RS očekuje prosječnu platu od 1.000 eura u 2027, bez smanjenja poreza i doprinosa

Ministrica finansija Zora Vidović najavila je rast plata, penzija i socijalnih davanja, ali odbacila mogućnost smanjenja poreza i doprinosa. Sindikati traže povećanje najniže plate, dok poslodavci upozoravaju na rast troškova rada i insistiraju na većoj povezanosti zarada s produktivnošću i stanjem privrede.

5

Najave povećanja plata u entitetu RS ponovo su otvorile spor o tome ko treba snositi trošak većih zarada. Sindikati traže višu najnižu platu zbog poskupljenja, poslovna zajednica insistira na rasterećenju rada, dok ministrica finansija Zora Vidović odbacuje smanjenje poreza i doprinosa.

Savez sindikata RS zatražio je povećanje najniže plate radi zaštite životnog standarda. Poslodavci podršku rastu zarada uslovljavaju manjim opterećenjima, upozoravajući na mogućnosti privrede da podnese dodatne troškove.

Vidović najavljuje prosječnu platu od 1.000 eura

Zora Vidović izjavila je da očekuje rast plata, penzija i socijalnih davanja te da bi prosječna plata tokom 2027. godine mogla dostići 1.000 eura.

Istovremeno je poručila da neće biti smanjenja poreza i doprinosa, nego redefinisanja podsticaja i subvencija, uz podršku tehnološkom razvoju i prerađivačkoj industriji.

Najavljeni cilj prosječne plate treba razlikovati od pregovora o najnižoj plati, čiji novi iznos u prenesenom izvještaju nije naveden.

Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić smatra da povećanje zarada mora pratiti rezultate rada i stanje ekonomije. Upozorio je na pad industrijske proizvodnje i smanjivanje razlike između najnižih plata i zarada zaposlenih koji nose ključne poslovne procese.

Prema njegovoj ocjeni, dodatno podizanje najniže plate zahtijevalo bi korekcije i drugih zarada, čime bi ukupni troškovi privrede porasli.

Ekonomisti traže rasterećenje rada

Ekonomista Bojan Kresojević smatra da poskupljenja hrane i najavljeni rast cijena električne energije čine povećanje plata neophodnim. Ipak, tvrdi da prostor za održiv rast treba stvarati smanjenjem poreza i doprinosa.

Istovremeno upozorava da bi takva mjera zahtijevala snažan budžet. Njegova je ocjena da postojeći deficit ograničava mogućnost vlasti da podnese smanjenje prihoda.

Na promjenu poreske politike poziva i ekonomista Zoran Pavlović, koji kao primjer navodi crnogorski model finansiranja zdravstvenog osiguranja iz budžeta. Smatra da treba preispitati odnos izdvajanja za zdravstvo i usluga koje građani dobijaju.

Dogovor o novoj najnižoj plati još nije predstavljen. Ostaje otvoreno kako će socijalni partneri uskladiti zahtjev za zaštitom kupovne moći s troškovima poslovanja i mogućnostima javnih finansija.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here