Piše Armin Zeba
Nakon Travnika, Ljubuški je postao drugi bosanskohercegovački Digital Tax-Free grad, napravivši time značajan pomak u modernizaciji lokalnog poslovnog okruženja i javne uprave putem koncepta koji fizičkim licima omogućava da besplatno, uz minimizirane administrativne procedure, online registruju svoj obrt u roku od 24 sata.
Online registracija
“Od polovice rujna 2024. godine za većinu djelatnosti potrebna su samo tri dokumenta koja će se putem online platforme jednostavno učitati, a službenici će u roku od 24 sata registrirati obrt u slučaju ispravnosti dokumenata. Smanjenjem administrativnih barijera, ukidanjem pristojbi za osnivanje obrta, uštedom vremena i sredstava, želi se potaknuti poslovni entuzijazam među građanima te se očekuje i povećanje broja registriranih obrta i rasta zapošljavanja“, ističu iz Gradske uprave Ljubuškog u izjavi za Business Magazine.
Uz opasku da su dosadašnji administrativni postupci usporavali ekonomski napredak Ljubuškog, posebno kada je riječ o razvoju male i srednje privrede, “budući da su stanovnici iz udaljenijih dijelova Grada trebali u više navrata dolaziti u svrhu registracije obrta, a najizraženiji problemi takve vrste bili su u poljoprivrednoj djelatnosti“, iz Gradske uprave konstatiraju da se na krilima Digital Tax-Free sistema najvidljiviji investicijski iskorak očekuje u području turizma.
“U posljednje vrijeme gradi se sve više kuća za odmor i sve je veća ponuda turističkog sadržaja, a Grad najviše radi na razvoju proizvodnog sektora, gdje se nudi niz dugoročnih poticajnih mjera usmjerenih ka razvoju poduzetništva i obrtništva, te provodi i iz svog proračuna sufinancira programe kojima se potiču poduzetništvo, poljoprivreda i turizam.
Investitorima koji se odluče ulagati, Grad pruža financijsku potporu pri kupovini placeva na neizgrađenom građevnom zemljištu u gospodarskim zonama Zvirići i Mostarska Vrata.
Grad Ljubuški najviše radi na razvoju proizvodnog sektora, gdje se nudi niz dugoročnih poticajnih mjera usmjerenih ka razvoju poduzetništva i obrtništva
Grad isplaćuje iznos financijske potpore od 20 do 90 posto od uplaćene kupoprodajne cijene na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Visina iznosa potpore ovisi o broju uposlenih radnika. U proračunu su osigurana sredstva za subvencije kredita poduzetnicima“, pojašnjavaju iz Gradske uprave, ukazujući pritom i na druge projekte kojima je lokalna vlast podržala ekonomski razvoj Ljubuškog, u prvom redu UNDP Dijaspora za razvoj – program podrške marginaliziranim grupama žena, te USAID DiasporaInvest, kojim se privlače ulaganja iz dijaspore.
Programi podrške
“Također, Grad nudi i potpore u okviru demografskih mjera koje su od iznimne važnosti za razvoj lokalne zajednice, kao što su: subvencioniranje vrtića, koji je sada najjeftiniji u regiji, osiguravanje besplatnog prijevoza za učenike, potpore svim redovitim studentima, potpore mladim obiteljima pri kupnji prve nekretnine…“, pobrajaju iz Gradske uprave.
Kada je, pak, riječ o stimuliranju ekonomskog razvoja Ljubuškog sa viših nivoa vlasti, iz Gradske uprave navode da Zapadnohercegovački kanton i Federacija BiH “uz to što pružaju potporu općinama i gradovima za financiranje i sufinanciranje projekata za lokalnu zajednicu, posljednjih godina raspisuju veći broj javnih poziva i natječaja za potporu poduzetništvu, što svakako pridonosi lokalnom razvoju“.
Smanjenjem administrativnih barijera, ukidanjem taksi za osnivanje obrta, uštedom vremena i sredstava, želi se potaknuti poslovni entuzijazam građana
“Manjkavosti koje postoje, ogledaju se u tome da mnoga poduzeća nemaju kapacitete da pripremaju projekte i da se prijavljuju na te pozive“, konstatiraju iz Gradske uprave Ljubuškog.
Ekonomska statistika
Prema raspoloživim statističkim podacima, broj zaposlenih u Ljubuškom je 5.121, dok se na evidenciji nezaposlenih vode 2.752 stanovnika tog grada. Stopa nezaposlenosti iznosi visokih 35 posto.
Prosječna mjesečna bruto plata je 1.195 KM, a prosječna neto plata 861 KM.
Širenje koncepta
Potrebu za modernizacijom i prilagođavanjem savremenim trendovima s ciljem unapređenja efikasnosti javne uprave i intenzivnijem privlačenju stranih investicija te, u konačnici, podizanje životnog standarda građana, prepoznale su i brojne druge lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, koje bi uskoro trebale krenuti za Digital Tax-Free primjerom Travnika i Ljubuškog.
Interes za implementaciju tog koncepta već su iskazale lokalne vlasti Tešnja i Mostara, za koje se očekuje da će biti prvi sljedeći Digital Tax-Free gradovi u BiH, a kao ozbiljni kandidati za tu vrstu prečice za privlačenje novih i olakšavanje poslovanja postojećim investitorima, apostrofiraju se Goražde, Cazin i Čapljina.
