Razgovarao Armin Zeba
više od 200 miliona KM „prebijeno“ putem sistema multilateralnih kompenzacija
5,00 do 8,00 % je prihvatljiva kamata za državne i korporativne obveznice
Nakon gotovo četvrt stoljeća tokom kojih je Banjalučkom berzom (BLSE) rukovodio Milan Božić, funkciju direktora te finansijske institucije preuzeo je Boris Srdić, koji u razgovoru za naš magazin dijagnosticira stanje na berzanskom tržištu Republike Srpske i države u cjelini, te otkriva svoje prioritetne planove i ciljeve za naredni period.
BM: Kakvu situaciju na Banjalučkoj berzi ste zatekli prilikom preuzimanja direktorske funkcije, u smislu tržišne kapitalizacije, obima prometa, vrijednosti indeksa… – u kojim segmentima su trendovi najpozitivniji, a gdje ima najviše prostora za napredak?
SRDIĆ: Najvažnije je da je Berza organizaciono i tehnički savremen i stabilan sistem, sa veoma kvalitetnim i iskusnim timom zaposlenih.
Po pitanju tržišne kapitalizacije, ona se nije značajnije mijenjala u posljednje tri godine, tokom kojih je indeks akcija BIRS u blagom padu, ali je istovremeno u približno istoj relativnoj vrijednosti porastao indeks obveznica ORS.
Tržište duga, to jest državne, a posebno korporativne obveznice, su tržišni materijal koji ima pozitivan trend i gdje vidimo dodatni prostor za unapređenje te povećanje obima i likvidnosti.
Godinu je obilježio i rekordan obim dugova “prebijenih“ putem sistema multilateralnih kompenzacija – u vrijednosti većoj od 200 miliona KM, što takođe predstavlja segment sa dodatnim potencijalom za dalji rast.
BM: Čime prvenstveno uzrokovana činjenica da tržištem kontinuirano dominiraju obveznice i trezorski zapisi? Kakvi su Vaši planovi u vezi sa oživljavanjem ostalih tržišnih segmenata?
SRDIĆ: U posljednje vrijeme investitori su se orijentisali na ulaganje u državne i korporativne obveznice, najviše jer su procijenili da je kamata u rasponu od 5,00 do 8,00 posto prihvatljiva u odnosu na rizik ulaganja, te je pokazana pouzdanost emitenata da redovno i u cjelosti vrše otplatu obaveza po njima.
Kod ostalih tržišnih segmenata, najprije ćemo intenzivirati aktivnosti na razvoju segmenta kratkoročnog duga. U saradnji sa bankama radit ćemo na razvoju tržišta novca, za koji imamo razvijen savremen sistem, a u saradnji sa regulatorom fokus ćemo usmjeriti na razvoj komercijalnih zapisa, kao instrumenta za koji smatramo da može pozitivno uticati na poboljšanje likvidnosti privrednih subjekata.
Kada je tržište vlasničkih instrumenata u pitanju, fokus će biti na neposrednoj komunikaciji sa emitentima, s ciljem predstavljanja dodatnih koristi i prednosti koje nosi tržište kapitala, a kako bi stvorili preduslove za veći obim kvalitetnog tržišnog materijala i veću zainteresovanost investitora i za taj segment tržišta.
BM: Kada je riječ o spomenutom tržištu novca, koje je već godinama praktično zamrlo, gdje na tom polju leže osnovni hendikepi i šta su preduslovi za njihovo otklanjanje?
SRDIĆ: Kao što sam već napomenuo, Berza ima razvijen savremen sistem tržišta novca, ali on u praksi nije doživio primjenu koja bi mogla donijeti koristi za učesnike.
Iz tog razloga, jedan od fokusa u narednom periodu bit će nam edukacija i saradnja, najprije sa finansijskim institucijama, ali i sa privrednim subjektima.
Cilj nam je da taj segment postane svakodnevno prisutan u redovnim poslovnim operacijama banaka i osiguravajućih kuća, a zatim i privrednih subjekata u obezbjeđivanju likvidnosti i profitabilnosti.
BM: Koliko ste zadovoljni interesom institucija nižeg nivoa i kompanija za emitiranje municipalnih i korporativnih obveznica – iz laičkog ugla djeluje da se oni još uvijek mahom radije opredjeljuju za “klasično“ zaduživanje putem bankarskih kredita, nego za emitiranje obveznica?
SRDIĆ: Periodični izvještaji Agencije za bankarstvo jasno ukazuju da smo bankocentrično tržište, ali ono što raduje je da u posljednje četiri godine interes kompanija za emisijama korporativnih obveznica značajno raste, jer je broj i obim emisija učetvorostručen. Kompanije, među kojima se najviše izdvajaju mikrokreditna društva, prepoznale su mogućnosti, a investitori su prepoznali priliku za ulaganje, te se u narednom periodu očekuje i dodatni rast ovog segmenta.
Kultura investiranja je koncept koji želimo da postignemo, kako bi kroz edukaciju i digitalna rješenja omogućili svakom građaninu da razmišlja o ulaganju na berzu i realizuje ga na što jednostavniji način
BM: Kada govorimo o skromnom prometu dionicama na BLSE i bh. berzanskom tržištu u cjelini, da li je veći problem u manjku kvalitetnog materijala za trgovanje ili nedovoljne educiranosti potencijalnih investitora – na koji način planirate djelovati na oba od tih “frontova“?
SRDIĆ: Interes za korporativne obveznice pokazuje da investitori prepoznaju prilike koje se javljaju na tržištu, tako da nedostatak kompanija sa dugoročno kvalitetnim pokazateljima poslovanja, korporativnom strukturom rada ili redovnom isplatom dividendi jeste jedan od osnovnih uzroka skromnijih prometa akcijama.
Tu svakako utiče nedovoljan nivo finansijske pismenosti građana, koja je kao izazov prepoznata i na ostalim berzama u regionu. Berza već duži niz godina u saradnji sa srednjim školama i fakultetima intenzivno radi na tom polju, a u narednom periodu ojačat ćemo program rada kroz cjelogodišnje specijalizovane edukacije i prakse za studente, u saradnji sa berzanskim posrednicima i investicionim fondovima.
BM: Koliko je osnovan utisak da je malobrojnost kompanija koje redovno isplaćuju dividende glavni uzrok slabe zainteresiranosti malih ulagača za kupovinu dionica?
SRDIĆ: Redovna isplata dividendi svakako jeste jedan od značajnijih elemenata prilikom donošenja odluke o investiranju, ali ne mora biti jedini faktor za odluku. Investitor može ostvariti ekonomsku korist i od rasta cijene akcija.
Sa povećanjem broja emitenata koji bi redovno isplaćivali dividendu, vjerujem da bi porastao i interes investitora. Čak bi i usvajanje dividendne politike, kao dokumenta koji ne obavezuje na isplatu dividende, nego više iskazuje stav kompanija da su u budućnosti opredijeljene za isplatu, mogao imati pozitivan uticaj na interes investitora, a samim tim i likvidnost na berzi.
Tržište duga, a posebno korporativne obveznice, su tržišni materijal koji ima pozitivan trend i gdje vidimo dodatni prostor za unapređenje te povećanje obima i likvidnosti
BM: Kako stoje stvari sa daljim iskoracima u smjeru digitalizacije i modernizacije trgovinskog sistema BLSE, te edukativnim programima s ciljem razvoja kulture berzanskog investiranja u RS?
SRDIĆ: Berza i berzanski posrednici posjeduju savremene sisteme i aplikativna rješenja za trgovanje na čijoj promociji bi u narednom periodu trebali dodatno raditi.
Kultura investiranja je koncept koji želimo da postignemo, kako bi kroz edukaciju i digitalna rješenja omogućili svakom građaninu da najprije razmišlja o ulaganju na berzu, te da ga realizuje na što jednostavniji moguć način. Nizom edukativnih i promotivnih aktivnosti, kao i konferencijom Banjalučke berze kao centralnim godišnjim događajem koji će obrađivati i tu temu, želimo da značajnije unaprijedimo uključenost građana i privrednih subjekata u tokove tržišta kapitala.
BM: S druge strane, kako gledate na mogućnost animiranja stranih investitora za ulaganja na BLSE – koliko je realno očekivati njihovo aktivnije učešće na domaćem tržištu?
SRDIĆ: Kod stranih investitora se u većini slučajeva govori o većim institucionalnim investitorima, koji raspolažu sa značajnim sredstvima za svakodnevna ulaganja, a koja naše tržište vlasničkih hartija od vrijednosti trenutno ne bi moglo apsorbovati.
Ipak, tu ostaju obveznice – kako državne, tako i korporativne, koje bi zahvaljujući svom odnosu prinosa i rizika mogle biti interesantne stranim investitorima.
BM: Koje sistemske manjkavosti eventualno usporavaju razvoj domaćeg berzanskog tržišta, odnosno koje izmjene postojećeg regulatornog okvira su nužne da bi se on ubrzao?
SRDIĆ: Smatram da ne postoje sistemske manjkavosti u regulatornom okviru koje značajnije utiču na usporavanje razvoja tržišta kapitala.
Ipak, u komunikaciji sa kolegama sa berzi u regionu primijetili smo da su države u okruženju, kroz svoje nacionalne programe podrške, strategije i razvoja, prepoznale značaj tržišta kapitala te se sve više posvećuju ovom segmentu finansijskog i ekonomskog sistema, što je u nekim slučajevima, kao što je Rumunija, značajno uticalo na razvoj tržišta.
Cilj nam je da tržište novca postane svakodnevno prisutno u redovnim poslovnim operacijama banaka i osiguravajućih kuća, a zatim i privrednih subjekata u obezbjeđivanju likvidnosti i profitabilnosti
BM: Kad podvučemo crtu pod sve navedeno, šta biste izdvojili kao svoj najambiciozniji cilj kao direktora Berze i kakvu njenu sliku vidite na kraju svog prvog petogodišnjeg mandata?
SRDIĆ: Namjera mi je da u saradnji sa partnerskim institucijama i učesnicima kroz unapređenje i razvoj postojećih i novih tržišnih instrumenata i segmenata kreiramo potpuno savremen sistem i funkcionalan servis kako bi emitentima stvorili dodatne prednosti i koristi za prisustvo na tržištu kapitala, a sa druge strane investitorima više kvalitetnih prilika za ulaganje.
Smatram da ćemo aktivnim pristupom na planiranim projektima realizovati željene ciljeve i uspjeti formirati značajno veću bazu domaćih i stranih investitora, te povećati vidljivost i prepoznatljivost berze kao neizostavnog dijela finansijskog i ekonomskog sistema u zemlji.
Akceptni nalog
BM: Šta od BLSE možemo očekivati u bliskoj budućnosti kada je riječ o uvođenju novih tržišnih segmenata te inovativnih proizvoda i usluga?
SRDIĆ: U narednom periodu ćemo najprije raditi na razvoju tržišta novca, za koji imamo razvijen savremen sistem, a u saradnji sa regulatorom, fokus ćemo usmjeriti na razvoj komercijalnih zapisa, kao instrumenta za koji smatramo da može pozitivno uticati na poboljšanje likvidnosti privrednih subjekata.
Poseban projekat kojem ćemo se posvetiti predstavlja akceptni nalog kao elektronski instrument za prenos novčanih sredstava sa dužnika na povjerioca na tačno određen datum, a koji naknadno može biti i predmet trgovanja na tržištu novca.
Za njegovu primjenu je potrebno izvršiti određene izmjene regulatornog okvira, što ćemo raditi u saradnji sa Ministarstvom finansija i Privrednom komorom, jer smatramo da bi se time značajno pojednostavilo kratkoročno finansiranje i svakodnevno poslovanje privrednih subjekata u zemlji.
