Vanjskotrgovinski deficit BiH premašio 13 milijardi KM

Piše Armin Zeba

1,15 milijardi KM suficita iz drvne industrije

4,24 milijarde KM iznosi agroindustrijski deficit

215,17 miliona KM izvezeno u SAD

112,32 miliona KM izvezeno u Irak

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, deficit naše zemlje u robnoj razmjeni sa inostranstvom u 2025. je premašio 13 milijardi konvertibilnih maraka, uz godišnje povećanje za 2,84 posto. Iako je povećan za 5,33 posto u odnosu na prethodnu godinu, izvoz u vrijednosti od 17,43 milijarde KM bio je dovoljan za pokriće tek 57,30 posto uvoza, koji je istovremeno ojačan za 4,25 procenata, na 30,43 milijarde KM.

Glavni partneri

Glavni vanjskotrgovinski partner naše zemlje i dalje je Evropska unija, na koju se odnosi više od 73 posto ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza i 66 posto uvoza. No, to partnerstvo prilično je jednosmjerno, s obzirom da smo na EU tržište, uz godišnji rast od 5,57 posto, lani plasirali robu ukupno vrijednu 12,70 milijardi KM, dok je istovremeno uvoz iz tog smjera premašio vrijednost od 20 milijardi KM (rast od 2,68 posto), tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila nezavidnih 62,70 posto.

Slijede zemlje potpisnice Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), u razmjeni s kojima smo ostvarili izvoz vrijedan 2,97 milijardi KM (rast od 4,76 posto) i uvoz od 4,74 milijardi KM (rast od 5,07 posto), odnosno, slično kao u slučaju EU, pokrivši izvozom tek 63 posto uvoza.

Glavni vanjskotrgovinski partner naše zemlje i dalje je Evropska unija, na koju se odnosi više od 73 posto ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza i 66 posto uvoza

Pojedinačno, najznačajnije evropsko partnersko tržište je Hrvatska, u koju je tokom 2025. izvezeno robe za 3,06 milijardi KM (rast od 17,09 posto), dok je uvoz, uprkos stagnaciji, dostigao 5,69 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom popravljena na još uvijek izrazito loših 54 posto. U CEFTA regiji, pak, najviše trgujemo sa Srbijom, ali uz još goru pokrivenost uvoza izvozom od jedva 46 posto, uslijed lani zabilježenih izvoznih 1,88 milijardi KM (rast od 1,44 posto) i uvoznih 4,10 milijardi KM (rast od 2,26 posto).

Od tržišta trećih zemalja, obimom uvoza iz BiH prednjači Turska, sa vrijednošću od 442,89 miliona KM (rast od 32,16 posto), koju sa prilične distance prate Sjedinjene Američke Države, u koje je izvoz povećan za 8,27 posto, na 215,17 miliona KM, te Irak, na čijem tržištu smo izvozno ubrzali za čak 341,30 posto, dostigavši vrijednost od 112,32 miliona KM. Na uvoznoj strani, od “trećih zemalja” također dominira Turska, odakle je u BiH lani, uz godišnji pad od 4,51 posto, uvezeno robe za milijardu i po KM, kojoj je, zahvaljujući skoku od 30,63 posto, uz bok prišla Kina, sa 1,48 milijardi KM vrijednim izvozom na bh. tržište. Pritom, pokrivnost uvoza izvozom u razmjeni sa Turskom iznosi 29,52 posto, a sa Kinom simboličnih 2,15 posto.

Najznačajnije izvozne tarife u 2025. bile su električna energija (868,81 milion KM, uz godišnji rast od 30 posto), izolirana žica (732,90 miliona KM, rast od sedam posto), željezne i čelične konstrukcije (595,37 miliona KM, pet posto) te dijelovi i pribor motornih vozila (544,35 miliona KM, 13 posto), a uvozne naftna ulja (2,24 milijarde KM, uz pad od sedam posto), automobili (1,38 milijardi KM, rast od devet posto), lijekovi (828,56 miliona KM, rast od osam posto), ali i električna energija, čiji je uvoz udvostručen na 628,96 miliona KM.

Kada je riječ o sektorskoj strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH, u pozitivnom smislu kao izuzetak se izdvaja drvna industrija, sa 2,60 milijardi KM ostvarenog izvoza i 1,45 milijardi uvoza, odnosno suficitom od oko 1,15 milijardi KM, dok su svi ostali sektori u deficitu, koji je najizraženiji u agroindustriji – čak 4,24 milijarde KM (1,31 milijarda KM izvoza i 5,55 milijardi uvoza), gdje obimom i vrijednošću uvoza prednjače meso i mesne prerađevine, sirće, alkoholi i pića, duhan, kafa, čaj, mliječni i proizvodi na bazi žitarica.

Pojedinačno, najznačajnije partnersko tržište je Hrvatska, u koju je tokom 2025. izvezeno robe za 3,06 milijardi KM, dok je uvoz iz te zemlje dostigao 5,69 milijardi KM

Mnogo bolji nisu ni trendovi u trgovanju mašinama i aparatima (deficit od 3,30 milijardi KM – 4, 37 milijardi KM izvoza, 7,67 milijardi KM uvoza), hemijskim i farmaceutskim proizvodima (deficit od 2,51 milijarde KM – 2,14 milijardi KM izvoza, 4,65 milijardi KM uvoza) te mineralnim gorivima i električnom energijom (deficit od 2,36 milijardi KM – 1,16 milijardi KM izvoza, 3,52 milijarde KM uvoza).

U tom kontekstu, kao svojevrsna anomalija djeluje osmostruko uvećani izvoz domaće namjenske industrije, koja ipak nije mogla “pogurati” metalnu industriju u cjelini dalje od izvoznog rasta od 5,46 posto, na 7,31 milijardu KM, nasuprot sektorskom uvozu povećanom za 4,71 posto, na 11,2 milijarde KM.

Pozitivni izgledi

No, unatoč prilično sumornim prošlogodišnjim pokazateljima, u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH na njih gledaju iz pozitivnog ugla, podvlačeći da “ukupno posmatrano, vanjskotrgovinska kretanja u 2025. ukazuju na postepeno jačanje izvozne dinamike i oporavak pojedinih industrijskih grana, uz zadržavanje stabilne uvozne

potražnje, a trendovi potvrđuju umjereno pozitivno okruženje, sa naglašenim potencijalom za daljnje jačanje industrijske proizvodnje i izvozne konkurentnosti do kraja 2026. godine”.

Najznačajnije izvozne tarife u 2025. bile su električna energija (868,81 milion KM) i izolirana žica (732,90 miliona KM) a uvozne naftna ulja (2,24 milijarde KM) i automobili (1,38 milijardi KM)

“U 2026. godini očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija.

S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu.

Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću, a posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoindustrije, IT….

Također, šansa je u diverzifikaciji tržišta, to jest povećan izvoz na takozvana treća tržišta, posebno u SAD, Tursku i Saudijsku Arabiju”, procjenjuju iz VTK BiH.

Razvojni potencijal

“U širem kontekstu, BiH se 2025. godine suočavala s nizom strukturnih izazova, uključujući visoku zavisnost od tržišta EU, nisku produktivnost, administrativnu složenost, fragmentirano unutrašnje tržište i otežan pristup kapitalu, posebno za mala i srednja preduzeća. Ipak, u takvom okruženju otvaraju se i konkretne šanse za ubrzan razvoj, posebno kroz unapređenje izvozne strukture, privlačenje stranih investicija, modernizaciju industrije i prelazak na digitalno i zeleno poslovanje.

Pored toga, BiH raspolaže značajnim razvojnim potencijalom u oblastima obnovljivih izvora energije, – posebno u hidro i solarnoj energiji, kao i u automobilskoj industriji, gdje već postoji snažno prisustvo stranih kompanija kroz proizvodnju dijelova i komponenti za evropska tržišta. Ulaganja u te sektore mogu doprinijeti diverzifikaciji izvoza, otvaranju kvalitetnijih radnih mjesta, ubrzanju tehnološkog napretka i jačanju otpornosti ekonomije na spoljne šokove”, ukazuju iz VTK BiH.

UKUPAN OBIM VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE

NAJZNAČAJNIJA TRŽIŠTA RAZMJENE

Vanjskotrgovinska razmjena 01.-12.2025/01.-12.2024. godine

Vanjskotrgovinska razmjena s trećim zemljama:

NAJZNAČAJNIJE IZVOZNE TARIFE:

NAJZNAČAJNIJE UVOZNE TARIFE:

RAZMJENA PO SEKTORIMA PRIVREDE