Obrazovne institucije, poslodavci i donositelji odluka moraju zajedno raditi na reformi obrazovnog sistema i prilagođavanju obrazovanja stvarnim potrebama tržišta rada, zaključeno je na Okruglom stolu o temi „Komunikacija između poslodavaca – obrazovanja – tržišta rada je preduvjet za obrazovanje po mjeri poslodavca, učenika i tržišta rada“, kojeg je organiziralo Udruženje poslodavaca u FBiH.
„Svjedočimo krizi i nedostatku kvalificirane radne snage na tržištu. Organiziranjem ovakvih događaja želimo doprinijeti unapređenju obrazovanja i približavanju obrazovnih politika i tržišta rada“, kazao je Mario Nenadić, direktor UPFBiH.
Graditi dijalog između poslodavaca, obrazovnog sistema i tržišta rada jedan je od glavnih ciljeva Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
„Ovo je jako važna tema i krajnje je vrijeme da se otvore mnogobrojna neriješena pitanja. Naša zajednička misija je da iznađemo rješenja za probleme sa kojima se susrećemo. Obrazovne institucije traže načine kako razumjeti potrebe poslodavaca, a poslodavci nemaju dovoljno kvalificiranu radnu snagu. Svi zajedno želimo imati obrazovanje kreirano za budućnost, a da bismo uspjeli u realizaciji tog cilja ključno je da poslodavci i obrazovne institucije sarađuju, razmijenjuju informacije i iskustva o najboljim praksama koje trebamo primjeniti ovdje. Rad i iskustvo poslodavaca su izuzetno važni za ovaj proces u kojem rad i obrazovanje trebaju ići zajedno“, kazala je prof. dr. Jasna Duraković, federalna ministrica obrazovanja i nauke koja je pozvala poslodavce da ukažu na pravce kojima se treba kretati u kreiranju obrazovnih programa i na nedostatke u obrazovnom sistemu i obrazovanju radnika.
Zdravko Čerović, pomoćnik federalnog ministra za rad i socijalnu politiku predstavio je projekte kojima Ministarstvo nastoji doprinijeti stručnom usavršavanju uposlenika i pomoći kompanijama da unaprijede znanja i vještine svojih uposlenika.
„Sufinansirali smo nabavku savremene tehnologije u malim kompanijama i obuku radnika za rad na novim mašinama. Osim toga, uveli smo stipendije za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja“, kazao je Čerović. 
Lamija Husić, pomoćnica ministra u Ministarstvu odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo, najavila je da će prednacrt zakona o dualnom obrazovanju uskoro biti dostavljen Vladi i Skupštini KS.
„Zakon o dualnom obrazovanju donosi brojne izazove. Na području KS godišnje imamo oko 15.000-16.000 učenika u srednjim školama, od čega je njih 31 do 32 posto u gimnazijama, a svi ostali se upisuju u stručne škole, uključujući i 21 do 22 posto učenika na trećem stepenu obrazovanja. Uloga poslodavaca je veoma bitna u oblasti obrazovanja, naprimjer, kada je u pitanju uvođenje novih zanimanja ili izrada standarda određenih zanimanja“, kazala je Husić.
Muhamed Pilav, direktor kompanije „Unipromet“ predstavio je primjer uspješne saradnje privrede i obrazovnih institucija.
„Obrazovanju smo uvijek posvećivali veliku pažnju. Više od 100 uposlenika MSWOOD prošlo je edukacije za dodatno obrazovanje. U ovom periodu smo investirali u obrazovanje više od milion KM. Prije osam godina smo u Fojnici radi fabrike stolica organizirali sa srednjom školom da se izmijeni nastavni plan i program i da se otvori upis za stolare i drvne tehničare, a odmah smo preuzeli organiziranje praktične nastave i snosili sve troškove. Za djecu slabijeg imovnog stanja osigurali smo stipendije, vodili ih na sajam opreme u Hanover“, ispričao je Pilav.
Suad Ećo, vlasnik i direktor kompanije „Inside by Ećo“, prenio je iskustva saradnje sa Srednjom školom za okoliš i dizajn iz Sarajeva u pokušaju da se prevaziđe jaz između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada.
„ Sa ovom srednjom školom smo dogovorili plaćenu praksu za učenike i učenici su vrlo zainteresirani. Nažalost, na iznos koji plaćamo učenicima za praksu mi moramo platiti poreze“, kazao je Ećo.
Profesor Refik Šećibović naglasio je da je za privredu ključno obrazovanje za zapošljivost. „Mi u BiH, nažalost, nemamo obrazovnu politiku. Obrazovanje i školstvo nije isto. Ono što pripada državi je obrazovanje, a školstvo pripada kantonima i entitetima. Sve škole moraju imati obaveznu praksu. Rješenje je evolucijski skok, nije reforma, nego sistemsko mijenjanje okruženja obrazovanja. Dobro obrazovanje je jedna od barijera za odlazak mladih ljudi, ali dobro obrazovanje traži i značajna ulaganja“, naglasio je Šećibović.
Mujo Hasić, direktor kompanije „Variplast“ Gračanica naveo je da je na Birou za zapošljavanje u ovom gradu 6.644 osobe, ali poslodavci u ovom gradu imaju problem da nađu radnu snagu.
„Na insistiranje poslodavaca i razumijevanje dijela menadžmenta srednje škole u Gračanici je formiran Mašinski centar, nabavljena nova oprema u vrijednosti oko 180.000 KM. Kao rezultat osnivanja ovog Centra je dovstruko povećan broj učenika mašinske struke, a trenutno je u fazi opremanje centra za građevinsku struku“, kazao je Hasić.
Prof. dr. Marijana Šećibović predstavila je perspektive kada je u pitanju zapošljavanje generacija koje dolaze i ukazala na neophodnost jačanja komunikacije između obrazovnih institucija, poslodavaca i donositelja odluka.
„Svi zajedno trebamo manje pričati, a više raditi na unapređenju obrazovnog sistema kako bismo stvorili bolje okruženje za rad i zaista zadržali mlade, obrazovane ljude u BiH“, naglasila je prof. dr. Šećibović.
Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine orgniziralo je Okrugli stol u okviru Projekta “Doprinos organizacija civilnog društva poboljšanju utjecaja poduzetništva na socio-ekonomski razvoj BiH” koji finansira Evropska unija.
