Boris Lubarda iz Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a ukazao je na problem finansiranja mjera energetske efikasnosti.
“To je potrebno definisati do kraja kako bi ostvarili uslove za energetsku tranziciju. Također, pored resornih ministarstava za energetiku, ovakve projekte je potrebno realizovati u uskoj saradnji sa ministarstvima za zaštitu okoliša”, objasnio je.
Plan je da se do 2050. godine, do kraja implementira strategija obnove i utopljavanja objekata kolektivnog stanovanja u BiH, a sve u sklopu ukupnog procesa energetske tranzicije kroz koju Bosna i Hercegovina mora proći u narednim decenijama.
“I mi smo aktivno uključeni u aktivnosti sprovođenja obligacionih shema energetskih efikasnosti, i vidimo važnost implementacije ovog projekta”, poručila je Sanja Kapetina, načelnica odjela za sekundarnu energetiku u sektoru energetike u ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Jasmina Kafedžić, šefica Odjela za energetsku efikasnost ispred Fonda za zaštitu okoliša podsjetila je kako je osigurano 13 miliona eura od EU za implementaciju ovog projekta na 1200 stambenih objekata.
U organizaciji Privredne komore FBiH i brojnih domaćih i međunarodnih partnera i institucija, prva „Sarajevska energetska klimatska sedmica SECW2023, je okupila više od 1.000 stručnjaka iz svih krajeva svijeta, te preko 200 panelista koji su obrazložili sve segmente kompletne energetske tranzicije u BiH, koju je potrebno do kraja implementirati do 2050. godine.
“Ova sedmica je jako značajan temelj za sve donosioce odluka na svim nivoima vlasti, koja u velikoj mjeri znatno doprinosi razvoju sektora energetike, ali i svih drugih sektora poput turizma, privrede i izgradnje”, naglasio je Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik PKFBiH.
Povezivanjem stručnjaka iz oblasti energetike sa resornim ministarstvima na svim nivoima vlasti kao i sa stranim fondovima i investitorima za implementaciju projekta realizacije energetske tranzicije u BiH, ključni je zadatak održane ‘Sarajevske energetske i klimatske sedmice’, saopćili su organizatori.
