Tačnije, stambeni rastu, ali je u podacima, pojasnio je, još uvijek snažan udio poticanih APN-ovih kredita. Koliko je pak poznato, APN staje, a država razmišlja o drugim načinima da skupe nekretnine građanima učini dostupnima, no, ništa se još konkretno ne zna, piše Novi list.
Uglavnom, rekao je Vujčić, ako APN stane, vjerovatno ćemo i kod stambenih kredita vidjeti smanjenje. Dio banaka to je već i potvrdio u nedavnoj anketi, gdje dakle u zadnjih dva-tri mjeseca primjećuju manju potražnju za stambenim kreditima, zbog isteka APN-a, ali vjerovatno i zbog činjenice da građane odbijaju visoke kamatne stope.
Za stambene kredite one se kreću oko 4 posto, a za potrošačke oko sedam posto. No, dok dakle stambeni pomalo koče, ovi gotovinski nenamjenski odolijevaju, te su se još i dodatno razmahali.
Građani ih očito traže i podižu bez obzira na kamate. U najnovijem broju HNB-ovih Makroekonomskih kretanja i prognoza, i analitičari HNB-a kažu da su se »više kamatne stope odrazile i na potražnju kompanija i stanovništva za kreditima«.
Manja potreba kompanija za finansiranjem investicija i komapanija također je imala negativan učinak, dok je potreba kompanija za finansiranjem zaliha i obrtnog kapitala imala tek blagi pozitivan učinak.
Istodobno se potražnja stanovništva za stambenim kreditima smanjila, ponajviše podstaknuta završetkom programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, ali i rastom kamatnih stopa.
S druge strane, prema percepciji banaka, potražnja za potrošačkim kreditima porasla je zbog povećane potrebe za finansiranjem trajnih potrošnih dobara, dok su pouzdanje potrošača kao i rast kamatnih stopa djelovali u suprotnom smjeru.
U posljednjem tromjesečju 2023. banke očekuju blagi rast potražnje kompanija za kreditima, nastavak rasta potražnje za potrošačkim i ostalim kreditima, ali slabijim intenzitetom nego u prethodnom tromjesečju, te nastavak smanjenja potražnje za stambenim kreditima, navodi HNB, prenosi seebiz.
