Grad Banja Luka zaključio je kreditno zaduženje od 13,5 miliona KM za rekonstrukciju pješačke zone u centru grada i uređenje parka Petar Kočić. Iako je Skupština grada u augustu odobrila mogućnost zaduženja do 18,04 miliona KM, konačni iznos kredita je manji.
Planirana sredstva bit će usmjerena na obnovu centralnih gradskih površina, uključujući pješačku zonu od Kuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske, rekonstrukciju Gospodske ulice i dijelova ulica Kralja Alfonsa, Ivana Frane Jukića i Srpske. U projekat je uključeno i uređenje prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti, kao i sanacija parka Petar Kočić.
Odluku o zaduženju do 18,04 miliona KM odbornici su donijeli 5. augusta. Kredit je odobren uz rok otplate do 15 godina, grejs period od jedne godine i fiksnu kamatnu stopu do osam posto.
Gradonačelnik Draško Stanivuković tada je insistirao na tome da se né radi o pukom uljepšavanju centra, već o obnovi dotrajale komunalne infrastrukture. Međutim, predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković osporio je opravdanost ovakvog prioriteta, ukazujući na to da nekoliko hiljada stanovnika Manjače i potkozarskih sela još nema pristup vodi, prenosi Srna.
Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Grad ranije pokušao osigurati i zaseban kredit od 1,6 miliona KM za obnovu parka Petar Kočić. Taj prijedlog u aprilu nije dobio podršku odbornika, piše BL portal.
Dugoročne obaveze grada ostaju značajan teret
Kredit za uređenje centra dolazi u trenutku kada se Banja Luka već suočava sa značajnim dugoročnim obavezama. Prema obrazloženju odluke koje je analizirao BL portal, dugoročni dug grada krajem juna iznosio je 103,24 miliona KM.
Dodatni pritisak na gradske finansije mogao bi uslijediti u narednim godinama. Procjene pokazuju da bi godišnja otplata kredita 2028. godine mogla doseći 27,17 miliona KM.
Zaduženje za obnovu centra tako otvara i pitanje ravnoteže između ulaganja u izgled i infrastrukturu gradskog jezgra te potreba stanovnika prigradskih i seoskih područja. Dok gradska administracija projekat predstavlja kao ulaganje u dotrajalu infrastrukturu, kritike se odnose na redoslijed prioriteta i sposobnost grada da istovremeno finansira nove projekte i servisira postojeće dugove.
