Istaknuto je kako mladi ljudi odlaze i sve je veći nedostatak radne snage u poljoprivrednom sektoru. Kako bi se ublažio nedostatak radne snage neophodno uvoditi i koristiti nove tehnologije.
Profesorica Arnela Okić smatra da se vrijedi baviti poljoprivredom jer i poljoprivreda može biti jako moderna, posebno kada se uključi i digitalna tehnologija, savremena softverska rješenja, upotreba dronova i agrometeoroloških stanica.
Govoreći o savremenim pristupima u voćnih zasada, posebno šljive, od pojave i razvoja biljnih bolesti Okić kaže da je cilj reducirati upotrebu pesticida i pronaleženje načina kako olakšati poljoprivrednicima njihov posao i na taj način zainteresovati mlade ljude.
“I to je zaosta jedno perspektivno polje gdje vjerujem da bi se u budućnosti veliki broj mladih agronoma mogao zaposliti”, kaže profesorica Okić.
Posebno je istaknut koncept integralne proizvodnje koji nalaže i Evropska unija te je naglašeno da se tome mora i BiH mora tome prilagođavati.
“Daje nam mogućnost da i dalje koristimo pesticide, naručito u situacijama kada imamo ovako velike oscilacije u klimatskim promjenama. Ali isto tako nam omogućava da ih držimo pod kontrolom i da ih koristimo u momentima kada je to potrebno. I na taj način postižemo zaštitu okoline ali isto tako štitimo naše biljke na najbolji mogući način”, rekla je Okić.
Istakla je da intenzivni proizvođači upotrebom novih tehnologija olakšavaju vođenje evidencije i koriste sisteme podrške, a značajnu ulogi ima i prognozna služba. U savremenim pristupima zaštite biljaka veoma važna je upotreba senzora.
“Za bilo koji senzor da se odlučite imate mogućnost da dobijate adekvatne podatke i da vam oni pomognu u odluci kada trebate vršiti tretiranja.To može biti zemljišni senzor, senzor za praćenje klimatskih parametara, praćenje temperature a sve to možete objediniti sa savremenim agrometeorološkim stanicama”, ističe Arnela Okić.
Kako bi se pojednostavio rad poljoprivrednih proizvođača u svijetu je sve prisutnija i upotreba dronova u prognoznoj službi, skeniranju ali i zaštiti biljaka.
O primjeni bioregulatora u intenzivnoj proizvodnji krošnjastih voćnih vrsta govorio je profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Osman Musić.
Bioregulatori su fitohormoni (prirodni biljni hormoni) ili fitohormonima slične supstance (sinteski spojevi) koji u vrlo niskim koncentracijama podstiču, inhibiraju ili utiču na biološke ili biohemijske procese u biljkama. Primjena bioregulatora je ključna za uspješnu voćarsku prizvodnju.
“U odnosu na sve voćne vrste najviše se primjenjuju u proizvodnji jabuka. Na današnjem predavanju poseban akcenat je dat i na primjenu bioregulatora u svrhu regulacije rodnosti kroz proces prorjeđivanja cvejtova i plodova”, kaže profesor Musić.
Ističe kako djelovanje preparata iz grupe bioregulatora može biti veoma nepredvidivo.
“Ovom prezentacijom je objašnjeno kada i u kojoj fenofazi primjenjivati određenu aktivnu materiju te kako prilagoditi koncentracije preparata (koji se mogu nabaviti na području BiH) ovisno o sorti, kilmatskim uslovima, opterećenosti stabla i drugo”, rekao je Musić, saopćeno je iz Službe za informisanje “Sajma šljive”.
