Hidrogen, hemijski element koji često nosi epitete “energije budućnosti”, postaje ključna tačka rasprava u energetskim i naučnim krugovima.
Nedavno održani okrugli sto pod nazivom „Proizvodnja i primjena hidrogena sa osvrtom na strategiju u BiH“ okupio je vodeće stručnjake iz oblasti energije, predstavnike industrije, naučne zajednice i javne uprave.
Događaj je organizovan od strane Centra za napredne tehnologije (CNT) i Ureda grada Beča u Sarajevu, uz podršku Ministarstva privrede Kantona Sarajevo. Ovim putem otvorene su izuzetno važne teme vezane za potencijale, izazove i imperativnu potrebu za hidrogenskom tranzicijom u Bosni i Hercegovini.
Okrugli sto otvorili su direktor CNT-a, mr.dipl.ing. Ensar Mulaosmanović, i vodeći istraživač u oblasti skladištenja energije, dr.sci. Dalibor Karačić, koji su u svojim uvodnim obraćanjima istakli važnost hidrogena u budućoj energetskoj strategiji BiH, uz naglasak na saradnju industrije, nauke i vladinih institucija.
“Pokretanje pilot-projekata za proizvodnju hidrogena iz obnovljivih izvora energije mora biti prioritet”, poručeno je na okruglom stolu.
U vremenu kada svijet traži rješenja za klimatske promjene, hidrogen – najrasprostranjeniji element u svemiru – otvara nove horizonte za održivu energiju. Bosna i Hercegovina, bogata prirodnim resursima, ima priliku da iskoristi ovu tehnologiju ne samo kao rješenje za ekološke izazove, već i kao pokretač ekonomskog rasta.
Sposobnost hidrogena, kao čistog nosioca energije, da dekarbonizira industriju, transport i energetske sisteme, čini ga neizostavnim dijelom zelenih politika Evropske unije. Pariški sporazum o klimatskim promjenama, kao i Evropski zeleni plan, postavljaju ambiciozne ciljeve smanjenja emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine i postizanje potpune klimatske neutralnosti do 2050.
U tom kontekstu, hidrogen se ističe kao tehnologija budućnosti. Njegova proizvodnja kroz elektrolizu vode uz korištenje obnovljivih izvora energije – tzv. zeleni hidrogen – predstavlja jedinu dugoročno održivu opciju. Ipak, kako je istaknuto na okruglom stolu u Sarajevu, izazovi u infrastrukturi, troškovima i regulativi ostaju značajni.
Dr.sci. MehmedKonaković, stručni savjetnik CNT-a, prezentovao je pregled trenutne situacije u zemlji i infrastrukturnih mogućnosti za proizvodnju i distribuciju hidrogena.
Bosna i Hercegovina mora prepoznati hidrogen ne samo kao tehnološki imperativ već i kao priliku za ekonomski prosperitet i međunarodnu relevantnost.
Konaković je upozorio na ozbiljne posljedice odsustva koordiniranog pristupa:
„Strategija nije samo papir, već alat za privlačenje investicija, stvaranje tržišta i osiguranje sinergije između nauke, industrije i politike.“
Bez strateškog plana, projekti hidrogena ostaju oslonjeni na pojedinačne inicijative i međunarodne programe. Sa jedne strane ovo usporava razvoj tehnologije već, a sa druge smanjuje šanse za korištenje fondova Evropske unije, koji nude milijarde eura za projekte zelene energije.
Konaković je istaknuo mogućnosti korištenja solarne i vjetroelektrične energije za proizvodnju tzv. zelenog hidrogena, naglašavajući komparativne prednosti BiH u prirodnim resursima.
Beč kao uzor
Goran Vasilić iz bečke energetske kompanije Wien Energie predstavio je uspješan primjer primjene hidrogena u praksi u Beču. Beč, poznat po svom strateškom pristupu održivoj energiji, već koristi hidrogen u komunalnom transportu i miješa ga u gasnu mrežu.
„Bečko postrojenje za proizvodnju hidrogena ima kapacitet od tri megavata i osigurava stabilne zalihe energije za gradske potrebe“, rekao je Vasilić.
On je također podijelio praktična iskustva u testiranju autobusa i komunalnih kamiona na hidrogen, ističući njihov poseban značaj u gradskim sredinama sa velikim zagađenjem. Hidrogenski autobusi i komunalni kamioni pokazali su se posebno korisnim u brdovitim dijelovima Beča.
Bosna i Hercegovina bez strategije
Dok Hrvatska već ima usvojenu strategiju, a Srbija intenzivno radi na njenoj izradi, BiH se nalazi na začelju regionalnih napora.
Jedna od ključnih kritika tokom diskusije bila je usmjerena na nedostatak strategije za hidrogen u Bosni i Hercegovini.
Pored toga, regulative u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti su zastarjele i nesinhronizirane sa EU standardima. Uvođenje hidrogena u nacionalni energetski sistem zahtijeva temeljnu reformu zakona i harmonizaciju sa Evropskim zelenim planom.
Bosna i Hercegovina se nalazi na raskršću između pasivnog posmatrača i aktivnog učesnika u globalnoj energetskoj tranziciji.
Na okruglom stolu otvoreno je i pitanje infrastrukturnih i regulativnih prepreka. Trenutni kapaciteti distribucijske mreže u BiH nisu dovoljno razvijeni da podrže integraciju novih izvora energije poput hidrogena.
Prednosti hidrogena nisu samo ekološke već i ekonomske. Hidrogen može pomoći industriji BiH da smanji energetske troškove i ispuni sve strožije EU standarde. Međutim, dugoročna održivost zavisi od smanjenja troškova proizvodnje. Prema Vasiliću, lider u ovoj oblasti bit će onaj ko uspije proizvesti hidrogen po cijeni nižoj od dva eura po kilogramu. Ovo podcrtava potrebu za strateškim ulaganjima u istraživanje, razvoj i infrastrukturu.
Bosna i Hercegovina ima značajne prirodne resurse za proizvodnju zelenog hidrogena. CNT-ov laboratorijski rad pokazuje da stručnost postoji – ono što nedostaje jesu politička volja, koordinacija i ulaganja. Bez usvajanja nacionalne strategije, razvojne infrastrukture i zakonodavnog okvira, ovaj potencijal će ostati neiskorišten.
