Inflacija ojačala prihode od indirektnih poreza

Lošija naplata u decembru 2023. je kumulativnu stopu rasta prihoda od putarine smanjila na 8,3 posto

3,4 posto ostvaren rast prihoda od duhanskih akciza

Bruto prihodi od indirektnih poreza u Bosni i Hercegovini lani su dostigli rekordnih 10,6 milijardi konvertibilnih maraka, što je za 714 miliona KM ili 7,2 posto više nego u 2022. godini. Isplate povrata, pak, povećane su za 106,2 miliona KM ili 5,1 posto, na 2,21 milijardu KM, tako da je neto naplata iznosila 8,4 milijarde KM, za 607,8 miliona KM ili 7,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

“Vrhunac rastućeg trenda zabilježen je u julu, kada je ostvarena stopa rasta od 19,4 posto, a u nastavku godine mjesečne stope rasta su se kretale u rasponu od pet do 10 posto.

Pozitivni efekti naplate od juna 2023. rezultat su kumulativnog efekta dva pozitivna trenda – rasta bruto naplate i stagnacije, a potom i smanjenja isplata povrata poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Od ostvarenog godišnjeg suficita neto prihoda, jedna trećina ili 204,9 miliona KM je ostvareno u prvih pet mjeseci, a dvije trećine ili 402,9 miliona KM od juna. Niže kvartalne stope rasta u prvom polugodištu 2023. posljedica su pada uvoza i negativnih efekata izmjene režima plaćanja akciza na duhanske prerađevine.

Značajan je i uticaj efekta baze iz 2022. za poređenje naplate. Nagli rast cijena dobara i usluga u zemlji, kao posljedica energetske krize i poremećaja u snabdijevanju na svjetskom tržištu, donio je rast naplate ad valorem poreza (PDV, carine) u 2022. i višu osnovicu za poređenja naplate tih prihoda u 2023. godinu. S druge strane, ogroman rast cijena derivata nafte donio je pad potrošnje i posljedično, pad prihoda od akciza i putarine u 2022. te nižu osnovicu za poređenje naplate tih prihoda“, pojašnjava se u proljetnom Biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Vrhunac rastućeg trenda zabilježen je u julu, kada je ostvarena stopa rasta od 19,4 posto, a u nastavku godine mjesečne stope rasta su se kretale u rasponu od pet do 10 posto

PDV i carine

Posmatrano po vrstama prihoda, najveći suficit u 2023.godini, od čak 460,6 miliona KM,  ostvaren je u naplati PDV-a, na koji se odnose dvije trećine ukupnog prošlogodišnjeg priliva novca od indirektnih poreza.

 

U strukturi bruto naplate PDV-a i prošle godine je dominirao PDV na uvoz, sa udjelom od 62,3 posto (smanjenje za 4,4 procentna poena), dok se na domaći PDV odnosilo 37,7 posto (rast od 3,7 procentnih poena) ukupno naplaćenog iznosa.

“Analiza kretanja komponenti bruto PDV-a u 2023. ukazuje na zaključak da je usporavanje bruto naplate posljedica lošijih trendova naplate PDV-a na uvoz, koji u kontinuitetu traju od aprila 2023., a kojeg karakteriziraju negativne stope rasta, maksimalno do -5,3 posto, te skromne pozitivne stope rasta, maksimalno do 2,4 posto.

Trendovi u naplati bruto PDV-a u 2023. su specifični zbog neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta domaćeg PDV-a, koje su se kretale u rasponu od 14 do 30 posto. Visoka naplata domaćeg PDV-a je dijelom posljedica zadržavanja visokih cijena u zemlji i nakon pada uvoznih, pogotovo cijena energenata.

Jedan od faktora rasta je bilo i proširenje opsega oporezivanja paketa usluga banaka, što je donijelo 1,5 procentnih poena rasta domaćeg PDV-a. U svakom slučaju, radi se o vrlo visokoj stopi rasta domaćeg PDV-a, daleko iznad projekcija potrošnje“, potcrtava se u Biltenu.

Kada je riječ o povratu PDV-a, u 2023. su zabilježena dva različita trenda – jedan u prvih pet mjeseci, a drugi od juna do kraja godine. Naime, do juna su te isplate snažno oscilirale – sa rasponom mjesečnih stopa rasta od -10 do 40 posto, dok su u ostatku godine bile uglavnom negativne, se skromnim rastom evidentiranim jedino u oktobru.

 

Najveći suficit u 2023.godini, od čak 460,6 miliona KM, ostvaren je u naplati PDV-a, na koji se odnose dvije trećine ukupnog prošlogodišnjeg priliva novca od indirektnih poreza

 

Stagnacija, a potom i pad isplata, imali su za posljedicu da je kumulativna stopa rasta povrata na kraju 2023. pala na svega 3,8 posto, za skoro 10 procentnih poena manje u odnosu na prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Konkretnije, u prvih pet mjeseci 2023. isplaćeno je 109,9 miliona KM povrata više nego u istom periodu prethodne godine, dok je u preostalih sedam mjeseci isplaćeno za 31,3 miliona KM manje u odnosu na period juni – decembar 2022.

Prošla godina završila je sa 74,7 miliona KM suficita prihoda od carina, dok se više od četvrtine (27 posto) ukupnih prošlogodišnjih prihoda od indirektnih poreza odnosi na akcize i putarine

“Analiza strukture povrata pokazala je godišnje povećanje isplata obveznicima za 64,1 milion KM ili 3,3 posto, dok su povrati međunarodnim organizacijama i projektima povećani za 11,1 milion KM ili 10,5 posto.

Trendovi u isplatama povrata ne predstavljaju iznenađenje s obzirom na pad uvoza i izvoza od aprila 2023. godine“, konstatira se u Biltenu, uz podsjećanje da su “isplate povrata u određenom mjesecu posljedica kretanja uvoza/izvoza dva–tri mjeseca ranije“.

 

U konačnici, oscilacije u isplatama povrata i različiti trendovi naplate domaćeg i PDV-a na uvoz, rezultirali su rekordnim neto prihodom od poreza na dodanu vrijednost od njegovog uvođenja.

Prošla godina završila je sa 74,7 miliona KM suficita prihoda od carina. U prvim mjesecima 2023. zabilježene su stope rasta naplate carina veće od 25 posto, koje UIO analitičari pripisuju nižim osnovicama s početka 2022. godine, prije ruske agresije na Ukrajinu. U ostatku godine, naplata prihoda od carina u apsolutnom iznosu je također rasla, ali po nižim stopama, uslijed, kako objašnjavaju, efekta više osnovice nakon početka ukrajinskog rata.

“Usporavanje stopa rasta prihoda od carina može se generalno povezati sa padom uvoza u 2023. godini. Međutim, očigledna je diskrepanca, budući da su trendovi rasta prihoda od carina bili ekstremno pozitivni, a trendovi uvoza u 2023. negativni.

 

Imajući u vidu ograničen opseg dobara koji su pod režimom carina, potrebno je analizirati trendove uvoza iz Evropske unije i trećih zemalja. U 2023. uvoz iz EU je povećan za samo 0,5 posto u odnosu na 2022. godinu, dok je uvoz iz trećih zemalja bio manji za 7,8 posto.  Međutim, struktura naplaćenih prihoda od carina pokazuje drugačiju sliku –  prihodi od carina koji su naplaćeni na dobra porijeklom iz EU bili su veći za čak 32,2 posto, a na dobra iz trećih zemalja za 9,9 posto. Pri tome, prihodi od carina na dobra iz trećih zemalja čine dvije trećine naplaćenih prihoda od carina, što znači da se analiza treba fokusirati na uvoz iz tih zemalja.

U situaciji kada je, nakon prvih šokova izazvanih ratom u Ukrajini, došlo do stabilizacije tržišta i pada cijena, a time i osnovice za obračun carina, neusklađenost između trendova uvoza i naplate carine može ukazivati na promjenu režima naplate carine i/ili značajnijih promjena u strukturi uvoza dobara koja su obuhvaćena carinom u korist onih sa višom carinskom osnovicom ili višim stopama carine“, zaključuje se u Biltenu, uz opasku da je u 2023. ostvarena je rekordna nominalna naplata prihoda od carina, “najviša od 2008. godine, kada je BiH počela sa petogodišnjim smanjenjem/ukidanjem carina prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU“.

Akcize i putarine

Više od četvrtine (27 posto) ukupnih prošlogodišnjih prihoda od indirektnih poreza odnosi se na akcize i putarine.

Mjesečne stope rasta naplate akciza, čiji lanjski suficit iznosi 23,9 miliona KM, kretale su se od -22 do 35 posto. Tolika mjesečna kolebanja iz UIO BiH karakteriziraju kao posljedicu nekoliko faktora, od kojih najvažnijim ocjenjuju promjenu šeme naplate akciza zbog primjene novog režima plaćanja akciza na duhanske prerađevine, te “oscilacije maloprodajnih cijena derivata nafte, a time i potrošnje derivata uzrokovana kretanjima na svjetskom tržištu energenata“.

“Isto tako, mjesečne stope rasta osciliraju i zbog baze za poređenje, koja je bila niža od marta 2022., nakon početka rata u Ukrajini, kada se radi o akcizama na derivate nafte. Konačno, veliki pad naplate akciza u novembru je posljedica velikih isplata povrata akciza na duhanske prerađevine. Povrati su uobičajeni kod akciza na derivate nafte i alkohol, no njihov iznos je zanemariv s obzirom na ukupno naplaćene prihode od akciza. Međutim, u novembru i decembru 2023. je vraćen značajan iznos akciza na oštećene akcizne markice za obilježavanje duhanskih prerađevina, kao i više uplaćene iznose akciza u momentu prelaska sa starog na novi režim plaćanja“, napominje se u Biltenu.

Kada je riječ o pojedinačnim kategorijama proizvoda u akciznom režimu, UIO analitičari ukazuju da su se mjesečne oscilacije u naplati akciza na duhanske prerađevine bile izuzetno oštre, sa stopama rasta koje su se protezale od -36,5 do čak 86,8 posto, a koje su posljedica prelaska na novi način naplate od proljeća 2023., koji podrazumijeva plaćanje akciza prilikom uvoza duhanskih prerađevina, umjesto prilikom preuzimanja akciznih markica. U konačnici je ipak ostvaren rast prihoda od 3,4 posto.

“Posljedica prelaska na novi režim plaćanje bio je vakuum u naplati akciza, čija je dužina i posljedično, uticaj na naplatu prihoda od akciza, zavisila od intervala između preuzimanja markica i uvoza cigareta“, opaža se u Biltenu.

U slučaju akciza na derivate nafte, s druge strane, u prva tri mjeseca 2023. zabilježene su negativne stope rasta, dok je u nastavku godine ostvaren snažan oporavak, sa epilogom u obliku kumulativne stope rasta od 3,9 posto.

“U prva tri mjeseca 2022. godine, u periodu prije početka rata u Ukrajini, potrošnja derivata nafte je bila stabilna zbog stabilnih cijena na svjetskom tržištu, što je imalo pozitivan efekat na naplatu akciza u tom periodu. Međutim, u istom periodu 2023. naplata akciza je bila niža zbog pada potrošnje uzrokovane višim cijenama energenata kao posljedice turbulencija na svjetskom tržištu energenata izazvane ratom u Ukrajini.

U narednim mjesecima efekat baze je obrnut. U periodu april – decembar 2022. godine zbog rasta cijena došlo je do pada potrošnje derivata nafte i posljedično naplate akciza, dok su se u istom periodu 2023. cijene derivata nafte stabilizirale, a potom i počele padati, što je imalo pozitivne efekte na potrošnju i naplatu akciza.

U cjelini, naplata akciza na derivate nafte u 2023. u apsolutnom iznosu je na nivou naplate u 2021. godini, prije izbijanja rata u Ukrajini, odnosno naplate u 2019., prije pandemije korona virusa“, sumira se u Biltenu.

Naplata putarine pratila je naplatu akciza na derivate nafte. Lošija naplata u decembru 2023. je kumulativnu stopu rasta prihoda od putarine smanjila na 8,3 posto.

Kvartalna poređenja pokazuju pad prihoda od 5,2 posto u prvom kvartalu 2023., dok je u drugom kvartalu zabilježen rast prihoda od 9,4 posto, koji je u trećem kvartalu ubrzan na 19,1 posto, a u četvrtom pao na 8,4 posto. U cijeloj 2023. naplaćeno je putarine za 519 miliona KM više u odnosu na 2022. godinu, što ujedno predstavlja rekordnu naplatu od 2009. godine.

“Efekat suspenzije oslobađanja putarine rudnika i termoelektrana u 2023. donio je 3,7 procentnih poena rasta naplate“, naglašava se u Biltenu.

Akcize na pića

Nakon lošijeg početka, pozitivan trend rasta naplate akciza na kafu je trajao od maja do oktobra, da bi u novembru bio ostvaren pad od čak 36,4 posto, što je donekle anulirano ponovnim rastom u decembru od 7,6 posto, tako da je kumulativna stopa rasta bila -0,5 posto, uz ukupnu naplatu najnižu od 2010. godine.

“Očigledno je da su masovni odliv mlađeg stanovništva iz BiH, promjene navika konzumenata koja prati diverzifikaciju ponude sličnih proizvoda i supstituta, te rast cijena kafe, glavni faktori pada naplate akciza na kafu, koji se ne može nadoknaditi ni povećanjem broja nerezidenata koji po različitim osnovama borave u BiH“, zaključuje se u Biltenu.

U kategoriji pića, najviša stopa rasta u 2023. ostvarena kod akciza na pivo ( 5,6 posto), s tim da je naplata akciza na uvezena piva bila veća za 9,9 posto, dok je pad prihoda od akciza na domaća piva iznosio 10,9 posto.

Naplata akciza na bezalkoholna pića, uz rast od 4,8 posto, koji je bio veći od rasta potrošnje, dostigla je rekordni nivo od osnivanja UIO BiH.

Naplata akciza na alkohol i alkoholna pića bila je za 1,1 posto veća nego u 2022. godini, a rast naplate akciza na vino iznosio je 1,7 posto.

“U cjelini, u 2023. ostvareni su pozitivni trendovi u naplati prihoda od akciza na grupaciju proizvoda koju čine pivo, vino, alkohol, alkoholna i bezalkoholna pića. Ukupni prihodi od akciza na navedene proizvode predstavljaju 1,4 posto naplate prihoda od indirektnih poreza.

U odnosu na 2019., kao godinu stabilne potrošnje prije pandemije i rata u Ukrajini, ukupno naplaćene akcize na navedene proizvode veće su za devet posto. No, unutar grupacije trendovi su divergentni – u odnosu na 2019. najviše su porasli prihodi od akciza na alkohol (28,6 posto) i na bezalkoholna pića (12,6 posto), dok su prihodi od akciza na pivo i vino ispod naplate u 2019. – 2,3 i 1,8 posto, respektivno“, precizira se u Biltenu.