6,3 sata dnevno žene u BiH potroše na poslove brige i njege, istovremeno na iste poslove muškarci u BiH potroše 3,3 sata
Životni vijek povećan je u prosjeku 80 godina za žene i 75 godina za muškarce
Polazne studije o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini: Pregled ključnih karakteristika, politika i programskih mogućnosti, naziv je studije koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo,a u čijoj izradu su učestvovali prof. dr. Maja Arslanagić-Kalajdžić, prof. dr. Muamer Halilbasic, prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, prof. dr. Selma Kadić-Maglajlić, prof. dr. Amra Kapo, prof. dr. Lejla Turulja.
Polazne studije o ekonomiji brige i njege u Bosni i Hercegovini pod nazivom Pregled ključnih karakteristika, politika i programskih mogućnosti je rađena u partnerstvu sa UN Women BiH, uz podršku Vlade Švedske. „Cilj je prikupiti dokaze za strategije i intervencije korištenjem „3R pristupa“ (engl. recognise, reduce, redistribute) koji prepoznaje i na taj način pomaže u smanjenju i preraspodjeli postojećeg neplaćenog posla brige i njege unutar domaćinstva, zajednice (civilnog društva), tržišta (privatni sektor) i vlasti (poboljšanjem pravne i institucionalne infrastrukture), te nagrađuje i poboljšava zastupljenost njegovatelja u donošenju odluka,“ pojašnjava Amra Kapo, jedna od autorica Studije.
Istraživanje je provedeno 2022. godine i predstavlja prvu procjenu stanja sektora brige u BiH. Za analizu su uzeti različiti pokazatelji, od upitnika koji je proveden na 1.000 ispitanika iz cijele BiH stratificiran prema godinama i spolu, do 20 polustrukturiranih dubinskih intervjua sa interesnim skupinama i fokus grupama koje su obuhvatile 50 ispitanika.
Šta je ekonomija brige?
Žene zbog brige o porodici i obavljanja kućnih poslova imaju jako malo vremena za odmor, lični i profesionalni napredak i usavršavanje, kao i za učestvovanje u društvenim aktivnostima. Bosna i Hercegovina ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti žena u regiji, a većina njih pruža brigu djeci, starijim i nemoćnim članovima porodice te obavlja kućanske poslove, što se podrazumijeva kao očekivan posao koji obavljaju žene.
„Ekonomija brige može se široko definisati kao sektor privrede odgovoran za pružanje njege i usluga koje doprinose njegovanju i reprodukciji trenutne i buduće populacije. To uključuje brigu o djeci, brigu o starijim osobama, o osobama sa invaliditetom, u obrazovanju, zdravstvu, koja se pruža u plaćenim i neplaćenim oblicima i u formalnom i neformalnom sektoru. Globalno, ekonomija brige je jedan od najbržih sektora širenja i veliki pokretač rasta zaposlenosti i ekonomskog razvoja.„
Sektori za njegu u BiH okarakterisani su kao složeni, prepušteni duboko ukorijenjenim pitanjima povezanim sa zdravstvenim sistemom koji pružaju neadekvatnu podršku osobama u potrebi i pružateljima usluga, ograničenim politikama zapošljavanja i izuzetno visokom stopom nezaposlenosti, posebno za žene i za obrazovni sistem koji ne pruža dovoljnu podršku djeci s invaliditetom, kao i društvenu kulturu koja je tradicionalno nerazvijena za potrebe njege i pružatelje njege.
Kućni poslovi
Uloga žena u mnogim zemljama je vremenom ostala ista i one su u velikoj mjeri odgovorne za rad koji se odnosi na omogućavanje nesmetanog funkcioniranja porodice i brigu o svim njenim članovima/icama.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO) u 2018. godini, globalno, većina rada u oblasti njege je bila neplaćena i poduzimale su ga uglavnom žene i djevojke iz društveno ugroženih grupa. Neplaćeni rad njege je ključni faktor i u sudjelovanju u zapošljavanju žena i kvaliteti zapošljavanja i utječe na radne uslove svih radnika skrbi. Naučna istraživanja o kućnim poslovima tokom proteklih decenija bila su uglavnom usmjerena na razliku između plaćenog i neplaćenog rada (Bittman et al., 2003.) ili raspodjelu zadataka (Shaw, 1988.).
Nažalost, istraživanja pokazuju da u gotovo svakoj zemlji još uvijek postoji veliki jaz u različitim aspektima rada, brige i njege i kućnih poslova između muškaraca i žena.
Posljednjih nekoliko godina vodi se naučna debata, a i objavljena su različita istraživanja koja ukazuju na problem neplaćenog rada kod kuće . O podizanju svijesti o ovoj problematici u Bosni i Hercegovini postignut je određeni napredak, ali samo kroz djelovanje centara za rodnu ravnopravnost i međunarodnih organizacija. Prema
„Naše istraživanje je pokazalo da žene u BiH u prosjeku provode 6,3h dnevno na poslove brige i njege, dok muškarci potroše 3,3h. Prosjek EU 3,5h, Zanimljivo je posmatrati razloge zašto muškarci ne obavljaju više kućnih poslova. Veliki procenat muškaraca (30,67 posto) smatra da su kućni poslovi ženski zadatak, dok nešto manji, ali i dalje značajan procenat žena (24,39 posto) smatra isto,“ naglašava Kapo.
Više predsškolskih ustanova
Prema podacima Svjetske banke (2017a), korištenje formalnih usluga brige o djeci je na relativno niskom nivou u Bosni i Hercegovini zbog ograničene dostupnosti pristupačnih usluga. Potražnja za takvim uslugama je veća od ponude, posebno ponude javnih ustanova i sistema socijalnih usluga. Primarni izazov za usluge brige o djeci je omogućiti njihovu dostupnost svakom djetetu u svim dijelovima zemlje, posebno u ruralnim područjima. Kvalitet takvih usluga je dodatni izazov. Teško je omogućiti visoke standarde kvaliteta, posebno kada su u pitanju pružatelji usluge (ljudski resursi), materijal i nastavni plan i program.
U 2020. godine u Bosni i Hercegovini je bilo ukupno 399 predškolskih ustanova: 215 javnih i 184 privatnih institucija sa 27.698 upisane djece. Ukupan broj zaposlenih u predškolskim ustanovama bio je 4.593 od čega su 4.303 (94 posto) bile žene. Zabrinjavajući pokazatelj je da je broj djece koja čekaju na smještaj u predškolsku ustanovu iznosio 6.660. Pod pretpostavkom da je isti broj djece po osobi zaposleni u predškolskim ustanovama (šestero djece po zaposlenoj osobi), može se izračunati da bi uspostavljanjem novih institucija i upisivanjem djece koja nisu imala priliku za upis bilo otvoreno i 1.100 radnih mjesta.
Briga za starije osobe
S obzirom na starenje stanovništva u mnogim zemljama širom svijeta, sticanje razumijevanja društvenih normi u pogledu brige o starijima je veoma važna tema. Prema podacima UN Women (2015) više od 10 posto osoba od 50 godina ili starijih u zemljama OECD-a neformalno se brine o bolesnoj ili starijoj osobi, a oko 60 posto tih njegovatelja su žene. Očekuje se da će se taj broj povećati za 20 posto do 30 posto do 2050. godine. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine 2021. godine, procenat stanovništva Bosne i Hercegovine starijih od 65 godina premašio je 14,2 posto i životni vijek povećan je u prosjeku 80 godina za žene i 75 godina za muškarce. Obaveza brige o starijim članovima porodice u Bosni i Hercegovini je prisutna kroz generacije. Stereotipi o staračkim domovima duboko su ukorijenjeni u našoj kulturi i postoji značajan otpor prema životu u specijaliziranom domu. Gotovo 60 posto naših ispitanika/ ca, bez obzira na pol, bilo je protiv ideje da se njihovi roditelji ili roditelji supružnika smjeste u starački dom.
Briga za osobe s invaliditetom
Ne postoje statistički podaci o stvarnom broju osoba s invaliditetom i ne postoje baze podataka o osobama s invaliditetom na entitetskom nivou. Prema procjenama, od ukupnog broja stanovnika (prema popisu iz 2013. godine) 294.058 ili 8,3 posto je osoba s invaliditetom, od čega 132.975 muškaraca i 161.083 žena, dok je status 51.407 osoba nepoznat. Kvaliteta usluga za osobe sa invaliditetom opisana je kao loša zbog čega se o osobama sa invaliditetom brinu članovi porodice, bez da su uključeni u budžet za njegu. Najčešći njegovatelji su roditelji koji, u nedostatku socijalne podrške, preuzimaju ulogu i medicinskog radnika i učitelja za svoje dijete.
Tradicionalno, žene snose odgovornost za brigu o osobama sa invaliditetom, posebno djecu, zbog čega nemaju priliku da budu prisutne na tržištu rada te nemaju prihode, jer pružanje brige srodniku nije kompenziran niti priznat u sistemu zdravlja i mirovinskog osiguranja u BiH.
Preporuke
Sektor brige i njege je fragmentiran i heterogen, s različitim pitanjima i problemima koji su duboko ukorijenjeni u sistemu u ovoj zemlji. U nastavku navedeni elementi predstavljaju mali dio ukupnog problema:
- neadekvatna podrška koja se kroz zdravstveni sistem pruža osobama u potrebi i njegovateljima/icama;
- ograničene politike zapošljavanja i izuzetno visoka stopa nezaposlenosti, posebno za žene;
- obrazovni sistem koji ne pruža dovoljnu podršku djeci s teškoćama u razvoju;
- društvo koje općenito ima nedovoljno razvijenu empatiju prema potrebama za njegom i njegovateljima/icama.
Svaki od gore navedenih sektora ekonomije brige i njege zahtijeva posebnu analizu i strategiju za rješavanje uočenih nedostataka i uspostavljanje pravednijeg i djelotvornijeg sistema. Drugim riječima, poboljšanje stanja u navedenim sektorima zahtijeva sistemski pristup svakom sektoru pojedinačno. Ovaj pristup treba imati za cilj integraciju i harmonizaciju složenog sistema, omogućavanje adekvatne brige i njege i zakona o izvršenju.
S obzirom da je fokus ove studije na nesrazmjernoj alokaciji odgovornosti za brigu i njegu kao izvoru nejednakosti, posebno rodne, prioritetni cilj preporuka je pokretanje pozitivnih promjena radi postizanja pravednijeg pružanja brige i njege u domaćinstvima i zajednicama, a što će doprinijeti osnaživanju žena.
Neke od preporuka koje su istaknute u polaznoj studiji su:
- fleksibilnost poslodavca s ciljem postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života a s ciljem rješavanja nejednakosti prihoda i poboljšanja stope učešća žena u radnoj snazi
- podizanje svijesti o prednostima fleksibilnog radnog vremena i različitih tipova radnih aranžmana (npr. skraćeno radno vrijeme, dijeljeni rad, kraće radne sedmice, rad na daljinu, hibridni rad)
- ohrabriti muškarce da preuzmu dio neplaćenog rada u oblasti brige i njege
- promovisati život u domovima za starije. Cilj je pomoći u rješavanju stereotipnih pogleda na život u domu za starije osobe.
- škola roditeljstva kao relevantan mehanizam osnaživanja roditelja za adekvatniji i prikladniji pristup brizi o djeci
- Uspostava centara za pružanje više vrsta usluga brige i njege kao javnih ustanova na nivou općina, kroz primjenu pozitivnih praksi gdje je to moguće, će osigurati (1) mjesto za starije i njihove zdrave aktivnosti u starosti, (2) mjesto gdje predškolska djeca mogu provesti nekoliko sati u edukativnim aktivnostima i (3) aktivnosti za žene
Akciona koalicija i sljedeći koraci
Jasno je da je potrebno ozbiljnije investiranje u ekonomiju brige i njege i donošenje politika kojim će se efekti neplaćenog rada jasnije prepoznati, reducirati i redistribuirati između žena i muškaraca, te pojedinaca, odnosno porodica, i javnog i privatno sektora. Također je potrebno donijeti politike kojima će se adekvatno nagraditi žene, a i ostali koje rade u plaćenom sektoru brige i njege, te osigurati da isti imaju najpogodnije uslove rada i da su njihovi interesi adekvatno zastupljeni.
„UN Women u BiH u tom kontekstu predvodi u stvaranju Akcione koalicije iz oblasti ekonomske pravde i prava, sa fokusom na ekonomiji brige i njege. Cilj je da se u saradnji sa svim relevatnim akterima pokrenu promjene u ovoj oblasti. U narednom periodu radimo na mobiliziranju aktera iz državnog i privatnog sektora kako bismo zajednički radili na rješenjima i konkretnim aktivnostima za uspostavljanje sistema brige i njege koji su zasnovani na ljudskim pravima, koji eliminišu rodne nejednakosti i koji su inkluzivni, pogotovo za starije osobe i osobe sa posebnim potrebama,“ kažu iz UN WOMEN za Business Magazine.
Za više informacija skeniraj QR kod:
