6 milijardi eura predviđeno Planom rasta
1,5 milijardi eura uložit će Njemačka u projekte obnovljive energije
10 posto bi iznosilo povećanje BDP zaokruživanjem zajedničkog tržišta regiona
Evropski put zemalja Zapadnog Balkana dobio je novi vjetar u jedra na oktobarskom samitu Berlinskog procesa koji je održan u Tirani. Istina, vjetar u jedra je uvjetovan – reformama.
Analitičari se slažu da je rat Rusije u Ukrajini postavio integraciju Zapadnog Balkana u Evropsku uniju na vrh dnevnog reda bloka koji broji 27 zemalja. Glavna tema na godišnjim razgovorima tokom Berlinskog procesa upravo je bila integracija Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište i podrška zelenoj i digitalnoj transformaciji. Ovo se odnosi na države u regionu Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crna Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
EU je postavila pred zemlje Zapadnog Balkana uslov da reformira svoje ekonomije i političke institucije prije pristupanja.
Četiri stuba
Lideri Evropske unije, naime, ponudili su novi Plan rasta Zapadnom Balkanu na samitu u održanom u glavnom gradu Albanije, otvarajući dijelove jedinstvenog tržišta EU i tražeći suštinske reforme prije prijema u članstvo u EU za šest zemalja regiona. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je detalje Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan tokom Berlinskog procesa. Plan će uključivati dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kredita, ali će sredstva biti dostupna nakon provedbe reformi u zemljama Zapadnog Balkana.
Visoki zvaničnici EU koji su prisustvovali samitu u Tirani bili su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Njima se pridružio i njemački kancelar Olaf Scholz. Von der Leyen je o novom Planu rasta, koji je prvi put najavila u maju ove godine, govorila na konferenciji za novinare sa premijerom Albanije Edijem Ramom i njemačkim kancelarom Olafom Scholtzom.
Ona je navela da Plan rasta ima potencijal da, ukoliko bude proveden, do kraja ove decenije udvostruči veličinu privreda Zapadnog Balkana.
“Plan ima četiri stuba, od kojih je prvi uključivanje Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište u sedam ključnih oblasti. To su, naprimjer, e-trgovina, bezgotovinsko plaćanje, drumski transport, električna energija i roaming. Drugi stub se odnosi na to da zemlje Zapadnog Balkana moraju zaokružiti svoje zajedničko regionalno tržište, što bi povećalo BDP regiona za 10 posto“, kazala je predsjednica Evropske komisije.
Prema njenim riječima, treći stub Plana su reforme i ispunjavanje neophodnih standarda EU, odnosno, moraju postojati jednaki uslovi između kompanija iz unije i regiona. Četvrti stub tiče se povećanog finansiranja od strane EU.
“Ako se reformski napori učine, oni će biti praćeni povećanim finansiranjem EU za investicije. Predložili smo investicioni paket od šest milijardi eura, koji se sastoji od dvije milijarde eura u grantovima i četiri milijarde eura u kreditima. Isti princip se primjenjuje u našem EU paketu Next Generation za države članice – investicije i reforme. Finansiranje će biti omogućeno nakon provođenja reformi”, rekla je Von der Leyen.
Ona je istaknula da je proširenje EU proces zasnovan na zaslugama i da ne bi trebao postojati rigidan datum, iako se u javnosti pojavila najava zvaničnika EU da bi region Zapadnog Balkana 2030. godine trebao biti u EU.
“Ako neko želi ući u EU do tog datuma bez reformi, to nikada neće biti prihvatljivo državama članicama, niti je prihvatljivo da neko čeka da se pristup dogodi određenog datuma”, rekla je Von der Leyen.
Šest zemalja Zapadnog Balkana su u različitim fazama integracije u EU.
Srbija i Crna Gora bile su prve zemlje Zapadnog Balkana koje su prije nekoliko godina pokrenule pregovore o članstvu, a prošle godine su ih slijedile Albanija i Sjeverna Makedonija, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo tek napravili prvi korak u procesu integracije.
Scholtz je rekao da je „Berlinski proces najbolji instrument ne samo da se oslobodi puni potencijal regionalne saradnje, već i da se ubrza integracija svih zemalja Zapadnog Balkana“.
Rat Rusije u Ukrajini stavio je integraciju Zapadnog Balkana u EU na vrh dnevnog reda bloka 27 zemalja.
EU pokušava oživjeti cijeli proces proširenja, koji je u zastoju od 2013. godine, kada je Hrvatska postala posljednja zemlja koja je pristupila.
EU je već mobilizirala 16 milijardi eura za investicije u regionu od 30 milijardi eura obećanih prije tri godine.
„Zaista moramo iskoristiti potencijal koji postoji ovdje na Zapadnom Balkanu i približiti ga jedinstvenom evropskom tržištu“, rekla je Von der Leyen.
Naglasila je da šest zemalja treba krenuti sa duboko ukorijenjenim reformama kako bi poboljšale poslovnu klimu, učinile regulatorno okruženje privlačnijim i pristupile tržištima međusobno.
„Ako postoje blokade, jedino koga možete blokirati ste vi“, kazala je Von der Leyen.
Von der Leyen smatra da je novi plan rasta „veoma snažan poticaj da se ekonomski otvore vrata, ali i da se zatraži otvaranje granica između zemalja Zapadnog Balkana i da se izvrše neophodne reforme. Sa tim dolazi i finansiranje za investicije.”
„Samo zajedničkim radom dovest ćemo Zapadni Balkan upravo tamo gdje pripadate – u srce Evropske unije“, rekla je Von der Leyen.
Klimatske promjene, Srbija i Kosovo
Njemački kancelar Scholtz istaknuo da se tokom samita razgovaralo i o nekim drugim temama.
“Klimatske promjene imaju značajan uticaj i na Zapadni Balkan. Uz regionalno partnerstvo između Njemačke i Zapadnog Balkana, Finansijski ćemo podržati obnovljivu energiju sa 1,5 milijardi eura do 2030. godine”, najavio je Scholz.
Potpisan još jedan CRM Sporazum
Šefovi vlada zemalja zapadnobalkanske šestorke potpisali su u Tirani još jedan sporazum u okviru Akcionog plana za mobilnost zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), procesa koji vodi Vijeće za regionalnu saradnju RCC – o priznavanju profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinara, farmaceuta i babica.
Potpisivanje najnovijeg Sporazuma uslijedilo je godinu dana nakon što su lideri potpisali tri CRM sporazuma o mobilnosti na Samitu Berlinskog procesa održanom u Berlinu prošle godine. Za tri sporazuma potpisana prije godinu dana – o slobodi kretanja sa ličnim kartama, priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i priznavanju stručnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte – samo četiri od šest zemalja Zapadnog Balkana završile su interne procedure ratifikacije.
On je najavio i dodatno finansiranje Regionalne ureda za saradnju mladih, kao i 73 miliona eura za novi projekat obnovljivih izvora energije u Albaniji.
Zvaničnici EU pozvali su balkanske zemlje da prevaziđu regionalne sukobe i ostanu zajedno dok Rusija vodi rat u Ukrajini.
“Svaki napredak koji ostvarite na zajedničkom regionalnom tržištu značajno će vas približiti standardima EU“, rekao je Scholtz.
Učesnici samita u Tirani su pod snažnim dojmom nedavnih događanja na Kosovu i aktuelnog spora između Srbije i Kosova. U EU ne kriju da su veoma zabrinuti zbog razvoja situacije. Dijalog o normalizaciji odnosa uz posredovanje EU zaustavljen je nakon nedavne razmjene vatre između maskiranih srpskih naoružanih napadača i kosovske policije u kojoj su četiri osobe poginule, što je dovelo do rasta tenzija u regionu. Scholz je pozvao i Srbiju i Kosovo da se vrate za pregovarački sto, ističući hitnu potrebu zajedničkog rada i prevazilaženja antagonizama.
“Vrijeme je da se prevaziđu sukobi koji su nastavljeni predugo i koji sputavaju samo dvije zemlje”, rekao je Scholz.
On je rekao da postoji jasna riješenost njemačke vlade, EU i SAD da riješe konflikt između Srbije i Kosova i trasiraju put svijetle budućnost obje zemlje kao članice EU.
“EU i Njemačka imaju jasan stav o tome. Očekujemo da rezultate istrage sprovedu kosovske vlasti, a bilo bi dobro da srpske vlasti sa njima sarađuju. Bilo bi korisno da se to dogodi”, rekao je Scholtz.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je pozvao zemlje Zapadnog Balkana da “ispune svoje obaveze, počevši od neophodnih reformi, a u EU se moramo pripremiti za dobrodošlicu novim članicama”.
„Ponavljam, da bismo to učinili, mislim da obje strane trebaju biti spremne do 2030. godine za proširenje. To je ohrabrenje, podrška da udvostručimo naše napore“, rekao je Michel.
