Piše Armin Zeba
Glavno izvozno tržište bh. namjenske industrije Sjedinjene Američke Države, na koje se odnosi više od četvrtine ukupne vrijednosti njenog izvoza.
U januaru 2024. godine UIO BiH registrirala je izvoz naoružanja i vojne opreme ukupno vrijedan 12.285.647,78 KM
Namjenska industrija decenijama je jedna od okosnica bosanskohercegovačke privrede i među rijetkima čiji su proizvodi kontinuirano konkurentni na globalnom tržištu. Uprkos tome, ili upravo zato, ona je i stalna meta raznih mešetara koji se nastoje infiltrirati u upravljačke strukture domaćih kompanija za proizvodnju naoružanja i vojne opreme kako bi kroz njih lično profitirali ili, pak, ne bi li ih iznutra potkopavali i u konačnici eliminirali iz tržišne utakmice zarad interesa konkurencije iz okruženja, uslijed čega domaća namjenska industrija ne ostvaruju ni približno svoj puni kapacitet, a mnoge od nekada izuzetno uspješnih i svjetski poznatih fabrika iz te branše, poput Vitezita ili Zraka, dovedene su do propasti nasuprot svakoj ekonomskoj logici. Posljednja u nizu kampanja sa ciljem podmetanja klipova u točkove bh. namjenske industrije, ujedno i jedna od najperfidnijih i najzločestijih, s obzirom da je bazirana na zloupoterebi patnji naroda Palestine, provodi se posljednjih mjeseci putem ničim potkrijepljenih tvrdnji da “Izraelci ubijaju palestinsku djecu oružjem uvezenim iz Bosne i Hercegovine“.
Neusklađeni podaci
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u posljednjih pet godina izvoz oružja u Izrael zabilježen je samo jednom, tokom 2022. godine, u vrijednosti od 192.983,41 KM
Koliko ima istine u tom prijezira vrijednom lažnom dušebrižništvu, najbolje pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH dostavljeni Business Magazine, prema kojima se od ukupnog izvoza bh. naoružanja i vojne opreme u 2023. godini, vrijednog 241.144.400,98 konvertibilnih maraka, na Izrael odnosi – nula KM! U 2022. godini, pak, put Izraela je otišlo 34,47 kilograma proizvoda domaće namjenske industrije, vrijednih ukupno 192.983,41 KM. Riječ je o prozvodima sa tarifnom oznakom 9306, u koje spadaju bombe, granate, torpeda, mine, rakete te njihovi dijelovi i vojna municija. Prema evidenciji državnih poreznika, u 2021., 2020. i 2019. nije bilo izvoza naoružanja i vojne opreme iz BiH u Izrael, što se, istina, kosi sa podacima koje je u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, odgovarajući na poslaničko pitanje, prezentirao državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
“Za izvoz oružja i vojne opreme u 2019. su izdate tri dozvole kompaniji Unis Ginex Goražde, ukupne vrijednosti 141.971 eura.
U 2020. izdate su također tri dozvole istoj kompaniji, u iznosu od 8.430 eura, s tim da je ukupna realizacija bila 8.219 eura.
U 2021. izdate su tri dozvole, ukupne vrijednosti od 245.453 eura, i to kompanijama PT Goražde i Unis Ginex Goražde – dozvole su realizovane djelimično, a njihova ukupna vrijednost realizacije u 2021. iznosi 240.000 eura“, sumirao je Košarac, čije informacije se nešto više podudaraju sa podacima UIO kada je riječ o 2022. godini, u kojoj je, kako je precizirao, Ministarstvo kompanijama Binas Bugojno, Unis Ginex Goražde i Matra Grup Laktaši izdalo četiri dozvole za izvoz oružja i vojne opreme, ukupne vrijednosti 1.720.393 eura, od čega je realizirano 188.820 eura.
Činjenicu da negdje škripi u komunikaciji između tijela nadležnih za praćenje izvoza oružja potvrđuje informacija VTK prema kojoj je u 2023. godini u Izrael izvezeno eksploziva za 1,2 miliona KM
Posljednja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme u Izrael, prema Košarčevim riječima, izdata je krajem marta 2023. godine Unis Ginexu, a radilo se o 90 miliona kapisli ukupne vrijednosti 1.425.150 eura.
Činjenicu da negdje škripi u komunikaciji između tijela nadležnih za praćenje izvoza naoružanja i vojne opreme iz BiH, što otvara prostor za špekulacije o njegovom obimu i smjeru, potvrđuje i odgovor Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK) na upit našeg magazina o količini, vrijednosti i vrsti naoružanja i vojne opreme izvezenih u Izrael i Ukrajinu, u kojem se navodi da je “u periodu prvog polugodišta 2023. u Izrael izvezeno eksploziva za 1,2 miliona KM, a drugom polugodištu nije registriran izvoz naoružanja i vojne opreme iz Bosne i Hercegovine u Izrael“, što je u koliziji i sa podacima Ministarstva o vrijednosti izdatih izvoznih dozvola, a još više sa pokazateljima kojima barata UIO. Isto važi i za statistiku VTK BiH o ukupnom prošlogodišnjem izvozu bh. namjenske industrije, prema kojoj je on iznosio 408.109.905 KM, gotovo dvostruko više nego što je registrirala Uprava za indirektno oporezivanje!?
Slična podmetanja konstatna su i u vezi sa navodnim prisustvom bh. naoružanja i vojne opreme na ukrajinskom ratištu, o čemu periodično stižu različite vrste međusobno suprotstavljenih (dez)informacija, koje se, prema potrebi njihovih autora, kreću od tvrdnji da Rusi razaraju ukrajinske gradove granatama proizvednim u BiH, do potpuno suprotnih navoda da se Ukrajinci od ruskih napada žestoko brane zahvaljujući oružju i oruđu kupljenim od proizvođača iz naše zemlje. Najsvježija manipulacija te vrste, koja osim što narušava renome bh. namjenske industrije, potencijalno nanosi i političku štetu našoj zemlji, uključivala je prikaz navodnog ukrajinskog vojnika sa Pretisovom granatom u rukama, koji je u većem dijelu domaće, a pogotovo javnosti susjednih zemalja, automatski prihvaćen kao krunski dokaz da “BiH naoružava Ukrajinu“, iako su iz sarajevske kompanije promptno demantirali takve tvrdnje, tvrdeći da se radi o fotomontaži.
Posljednja dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme u Izrael izdata je krajem marta 2023. godine Unis Ginexu, a radilo se o 90 miliona kapisli vrijednih 1.425.150 eura
No, kako pokazuje evidencija UIO, koja je u ovom slučaju istovjetna onoj kojom raspolaže VTK BiH, legalnog izvoza naoružanja i vojne opreme iz BiH u Ukrajinu (niti u Rusiju) u 2023. nije bilo, a isto vrijedi i za prethodne četiri godine.
Izvozne destinacije
Nasuprot zlonamjernim nagađanjima o destinacijama na kojima završavaju naoružanje i vojna oprema proizvedeni u Bosni i Hercegovini stoji realnost koja kaže da su glavno izvozno tržište bh. namjenske industrije Sjedinjene Američke Države, na koje se odnosi više od četvrtine ukupne vrijednosti njenog izvoza. Prema podacima UIO, u 2023. Amerikancima smo prodali revolvera i pištolja za 384.804,75 KM, ostalog vatrenog oružja za 75.519,91 KM, dijelova i pribora za vatreno oružje u vrijednosti od 2.213.603,37 KM, a minsko-eksplozivnih sredstava te njihovih dijelova i vojne municije za čak 65.823.959,04 KM. Pokazatelji VTK BiH, pak, kažu da je ukupan izvoz bh. namjenske industrije u SAD lani dostigao vrijednost od 104.468.767 KM.
Prema evidenciji VTK BiH, vrijednošću naoružanja i vojne opreme uvezenog iz naše zemlje američko tržište slijede tursko i bugarsko, sa udjelima od 11,87 i 10,55 posto, odnosno, vrijednostima uvoza od 48.428.022 i 43.068.181 KM. Sa druge strane, iz UIO preciziraju da smo prošle godine u Tursku izvezli minsko-eksplozivna sredstva te njihove dijelove i vojnu municiju ukupno vrijedne 4.934.795,67 KM, te revolvere i pištolje “teške“ simboličnih 6.828,71 KM, dok je u Bugarsku plasirano vojnog oružja za 1.029.766,58 KM, a minsko-eksplozivnih sredstava, njihovih dijelova i vojne municije za 36.145.833,42 KM.
Sumarno, UIO u 2023. registrirala je izvoz 112.602,10 kilograma vojnog oružja (vrijednost 9.076.845,02 KM), 1.862,34 kilograma revolvera i pištolja (392.292,23 KM), 2.653,41 kilograma ostalog vatrenog oružja (192.934,51 KM), 51.223,43 kilograma dijelova i pribora za vatreno oružje (3.852.169,30 KM), 4.923.942,22 kilograma minsko-eksplozivnih sredstava, njihovih dijelova i vojne municije (227.630.062,13 KM).
Uvoz mahom iz Srbije
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, pokrivenost bh. uvoza izvozom u oblasti namjenske industrije lani je iznosila izuzetno visokih 493,22 posto. Tokom 2023. VTK je zabilježila uvoz naoružanja i vojne opreme u BiH vrijedan 82.743.973 KM, od čega se čak 34.409.839 KM ili 41,59 posto odnosi na Srbiju.
Uprava za indirektno oprezivanje istovremeno je registrirala uvoz naoružanja i vojne opreme ukupno vrijedan 24.498.291,30 KM, u kojem su dominirali bombe, granate i ostala minsko-eksplozivna sredstva iz Srbije (4.290.057,09 KM) i Egipta (3.307.684,93 KM) te ostalo vatreno oružje iz Turske (2.849.784,01 KM ).
Trgovanje u 2024.
U januaru 2024. godine Uprava za indirektno oporezivanje BiH registrirala je izvoz naoružanja i vojne opreme ukupno vrijedan 12.285.647,78 KM, a mahom se radilo o minsko-eksplozivnim sredstvima (12.255.096,15 KM) uglavnom plasiranim na tržišta Slovačke (9.314.742,09 KM) i Poljske (1.605.860,71 KM ).
U istom mjesecu, BiH je na uvoz naoružanja i vojne opreme potrošila 3.386.235,39 KM, prvenstveno kupujući češko vojno oružje (1.069.464,74 KM) te srbijanska minsko-eksplozivna sredstva (993.001,79 KM).