Ako planirate da svoj posao širite ili da sopstveni biznis započnete u nekoj od zemalja regiona biće vam potrebno, prema istraživanju ovog beogradskog portala, od 600 do 3.500 eura, kao i sva neophodna dokumentacija u zavisnosti od zakona određene države.
Otvaranje kompanije u BiH
Nije rijetkost da državljani Srbije prilikom širenja posla otvaraju firme u Bosni i Hercegovini. Ono što računovođe ističu kao prednost osnivanja firme, na primjer u Republici Srpskoj, je porez na dobit za d.o.o. koji iznosi 10 odsto i jedan je od najnižih u regionu, dok za samostalne preduzetnike kao poreske obveznike postoji mogućnost odabira obračuna poreza na dohodak po stopi od dva odsto na ukupan godišnji prihod.
Cijena osnivanja preduzeća varira i kreće se od 1.200 do 2.000 eura. Da biste osnovali društvo sa ograničenom odgovornošću u BiH potrebno je da imate minimum jednog člana društva koji u isto vrijeme može biti i direktor. Društvo sa ograničenom odgovornošću u BiH može osnovati bilo koje fizičko ili pravno lice iz bilo koje države.
Minimalan kapital za osnivanje d.o.o u BiH je 500 eura. Potrebno je kao i u Hrvatskoj da je sjedište firme registrovano na području BiH. Takođe, prilikom osnivanja treba odrediti koja je glavna poslovna djelatnost društva.
Osnivanje se radi pred opštinskim sudom prema sjedištu društva, a nakon osnivanja je potrebno još otvoriti bankovni račun (Privredna banka Sarajevo može putem specijalne punomoći, dok sve druge banke traže prisutnost direktora prilikom osnivanja radi identifikacije).
„Također, društvo je po osnivanju potrebno prijaviti u Poresku upravu“, navode iz Unije Bg.
Registracija za PDV u BiH nije obavezna prilikom osnivanja, ali novoosnovana društva mogu izabrati da se dobrovoljno registruju i u PDV sistem. Prema zakonu PDV obveznici postaju nakon 50.000 KM (25.000 eura) godišnjeg prometa. Direktor ne mora biti prijavljen kao zaposleni u firmi, već poziciju može obavljati putem menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa.
Osnivanje firme u Crnoj Gori
Prema podacima Uprave carina Crne Gore, srpski državljani su u ovoj zemlji tokom 2022. godine osnovali 278 firmi. Da bi strani državljani otvorili firmu u Crnoj Gori neophodno je da, prije svega, dobiju dozvolu za boravak i rad, na koju se obično čeka oko 20 dana. Za otvaranje računa potrebno je dan ili dva.
Propisi Crne Gore nalažu da osnivači preduzeća moraju biti punoljetne osobe ili pravna lica, gdje je dozvoljeno stoprocentno strano ili domaće vlasništvo. Kada je riječ o vlasničkoj strukturi, po zakonu direktor i vlasnik firme može biti jedan čovjek ili dvije različite osobe, uz uslov obavezne prijave najmanje jednog izvršnog direktora koji može biti stranac ili crnogorski državljanin.
Prema riječima poreznika, osnovni odnosno početni akcionarki kapital mora da iznosi najmanje jedan euro.
“Da bi stranci otvorili preduzeće u Crnoj Gori, u ovom slučaju iz Srbije, neophodno je da na uvid donesu pasoš, dok je za pravna lica koja osnivaju firmu neophodan izvod iz registra koji nije stariji od tri mjeseca. Otvaranje preduzeća strance može koštati od 600 do 1.200 eura”, kažu iz računovodstvene kuće Unija Bg.
Osnivanje firme u Sloveniji
Sagovornici portala navode da srpski državljani često osnivaju kompanije u Sloveniji, jer im to omogućava lakši pristup evropskom tržištu. Kada je riječ o cijeni, osnivanje je jeftinije za Slovence samo zbog dodatne papirologije koja je potrebna strancima. Cijena za strane državljane, u ovom slučaju iz Srbije, je oko 3.500 eura.
Firma se u Sloveniji može otvoriti bez većih problema, ali je neophodno pripremiti obimnu dokumentaciju.
„Pri osnivanju kompanije u Sloveniji treba biti svjestan da je sam postupak prilično složen i da firme moraju da spreme mnogo dokumenata. Iz tog razloga ima smisla kontaktirati savjetnika koji će vam pomoći u pripremi cjelokupne dokumentacije“, savjetuju iz računovodstvene kuće Unija Bg.
Prilikom osnivanja firme u Sloveniji potrebno je imati dobro razvijen poslovni plan, jer se na taj način smanjuje mogućnost komplikacija.
“Uvijek je lakše ako kompaniju osniva pravno lice u kojoj je vlasnička struktura vidljiva stvarnom vlasniku. Za pojedince su još važniji dobro razvijeni poslovni plan i pismo namjere za saradnju sa kupcima ili dobavljačima iz Slovenije”, objašnjavaju računovođe.
Najčešći oblici preduzeća koja stranci otvaraju u Sloveniji su društvo sa ograničenom odgovornošću i predstavništvo, odnosno filijala. Takođe, iz Srbije možete postati preduzetnik u Sloveniji, ali uz uslov da imate minimum godinu dana boravka u ovoj zemlji, jer se propisi razlikuju za građane van EU.
Da bi se u Sloveniji otvorilo društvo sa ograničenom odgovornošću, prema riječima računovođa, potrebna je sljedeća dokumentacija: slovenački poreski broj, ovjerena izjava vlasnika poslovne adrese firme, osnivački kapital u minimalnom iznosu 7.500 eura. Vlasniku strancu sud će izdati rešenje o registraciji u roku od sedam dana od podnošenja zahtjeva i depozita kapitala.
Otvaranje firme u Hrvatskoj
Procedura, ali i cijena za otvaranje firme, u Hrvatskoj je slična kao i u Sloveniji i iznosi oko 3.500 eura. Ministarstvo pravosuđa i uprave nadležno je za osnivanje privrednih društava u Republici Hrvatskoj. Međutim, za otvaranje preduzeća u ovoj zemlji potrebno je kontaktirati sa nekom od filijala Finansijske agencije (FINA).
Postoje kancelarije servisa hitro.hr, preko kojih građani drugih država, kao i hrvatski državljani, mogu dobiti potrebne informacije i obaviti većinu potrebnih radnji za osnivanje društva (j.d.o.o. i d.o.o.). Uslovi za otvaranje firme skoro su isti kao i za „lokalce“, odnosno domaće državljane.
Strani državljani koji osnivaju privredno društvo ne moraju imati prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, ali sjedište novoosnovane kompanije mora biti na teritoriji ove države.
Ako je osnivač fizičko lice koje živi u inostranstvu, a nema hrvatsko državljanstvo, mora prije postupka osnivanja pribaviti OIB u Poreskoj upravi. OIB je matični broj, odnosno trajna identifikaciona oznaka poreskog obveznika. Koristi se u službenoj evidenciji, u svakodnevnom radu i pri razmjeni podataka.
U slučaju da firmu u Hrvatskoj otvara pravno lice potreban je izvod iz registra u kojem je firma upisana u matičnoj državi u originalu, koji ne smije da bude stariji od 30 dana. Neophodan je i prevod izvoda na hrvatski jezik kod ovlašćenog sudskog prevodioca.
Direktor osnivača-stranog pravnog lica mora da pribavi i OIB od Poreske uprave za svog osnivača-strano pravno lice. Ako imate namjeru da otvorite društvo sa ograničenom odgovornošću u Hrvatskoj, morate imati minimalno jednog člana društva, kao i jednog direktora (to može biti ista osoba). Da bi se u Hrvatskoj otvorio d.o.o. morate imati minimalni kapital od 2.800 eura.
„Takođe, prilikom osnivanja treba odrediti koja je glavna poslovna djelatnost društva, kao i koje druge djelatnosti se mogu upisati u sudski registar. Osnivanje se može odraditi na način da članovi društva i direktori dođu lično kod bilježnika u Hrvatsku, ili da potpišu specijalnu punomoć pred notarom u Srbiji u tu svrhu“, napominje Silvana Selkić iz računovodstvene kuće „Unija Bg“.
Osnivanje se radi pred trgovačkim sudom prema sjedištu društva, a nakon osnivanja je potrebno još otvoriti bankovni račun (RBA može putem specijalne punomoći, dok sve druge banke traže prisutnost direktora i člana društva prilikom osnivanja, radi identifikacije). Takođe, društvo je po osnivanju potrebno prijaviti u Registar stvarnih vlasnika, Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti, kao i Poreskoj upravi, što se sve može odraditi na osnovu punomoći.
