U drugoj polovini 2022. godine bila je porasla za 19.8 posto.
Prosječna cijena gasa bila je pak u periodu od januara do juna viša za 37.7 posto viša nego u istom prošlogodišnjem periodu i iznosila je 11.87 eura za 100 kilovatsati.
U drugoj polovini prošle godine porasla je nešto više od 45 posto.
Cijene oba energenta na najvišem su nivou otkada Eurostat objavljuje podatke, navodi se u izvještaju, uz napomenu da poskupljenje u ovoj godini odražava snažan rast cijene prirodnog gasa u uslovima smanjenog uvoza iz Rusije i potrage za drugim dobavljačima.
Vlade su uspostavile mehanizme kako bi ublažile pritisak visokih računa na potrošače, posegnuvši, između ostalog, i za subvencijama, podsjećaju statističari.
Odražavajući državne mjere podrške, udio poreza i nameta u računima za potrošnju gasa i struje ponovo se smanjio, primjećuju u Eurostatu. U računima za struju spustio se s 23 na 19 posto, a u cijenama plina s 27 na 19 posto, pokazuje izvještaj Eurostata.
Vlade su ipak počele smanjivati podršku, što je također uticalo na cijene, napominju statističari.
Nizozemska je obustavila poreske olakšice i udvostručila namete za struju, pa su računi za struju domaćinstava, izraženi u nacionalnoj valuti, bili 10 puta veći nego u istom prošlogodišnjem perioduu, što je najveći skok u EU-u.
Veliko poskupljenje struje, izraženo u nacionalnoj valuti, zabilježile su i Litvanija, za 88 posto, Rumunija, za 77 posto, i Letonija, za 74 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Najviše se pak smanjila cijena struje za domaćinstva u Španiji, za 41 posto. Slijedi Danska s padom cijena za 16 posto.
U Hrvatskoj su domaćinstva u prvoj polovini godine struju u prosjeku plaćala 14.8 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, za 9.3 posto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. U drugoj polovini 2022. bila je poskupjela za 12.6 posto.
Blizu Hrvatskoj je Malta s cijenom 100 kilovatsati za domaćinstva u prvoj polovini godine nešto manjom od 13 eura.
Najnižu prosječnu cijenu, izraženu u eurima, plaćala su domaćinstva u Bugarskoj i Mađarskoj, od 11.4 eura odnosno 11.6 eura za 100 kilovatsati.
Najvišu cijenu, izraženu u eurima, plaćala su pak nizozemska i belgijska domaćinstva, od 47.5 odnosno 43.5 eura za 100 kilovatsati. Blizu su i Rumunija i Njemačka gdje ih je u prosjeku stajala 42 odnosno 41.3 eura, navodi Eurostat.
Gas je u prvoj polovini godine bio skuplji za domaćinstva u 20 zemalja EU-a nego u istom prošlogodišnjem periodu, utvrdio je Eurostat.
Najviše je poskupio gas za domaćinstva u Litvaniji i Rumuniji, gdje su mu cijene više nego udvostručene. U Austriji i Nizozemskoj bile su dvostruko više, a u Irskoj porasle su za 73 posto.
Najskuplji gas plaćala su domaćinstva u Nizozemskoj i Švedskoj gdje je stajao 24.8 odnosno 21.9 eura, pokazuju Eurostatovi podaci.
