Sarajevo ima velike privredne potencijale koje treba ubrzano razvijati

Ministar privrede Kantona Sarajevo Zlatko Mijatović ključnim za razvoj privrede u Kantonu Sarajevo u godini koja je iza nas smatra usvajanje novog Zakona o javno-privatnom partnerstvu, jer je kako naglašava, to zakon koji nudi inovativna, multidisciplinarna pravna rješenja koja uređuju i preciziraju predmet javno-privatnog partnerstva. Osim toga u razgovoru za Business Magazine, ministar Mijatović govori o problemu parafiskalnih nameta u Kantonu, industrijskim zonama, programima Ministarstva koji pomažu razvoj privrede...

60

7.733.550,46 KM je realizovano u Programu razvoja male privrede

40% skijaških površina je dodatno uređeno

Zlatko Mijatović, na čelu je Ministarstva privrede Kantona Sarajevo koje je sigurno jedno od najjačih ministarstava u svkoj vladi, pa tako i ovoj sarajevskoj. Iako su očekivanja poslovnih subjekata uvijek velika, reklo bi se da je ovo ministarstvo u dobroj mjeri prethodnih godina prepoznavalo potrebeposlovne zajednice i na njih adekvatno reagiralo, te u razgovoru sa ministrom doznajemo da će, unatoč umanjenom budžetu, većina programa biti provedena i ove godine

BM: Koje aktivnosti koje je provelo Ministarstvo privrede u prošloj godini smatrate ključnim za razvoj privrede u Kantonu Sarajevo?

MIJATOVIĆ: Istakao bih usvajanje novog Zakona o javno-privatnom partnerstvu. To je zakon koji nudi inovativna, multidisciplinarna pravna rješenja koja uređuju i preciziraju predmet javno-privatnog partnerstva, rizike u realizaciji ovog modela partnerstva, planiranje i pripremanje projekata, predlaganje i odobravanje projekta JPP-a, postupak izbora konsultanta, postupak dodjele ugovora, pravnu zaštitu u postupku izbora konsultanta i postupak dodjele ugovora.

Okončano je i provođenje Programa razvoja male privrede za 2023. godinu, niz javnih poziva koji su provedeni po pojedinačnim Programima za rezultat je dalo 413 poslovnih subjekata sa kojima su zaključeni ugovori po osnovu kojih su ostvarili pravo na dodjelu poticajnih sredstava u ukupnom iznosu 5.739.369,99 KM.

Biografija

Zlatko Mijatović, pored formalnog obrazovanja, završio je Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – kontinuirano je sticao dodatna znanja i vještine kroz učešća na raznim radionicama, edukacijama, seminarima i obukama. U svom dosadašnjem radnom iskustvu od skoro 15 godina obavljao je razne pravne poslove kako u javnom tako i privatnom sektoru, pa je tako radio u Ministarstvu vanjskih poslova BiH na poslovima III sekretara za pravne poslove, u Hypo-Alpe Adria Leasing d.o.o. Sarajevo, kasnije HETA d.o.o na poslovima zastupanja, u Agenciji za statistiku BiH kao stručni savjetnik za pravne poslove, u FIA-i na poslovima rukovodioca Sektora za pravne i zajedničke poslove te trenutno obnaša funkciju izvršnog direktora za pravne poslove u privrednom društvu Agencija za zaštitu ljudi i imovine Securitas d.o.o. Govori aktivno njemački i engleski jezik, oženjen i otac jednog djeteta.

 

Zaključena su i dva ugovora o poslovnoj saradnji sa komercijalnim bankama/partnerima za realizaciju kreditnih linija uz 100-postotnu subvenciju kamatne stope za koje je Kanton Sarajevo izdvojio ukupno 2.500.000 KM što znači da je privrednicima stavljeno na raspolaganje približno 43,5 miliona kreditnih sredstava kod banaka partnera za koje je Ministarstvo preuzelo plaćanje cjelokupnog iznosa kamate.

Na osnovu Programa utroška sredstava za finansiranje/sufinansiranje projekata u cilju očuvanja tradicionalnih i starih zanata u Kantonu Sarajevo za 2023. godinu, 122 poslovna subjekta ostvarilo je pravo na dodjelu poticajnih sredstava u ukupnom iznosu od 505.819 KM. Provođene su aktivnosti na očuvanju i unaprjeđenju poljoprivredne proizvodnje putem Zakona o novčanim podsticajima. U 2022. godini ukupno je isplaćeno kroz novčane podsticaje u poljoprivredi 7.832.624,39 KM. U 2023. godini budžetom su obezbjeđena  novčana sredstva u iznosu od 10.000.000 KM za koja očekujemo da će biti skoro u potpunosti i realizovna nakon što budu isplaćeni i preostali poticaji.

Ministarstvo je u 2023. godini sufinansiralo projekte čišćenja i uređenja vodotoka u svrhu zaštite od štetnih dejstava poplava za šta je izdvojeno 5,3 miliona KM. Donijeli smo i program raspodjele finansijskih sredstava za infrastrukturno uređenje poslovnih zona Kantona Sarajevo u iznosu od 5.145.000 KM.

U saradnji sa KJP ZOI’84 u prethodnoj godini realizovan je niz infrastrukturnih projekata koji su imali za cilj unaprjeđenje cjelokupnog ambijenta na olimpijskoj Bjelašnici.

Uređeno je dodatnih 40% skijaških površina, nabavljeno je 50 novih topova za osnježenje, instalirano je 10 kilometara cjevovoda i pumpna stanica PS4, ove godine je pokriveno otprilike pola miliona metara kvadratnih staza. Noćno skijanje je prošireno na tri staze, staze broj 5, 5a i staza Štinji Do.

Osposobljena je garaža za korpe šestosjeda koja je i inovativno rješenje za komercijalne svrhe. U suterenskom dijelu objekta izgrađeni su novi toaleti što je rezultiralo rješavanjem važnog problema, nedostatka ove infrastrukture na ski-centru. Instalirana je i pokretna traka sa kupolom prva je ovakva instalacija u Bosni i Hercegovini.

Novi programi koje donesemo biti će inovativniji i kreativniji

Rezultatima ovih aktivnosti svjedočimo već sada, u sezoni koja nas još uvijek nije obradovala obilnijim snježnim padavinama novi topovi aktivno prave snijeg, a uređene staze ne zahtijevaju velike količine snijega što rezultira time da se od otvaranja sezone na Bjelašnici u kontinuitetu skija, bez obzira na nepovoljne meteorološke uslove.

Podržali smo i značajan broj sajamskih i drugih manifestacija koje su imale za cilj promociju privrede Kantona Sarajevo.

Poduzeli smo i aktivnosti u vezi sa ublažavanjem posljedica požara koji se desio na pijaci „Kvadrant“ Nakon požara na pijaci „Kvadrant“, Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo prvi su pronašli način na koji je moguće očuvati radna mjesta i pružiti podršku privrednicima čije je poslovanje ugroženo požarom. U samo mjesec od požara na pijaci „Kvadrant“ sačinjen je program koji je zakupcima omogućio po uposleniku sredstva u iznosu do tri najniže plate u FBiH sa svim porezima i doprinosima.

Do kraja marta 2024. godine već imamo usvojene programe, kaže ministar Mijatović

BM: Privrednici smatraju da Kanton Sarajevo treba imati više industrijskih zona. Šta po tom pitanju može poduzeti Ministarstvo na čijem ste čelu?

MIJATOVIĆ: Budžetom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo svake godine planirana su sredstva za sufinansiranje projekata infrastrukturnog uređenja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa u poslovnim zonama.  Na prijedlog općina Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo sufinansira odnosno finansira projekte koji su od značaja za Kanton, na taj način se proširuju kapaciteti poslovnih zona i investitorima se otvara mogućnost novih ulaganja.

Osim navedenog, a prepoznavajući potreba privrednih subjekata za širenjem obima njihovog poslovanja, širenja vrsta djelatnosti poslovanja, poslovnih kapaciteta i prostora, a sa ciljem daljnjeg razvoja preduzetničke infrastrukture zahtijevali smo da se u Nacrt urbanističkog plana urbanog područja Sarajevo uvrsti prostor na kojem se predviđa izgradnja Poslovne zone “Doglodi” Sarajevo i to na površini od oko 127 hektara, a u toku je i izrada Predstudije izvodljivosti za uspostavu Poslovne zone “Doglodi“ Sarajevo.

Intenziviramo aktivnosti za uspostavljanje Poslovne zone Doglodi

BM: Uspjeli smo identificirati više od 40 dokumenata po osnovu kojih kompanije koje posluju na području Kantona Sarajevo plaćaju parafiskalne namete. Smatrate li da je to previše i da li ćete i šta poduzeti kako bi se što ukinuli, što smanjili nameti za pojedine parafiskalne namete?

MIJATOVIĆ: Svjesni smo ove činjenice i prepoznali smo potrebu za revidiranjem postojećeg sistema. Upravo iz tog razloga u 2023. godini poduzeli smo konkretne korake kroz dvije inicijative koje smo uputili prema Ministarstvu finansija Kantona Sarajevo, a koje se odnose na ukidanje parafiskalnih nameta. Prva inicijativa se odnosi na ukidanje kantonalne administrativne takse za rješenje kojim se odobrava osnivanje ili obavljanje privrednih i profesionalnih djelatnosti ostalih subjekata u iznosu od 80 KM, a druga inicijativa se odnosi na ukidanje takse za upis u sudski registar privrednih društava u iznosu od 35 KM i takse za izdavanje rješenja o upisu prava vršenja spoljnotrgovinskog prometa u iznosu od 35 KM.

Kroz ovakve korake, težimo stvaranju dinamičnog i konkurentnog privrednog sektora u Kantonu Sarajevo, što će rezultirati pozitivnim utjecajem na ekonomski razvoj i poslovni ambijent.

Napominjem da kompleksnost ove problematike zahtijeva sinergijsko djelovanje svih nivoa vlasti kako bismo smo zajednički došli do željenog rezultata.

BM: Jedan od parafiskalnih nameta koji privrednici često pominju jeste plaćanje članarine turističkoj zajednici. Hoćete li pokrenuti aktivnosti da se ovo pitanje rješi i, ako hoćete, koje aktivnosti planirate poduzeti?

MIJATOVIĆ: Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo je u prethodnom periodu provelo analizu ove problematike. Nakon provedene analize i korespondencije sa predstavnicima Turističke zajednice Kantona Sarajevo, ali i Udruženja poslodavaca Federacije BiH zauzet je stav da je potrebno riješiti ovu problematiku na cjelovit i sistematičan način, donošenjem novih zakonskih rješenja kojima će biti uklonjene sve manjkavosti u postojećem pravnom okviru kojim se regulira navedena materija. Planirana je izrada novog Zakona o turizmu Kantona Sarajevo kojim će se, između ostalog, jasno definisati obveznici plaćanja članarine TZKS-u, ali i izvršiti kategorizacija ovih obaveznih članova na grupe, čime će se određenim djelatnostima umanjiti iznos predmetne obaveze.

BM: Zašto je u ovoj godini gotovo prepolovljen budžet za privredu Kantona Sarajevo?

MIJATOVIĆ: Istina, Budžet Ministarstva privrede za 2024. godinu je značajno manji u odnosu na 2023. godinu. Ovakav Budžet rezultat je objektivnog planiranja i vjerujem da ćemo početkom naredne godine svjedočiti rezultatima programa koji će biti obuhvaćeni ovogodišnjim Budžetom.

U svakom slučaju, važno nam je da smo ovogodišnje planove zasnovali na realnim pretpostavkama i pažljivim analizama i da ove godine Budžet odražava realno stanje, te da je konkretan i u konačnici provodiv u praksi.

Razlika ovogodišnjeg Budžeta u odnosu na prošlogodišnji je prvenstveno u visini kreditnih sredstava koja se koriste za kapitalna ulaganja. Ove godine planirano zaduživanje Ministarstva privrede je u velikoj mjeri umanjeno u odnosu na 2023. godinu.

Bitno mi je naglasiti da su planirana izdvajanja za poticaje poljoprivredi, razvoju male privrede, infrastrukturno uređenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u poslovnim zonama, kao i sredstva planirana za uređenje i održavanje vodotoka u cilju zaštite od poplava, ostala na jednakom nivou kao prethodne godine ili su povećana.

BM: Održali ste sastanke sa načelnicima općina i općinskim administracijama koje se bave privredom na području lokalnih zajednica. Da li su i ako jesu, koje aktivnosti su dogovorene na uklanjanju administrativnih barijera za snažniji razvoj privrede Kantona Sarajevo?

MIJATOVIĆ: Otvorena i redovna komunikacija između Ministarstva i lokalnih vlasti omogućava bolje razumijevanje potreba i prioriteta svake općine, kao i pravovremeno rješavanje eventualnih poteškoća ili nedoumica koje se mogu pojaviti tokom planiranja i realizacije projekata.

Kroz sastanke sa načelnicima i njihovim saradnicima imali smo priliku da direktno čujemo planove i projekte koje općine planiraju i koji će se realizovati u suradnji sa Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo u 2024. godini. Na osnovu ranije navedenog smo stvorili priliku za  bolje usklađivanje aktivnosti i resursa između različitih nivoa vlasti, što je ključno za efikasnu implementaciju projekata i maksimizaciju njihovog uticaja na lokalno stanovništvo.

Također, otvorena komunikacija doprinosi izgradnji poverenja između Ministarstva i lokalnih vlasti, što je od suštinskog značaja za uspješnu saradnju i postizanje zajedničkih ciljeva. Kroz redovne sastanke i razmjenu informacija, mogu se identifikovati potencijalni izazovi ili prepreke u realizaciji projekata i pravovremeno reagovati na njih.

U krajnjoj liniji, efikasna komunikacija je ključni faktor za postizanje visokog nivoa realizacije planiranih projekata i unapređenja razvoja općina, a samim time i Kantona. Kroz zajednički rad i suradnju, Ministarstvo i lokalne vlasti mogu ostvariti bolje rezultate i doprinijeti održivom ekonomskom i socijalnom razvoju svih dijelova Kantona Sarajevo.

BM: Šta su, prema vašem mišljenju, ključni razlozi zbog kojih Kanton Sarajevo ne koristi u punom kapacitetu privredne potencijale kojima raspolaže?

MIJATOVIĆ: Kao prvo, složio bih se sa Vašom konstatacijom, zaista smatram da je ovo polje na kojem ima dosta prostora za napredak.

Uzimajući u obzir da su ovo kompleksna pitanja koja se ne rješavaju preko noći i da je za potpuno iskorištavanje privrednih potencijala našeg Kantona, kao što su prirodni resursi, ljudski kapital, infrastruktura, tehnologija, inovacije i trgovinske veze, potrebno zajedničko djelovanje i koordinacija svih resornih ministarstava Vlade Kantona Sarajevo, kao i ostalih nivoa vlasti.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo predato je unaprjeđenju postojećih i stvaranju novih zakonskih okvira koji će jasno, nedvosmisleno regulisati pitanja ugostiteljstva, zakupa poslovnih prostora, turizma kao i novčanih poticaja. To je nešto na čemu aktivno radimo i nadam se da ćemo vrlo brzo zakone koji regulišu ova pitanja staviti pred zastupnike u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo jeste pokretač razvoja, ali privreda i iskorištavanje privrednih potencijala zavise i od mnogih drugih faktora kao što su putna infrastruktura, povezanost sa svjetskim privrednim centrima i politička stabilnost, napominjem da su to stvari na kojima ova Vlada aktivno radi.

Svakako moje opredjeljenje, ali i opredjeljenje kompletnog saziva Vlade Kantona Sarajevo jeste osmisliti modalitete na koji način možemo dodatno i na najbolji mogući način doprinijeti ekonomskom rastu, razvoju i konkurentnosti Kantona Sarajevo.

Neophodna je otvorena i redovna komunikacija između Ministarstva i lokalnih vlasti, navodi Mijatović

BM: Šta će biti ključne aktivnosti Ministarstva privrede u 2024. godini?

MIJATOVIĆ: Najvažnije je kreiranje novih dugoročnih politika sa sistemskim i svrsishodnim mjerama, baziranim na adekvatnim analizama i istraživanjima, a koje treba da vode ka ekonomskom rastu i razvoju Kantona Sarajevo, Federacije BiH i cijele Bosne i Hercegovine. To je naš ključni zadatak. Naime, Vlada Kantona Sarajevo, tokom svog mandata, ima namjeru da u potpunosti iskoristi svoje nadležnosti i raspoložive resurse kako bi unaprijedila poslovno okruženje u Kantonu Sarajevo.

Novi programi koje donesemo biti će inovativniji i kreativniji, dok ćemo programe koje namjeravamo provoditi i u narednoj godini unaprijediti na način da ćemo pojednostavljenjem procedura apliciranja na javne pozive Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, aplikantima olakšati put do ostvarenja prava na poticajna sredstva. Promjena će biti sistemska i osjetna. Već sada mogu istaći da smo napravili korake koji će vrlo brzo donijeti rezultat. Namjera nam je da do kraja marta 2024. godine već imamo usvojene programe po kojima ćemo raspisati javne pozive i krenuti sa njihovom implementacijom dosta ranije nego prethodnih godina.

Posebno mi je drago da će do kraja marta biti okončani radovi na prostoru u kojem će, u okviru JU Centar za napredne tehnologije, biti Centar za razvoj poduzetništva, koji uskoro počinje sa radom.

Sarajevo će od 24. aprila dobiti barem 10 novih avio linija, a radi se na tome da bude uspostavljeno barem pet dodatnih linija u ovoj godini. Uspostavljaju se direktne veze iz Sarajeva za Brisel, Goteborg, London, Memingen i Milano, Izmir i druge strateške destinacije.  Namjera nam je u narednom periodu nastaviti sa ovim aktivnostima kako bismo Sarajevo povezali sa skandinavskim zemljama i pripremili uslove za uspostavu značajnog broja novih avio linija od 2025. godini.

U istoj sedmici kada nove avio linije budu uspostavljene, u Skenderiji će se održati i Sarajevo destination festival, koji će biti jedan vrhunski festival turizma. Naša zamisao je da se ovogodišnjim festivalom započne jedna lijepa praksa, i da svake godine u aprilu Sarajevo bude regionalni centar turističkih dešavanja.

Intenziviramo aktivnosti za uspostavljanje poslovne zone Doglodi, o kojoj već neko vrijeme govorim, a koja će biti najveća poslovna zona u Kantonu Sarajevo. U ovoj godini očekujemo i završetak svih aktivnosti u vezi sa prostorno-planskom dokumentacijom. Kako dobivam informacije sa terena interesovanje domaćih i stranih investitora je, zaista, veliko za ovaj projekt.

Po programu rada Skupštine KS koji je usvojen na sjednici održanoj 29.12.2023. godine u oblasti privrede predviđeno je da u 2024. godini na izjašnjavanje zastupnicima stavimo šest zakona, od kojih su po mom mišljenju najznačajniji  Zakon o zakupu poslovnog prostora i Zakon o novčanim poticajima poljoprivredi.

U planu Ministarstva za ovu godinu je izrada novog Zakona o turizmu, potreba za izradom potpuno novog zakona javila se jer smo uvidjeli da aktuelni zakon ima veliki broj manjkavosti i da bi bilo potrebno izmijeniti više od polovine njegovih stavki kako bi on bio u potpunosti provodiv.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here