Elektroprivreda HZHB minimalno je odstupala od bilanciranih (planiranih) veličina koje se odnose na kupnju električne energije, a time i uvoz, te stoga možemo reći da je njen doprinos navedenim trendovima u vanjskotrgovinskoj bilanci u prvih devet mjeseci 2025. godine zanemariv“, ističu iz Elektroprivrede HZHB u izjavi za Business Magazine, ne navodeći konkretne pokazatelje obima i vrijednosti ostvarenog izvoza i uvoza.

Iz laičkog ugla gledanja, djeluje prilično neobično da istovremeno rastu i izvoz i uvoz električne energije – da li je riječ isključivo o sezonskim kolebanjima ili na takva tržišna kretanja utiču još neki faktori, dilema je koju iz Elektroprivrede HZHB pojašnjavaju potenciranjem strategije trgovanja po principu kupovine pri povećanoj ponudi i prodaje pri jakoj potražnji.

Loša perspektiva

“Vrijednosti uvoza i izvoza električne energije ovise svakako o ostvarenoj proizvodnji elektrana, prije svega termo i hidroelektrana u BiH, kao i cijenama na veleprodajnom tržištu.

S ciljem optimizacije sustava i maksimizacije dobiti opravdan je uvoz električne energije u satima kada ona na veleprodajnom tržištu postiže nižu cijenu (na primjer u vrijeme takozvanog solarnog peaka, kada cijene na veleprodajnom tržištu mogu biti i negativne), uz prodaju električne energije u satima najvećeg opterećenja sustava, kada je cijena na veleprodajnom tržištu viša“, rezimiraju iz Elektroprivrede HZHB.

Kada je riječ o očekivanim vanjskotrgovinskim trendovima u narednom kratkoročnom i srednjoročnom periodu te faktorima od kojih će oni prvenstveno zavisiti, ali i nivou u kojem će se eventualni nastavak ubrzanog rasta uvoza odraziti na cijene električne energije na domaćem tržištu, iz Elektroprivrede HZHB ne upuštaju se u detaljnije procjene, ali prilično jasno daju do znanja da nema osnova za nadu u skori zaokret u pozitivnom smjeru.

“U narednom kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju vanjskotrgovinski trendovi će prije svega ovisiti o hidrološkim uvjetima i kretanjima na tržištu električne energije koje je teško predvidjeti, a posebno u kontekstu nadolazeće implementacije CBAM regulative, koja će vrlo vjerojatno značajno narušiti ravnotežu vanjskotrgovinske bilance u segmentu uvoza i izvoza električne energije.

U slučaju eventualne potrebe za povećanjem uvoza, Društvo će nastojati korištenjem internih kapaciteta i optimizacijom troškova amortizirati utjecaj na cijene električne energije na domaćem tržištu“, poručuju pritom iz Elektroprivrede HZHB.