U fokusu Summita 2024 bile su najaktuelnije teme današnjice – zelena ekonomija, zelena inovacija i energetska tranzicija. Glavni govornici su bili guvernerka Centralne banke BiH prof. dr. Jasmina Selimović i direktor Fraunhofer instituta za inovacijske sisteme i istraživanje Njemačka dr. sc. Djerdj Horvat. Summit su otvorili dekanica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Meliha Bašić, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo prof. dr. Adna Mesihović, idejni tvorac Summita prof. dr. Amila Pilav-Velić i programska koordinatorica pri EU delegaciji u BiH dr. sc. Nadia Bergamino.
„Inovacije danas predstavljaju jedan od najznačajnijih izvora dugoročnog ekonomskog rasta. Vodeći ekonomski stručnjaci ističu da 50 posto rasta GDP-a razvijenih ekonomija je isključivo rezultat rasta inovacija, a s tim u vezi, upravo su inovacije jedan od 12 temelja konkurentnosti. O funkcionalnom inovacijskom ekosistemu ne možemo govoriti bez da naglasimo ulogu obrazovnog sistema, i to posebno univerziteta u visokoškolskih ustanova kao nosilaca znanja, istraživanja i inovacija. Saradnja u ovoj oblasti, između obrazovnog, poslovnog i javnog sektora postaje imperativ održivog ekonomskog razvoja. Upravo Ekonomski fakulet u Sarajevu koji je domaćin ovog važnog događaja je prepoznao sve ove izazove i u tom smislu želimo da damo svoj doprinos u iznačaženju korisnih, novih inovativnih riješenja, kada je riječ o primjeni zelene ekonomije i da utičemo na jačanje predanosti svih nas prema održivosti, održivim izvorima energije i inovacijama“, izjavila je dekanica EFSA prof. dr. Meliha Bašić.
Osnivačica Summita prof. dr. Pilav-Velić je istakla: „Ovogodišnji Samit je organiziran u potpuno drugačijoj fromi u odnosu na sve prethodne. Ovaj put smo dali prostor stručnjacima čiji je fokus na zelenoj i energetskoj tranziciji, te osobama iz poslovnog, javnog, vladinog i akademskog sektora, i studentima koji su na bilo koji način involvirani u priču zelene ekonomije i tranzicije. Želja nam je da potaknemo diskusiju među ključnima akterima specijaliziranim za oblast održivog razvoja, održivih izvora energije, zelene ekonomije, inovacija i razvoja u obrazovanja, kada je riječ o održivom razvoju. Zelena ekonomija podrazumijeva ekonomski prosperitet koji ne znači stvaranje profita i kreiranje nove vrijednosti na štetu okoline, već naprotiv podrazumijeva i ekonomski i ekološki integritet, ali i društveno-intergeneracijsku pravdu. Energetska i zelena tranzicija su izuzetno kompleksne tranzicije koje uključuju i društvenu tranziciju i ekonomsku tranziciju, te je zbog toga potrebno da se ovom temom bavimo svi – kreatori politika, donosioci odluka, poslovna zajednica, javni sektor, i akademska zajednica“.
Guvernerka Selimović: „Kompleksnost energetske tranzicije leži u činjenici da ona ne znači samo određenu ekonomsku tranziciju ili evoluciju, nego promjenu kompletne tehnološke paradigme, odnosno promjene tehnologije koja se trenutno pretezno bazira na fosilnim gorivima. Radi se vjerovatno o najvećoj promjeni koju industrijsko društvo i civilizacija doživljavaju u posljednjem stoljecu, a da bi se došlo do karbon neutralne ekonomije do 2050 godine, kako nalaže Pariški sporazum, globalno ulaganje u energetski sektor će zahtijevati od pet do sedam triliona američkih dolara. Uprkos svim naporima da se te cifre dostignu, trenutni nivo investiranja se kreće u iznosu od dva triliona dolara na godišnjoj osnovi, tako da se i za postavljenim ciljevima zaostaje. Poseban izazov je pred našom državom, pred svim interesno-utjecajnim stranama koje u ovom interdisciplinarnom, ali neminovnom procesu trebaju djelovati zajedno“.
Drugi glavni govornik dr. sc. Horvat je govorio o značaju digitalne transformacije u procesu energetske tranzicije i kako ona utiče na inovativnost preduzeća. „Zelena tranzicija je teško zamisliva bez digitalne transformacije. Za ispunjavanje ciljeva koje je postavila EU u oblasti energetske tranzicije potrebno je da se posmatra svaki učesnik u ekosistemu. Neophodno je sistematizirati mikropodatke svih učesnika koji su uvezani u jednom digitalnom ekosistemu. Od velikog značaja je izrada digitalnih sistema za sektoralno povezivanje podataka sa mikro na makro nivoe, kako bi se mogli dobiti sveobuhvatni i detaljni podaci bazirani na individualnom nivou. Potrebno je mjeriti nove faktore konkurentnosti, kao što su adaptiranje malih i srednjih preduzeća na zahtjeve drugih učesnika u lancu vrijednosti. Nedavno provedeno istraživanje na više stotina preduzeća u BiH pokazalo je da osnovu njihovih strategija kao dobavljača u lancu vrijednosti predstavljaju standardni proizvodi, gdje transformacija, inovacija I prilagođavanje trendovima ne igra ključnu ulogu. Također, evidentirano je da preduzeća nisu povezana unutar jednog ekosistema inovacija, koji bi trebao da povezuje naučne i vladine institucije, te industriju. Sva preduzeća su istakla potrebu za kolaboracijama u ekonomskom i tehnološkom ekosistemu, te da je digitalna transformacija nemoguća bez vanjske podrške“.
Dr. Nadia Bergamino je istakla: “Inovacije predstavljaju ideje i načine kako napraviti stvari boljim, kako biti spreman na promjenu i nadolazeće izazove, te imati hrabrosti raditi na istim. Najveći izazov današnjice je način na koji bi se energija učinila “zelenijom” i održivijom, a to je još jedan razlog i povod za nove diskusije iz kojih bi se izrodile nove ideje i solucije za energetski održiviju Bosnu i Hercegovinu, kao dijela zelene agende za Zapadni Balkan. Na nama je, kao i na ostalim ekonomijama Zapadnog balkana, ispuniti i omogućiti potrebne uvjete za ispunjenje navedenog.”
U okviru Summita održana je panel sesija pod nazivom „Zeleni horizonti: istraživanje održivih energetskih rješenja“, u kojem su učestovovali Rene Pollaschak – Wiener Netze GmbH, Mak Kamenica – USAID EPA, Nikos Tsakalidis, – EU4ENERGY, Vedad Vajzović – Greens doo.
Panelisti su razgovarali o izazovima i prilikama, te inovativnim rješenjima prelaska ka održivoj, zelenoj ekonomiji. Istaknuto je da zeleno finansiranje igra ključnu ulogu u podržavanju održivih inicijativa, poput obnovljive energije i ekoloških projekata, osiguravajući prosperitetnu budućnost za našu planetu i društvo. Podrška malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini za zelene inovacije ne samo da podstiče ekološku osviještenost, već i jača ekonomiju kroz stvaranje novih poslovnih prilika i unapređenje konkurentnosti na tržištu. Posebno je istaknuta potreba za unapređenjem saradnje preko granica i sektora, iskorištavanjem tehnologije i inovacija za vođenje pozitivnih promjena, i zagovaranjem politika koje fokus stavljaju na zdravlje naše planete i njenih stanovnika.
Ovom prilikom potpisan je memorandum o razumijevanju između Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i EU4Energy, s ciljem uspostavljanje saradnje na realizaciji aktivnsoti u okviru procesa održive energetske tranzicije u BiH.
Također, ove godine u okviru Summit-a prvi put je organiziran regionalni forum za mlade Future Energy Invest Forum, koji ima za cilj da mladim ljudima omogući da se aktivno uključe u proces oblikovanja održljive i čistije budućnosti u našoj zemlji.
