Evropska komisija snizila prognozu rasta hrvatskog BDP-a na 2,1 posto

Hrvatska privreda ove će godine rasti sporije nego što je Komisija očekivala u proljetnim prognozama, kada je predviđala rast od 2,7 posto. Inflacija bi trebala dostići 4,2 posto, a zatim se postepeno smanjivati na 3 posto u 2027. i 2,6 posto u 2028. godini.

10

Evropska komisija objavila je jesenske privredne prognoze prema kojima će rast BDP-a Hrvatske ove godine usporiti na 2,1 posto.

Rast bi iduće godine trebao ubrzati na 2,4 posto, a 2028. blago pasti na 2,3 posto. Inflacija bi 2026. trebala iznositi 4,2 posto, u 2027. usporiti na 3 posto, a 2028. na 2,6 posto.

Rast hrvatske privrede i dalje ostaje iznad prosjeka eurozone i Evropske unije. Komisija predviđa da će rast gospodarstva u EU ove i sljedeće godine iznositi 1,4 posto, a 2028. 1,5 posto. U europodručju Komisija ove i sljedeće godine očekuje rast od 1,2 posto, a 2028. godine 1,3 posto.

U odnosu na proljetne ekonomske prognoze, Komisija je znatno smanjila procjene rasta hrvatskog gospodarstva. Tada je očekivala rast od 2,7 posto u ovoj godini, a sljedeće 2,5 posto.

Komisija očekuje nastavak rasta zaposlenosti, ali on će tokom promatranog razdoblja ostati ispod 1 posto, odnosno 0,9 posto ove godine te 0,6 posto 2027. i 2028. godine. Stopa nezaposlenosti će zadržati historijski niske razine, 4,7 posto ove godine i 4,6 posto 2027. i 2028.

Očekuje se da će inflacija ove godine ostati povišena na 4,2 posto, a zatim se do 2028. godine smanjiti na 2,6 posto, uslijed popuštanja inflacije u sektoru usluga i energetike.

Rast će biti potaknut prvenstveno domaćom potražnjom, dok bi negativan doprinos neto izvoza trebao oslabjeti.

Očekuje se da će se rast osobne potrošnje 2026. godine usporiti, uprkos kontinuiranom rastu realnih plaća i zaposlenosti, jer kućanstva ostaju oprezna pri donošenju odluka o potrošnji zbog trajnih cjenovnih pritisaka, navodi Komisija.

Također se očekuje znatno usporavanje rasta investicija, s obzirom na to da rast troškova, stroži uvjeti finansiranja i povećana neizvjesnost negativno utječu na investicijske odluke poduzeća.

Nakon dvogodišnjeg pada, predviđa se umjeren rast izvoza usluga, budući da trajni pritisci na cjenovnu i troškovnu konkurentnost, osobito u turizmu, i dalje ograničavaju rast. Turistička aktivnost u 2026. ostala je na razini iz 2025. godine, no s manje zamaha nego tokom oporavka nakon pandemije.

Državni deficit ostaje visok, a smanjenje duga trebalo bi prestati do kraja prognoziranog razdoblja. Ove, kao i prošle godine, udio javnog duga u BDP-u trebao bi biti 55,7 posto, a 2027. i 2028. godine 55,5 posto.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here