Dok se realizacija Južne interkonekcije suočava s novim komplikacijama, Bosna i Hercegovina priprema još jednu gasnu vezu s Hrvatskom. Riječ je o Zapadnoj interkonekciji, projektu koji bi kroz približno 196 kilometara gasovoda i odvojaka omogućio gasifikaciju Unsko-sanskog kantona i pristup novim izvorima snabdijevanja, uključujući gas s LNG terminala na Krku, piše BiznisInfo.ba.
BH-Gas je pokrenuo novi postupak izbora izrađivača studije izvodljivosti, procijenjene vrijednosti 370.000 KM bez PDV-a. Ponude se primaju do 7. decembra 2026. godine, a kriterij za dodjelu ugovora je najniža cijena.
Ipak, značaj projekta daleko nadilazi vrijednost ovog tendera. On bi dijelu zemlje koji nije uključen u postojeću gasnu transportnu mrežu otvorio mogućnost korištenja novog energenta, a dugoročno bi mogao doprinijeti i sigurnosti snabdijevanja šireg područja.
Prema ranijim informacijama Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dostavljenim u odgovoru na pitanje delegata Azhara Sejarića, projekat je podijeljen u tri faze.
Prva obuhvata gasovod Tržac – Bosanska Krupa, s odvojcima prema Bihaću i Velikoj Kladuši, ukupne dužine oko 80 kilometara. Druga faza predviđa pravce Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac, ukupne dužine približno 105 kilometara.
Trećom je planirano dodatnih 11 kilometara gasovoda između Pećigrada i Bužima. Ukupno je riječ o približno 196 kilometara infrastrukture, pri čemu će studija tek precizirati trasu transportnog gasovoda, odvojke i lokacije potrebnih objekata.
Put do gasa s Krka vodi preko hrvatske mreže
Zapadna interkonekcija povezala bi Unsko-sanski kanton s transportnim sistemom Hrvatske. Time bi se otvorio pristup raspoloživim izvorima prirodnog gasa u Evropi, uključujući LNG terminal Krk, što Ministarstvo izričito navodi u svom odgovoru.
To ne znači izgradnju zasebne cijevi od Krka do Krajine, nego pristup gasu preko hrvatske transportne mreže. Ključni spoj na hrvatskoj strani predstavlja planirani gasovod Lička Jesenica – Rakovica – granica Hrvatske i BiH. Njegova realizacija važan je uslov da buduća infrastruktura u Unsko-sanskom kantonu dobije funkcionalnu vezu za snabdijevanje.
Zbog toga dinamika projekta neće zavisiti samo od aktivnosti u BiH, nego i od pripreme i izgradnje odgovarajućeg pravca u Hrvatskoj.
Šta bi dobila domaća privreda
Ministarstvo opravdanost projekta prvenstveno vidi u proširenju tržišta prirodnog gasa i interesu potencijalnih potrošača na području Unsko-sanskog kantona. Za privredu bi nova infrastruktura mogla značiti dodatni izbor energenta i mogućnost uvođenja tehnologija koje zahtijevaju dostupnost prirodnog gasa.
Koliki je stvarni interes kompanija, kakvu potrošnju mogu ostvariti i može li ona opravdati troškove izgradnje, pitanja su koja treba detaljnije razraditi studijom izvodljivosti.
Dolazak transportnog gasovoda ne znači automatski i priključak za svaku fabriku ili domaćinstvo. Za snabdijevanje krajnjih potrošača potrebno je razviti distributivnu mrežu i priključke, dok će uslovi korištenja zavisiti od budućeg modela realizacije i snabdijevanja.
Zato je studija važna i kao provjera ekonomske održivosti, a ne samo kao dokument kojim će se nacrtati trasa.
Pripreme traju još od 2008. godine
Zapadna interkonekcija nije nova ideja. Predinvesticiona studija gasifikacije Unsko-sanskog kantona završena je još 2008. godine, pa sada treba ažurirati podatke na kojima bi se zasnivala daljnja realizacija.
Nova studija trebala bi obuhvatiti procjenu energetskih potreba te tehničku, ekonomsku i okolišnu opravdanost projekta. Treba ponuditi i ažuriranu procjenu ukupne investicione vrijednosti. Iznos od 370.000 KM odnosi se isključivo na izradu studije, a ne na gradnju gotovo 200 kilometara gasovoda.
Ministarstvo navodi da je projekat uključen u strateške dokumente BiH i Federacije BiH. U aprilu 2025. zaključen je i memorandum o razumijevanju i saradnji između resornog federalnog ministarstva i Vlade Unsko-sanskog kantona, radi koordinacije aktivnosti.
Južna interkonekcija mijenja trasu
Pripreme za zapadni pravac odvijaju se dok je mnogo poznatija Južna interkonekcija i dalje opterećena neriješenim pitanjima. Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, američki investitori pripremaju novu trasu kako bi zaobišli prepreke povezane s državnom imovinom, dok ugovor s Vladom Federacije BiH još čeka potpis.
Predstavnik kompanije AAFS Amer Bekan rekao je da su u izradu novog projekta krenuli nakon što su od BH-Gasa dobili informaciju da Evropska unija nije dala saglasnost za preuzimanje postojeće projektne dokumentacije koju je finansirala. Promjena bi mogla značiti dužu i skuplju trasu, dok detalji njenog novog pravca još nisu predstavljeni javnosti.
Zapadna interkonekcija ima drugačiji neposredni cilj: gasifikaciju Krajine. Ipak, oba projekta pokazuju koliko su za nove pravce snabdijevanja, uz političke najave, važni dokumentacija, prekogranično usklađivanje i osigurano finansiranje.
Prva faza do 2030, ali uz važne uslove
U odgovoru Ministarstva od 15. maja 2026. godine navedeno je da bi prva faza Zapadne interkonekcije mogla biti završena do kraja 2030. godine. Ta procjena uslovljena je pravovremenom realizacijom hrvatskog dijela projekta, podrškom nadležnih institucija i osiguravanjem potrebnih sredstava.
Rok se, dakle, odnosi na prvih približno 80 kilometara, a ne na cijelu planiranu mrežu. Završetkom prve faze stvorile bi se pretpostavke za nastavak projekta.
Ministarstvo navodi i da bi realizacija prve i druge faze dugoročno otvorila mogućnost povezivanja Zapadne interkonekcije s postojećim gasnim transportnim sistemom BiH, čime bi njen značaj prerastao granice Unsko-sanskog kantona.
Prvi naredni konkretan korak je završetak izbora izrađivača studije. Njeni rezultati trebali bi pokazati koliko bi projekat koštao, kakvu potrošnju može očekivati i pod kojim uslovima gotovo dvije decenije stara zamisao može preći u fazu izgradnje
