Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine, koji predstavlja profesionalne prijevoznike iz naše zemlje, saopćio je da je evidentirano 100 slučajeva prisilnog, odnosno nasilnog vraćanja profesionalnih vozača iz zemalja Evropske unije, kao i više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima država članica EU. Istovremeno, nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja potvrdile su da je samo tokom jučerašnjeg dana obrađeno dodatnih 100 novih slučajeva prisilnog povratka.
Kako navode iz Konzorcijuma, riječ je o profesionalnim vozačima koji su uredno zaposleni, posjeduju važeće ugovore o radu i kompletnu dokumentaciju, ali su uprkos tome proglašeni osobama koje se „nezakonito“ nalaze na teritoriji pojedinih država EU i prisilno udaljeni.
Iz Konzorcijuma pojašnjavaju da pojam prisilnog povratka (deportacije) podrazumijeva situaciju u kojoj se pojedinac, na osnovu formalnog tumačenja boravka ili procjene rizika, proglašava osobom s nezakonitim boravkom, bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju, te se nasilno vraća u matičnu državu.
U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj je, kako tvrde, prisilno udaljeno 100 profesionalnih vozača isključivo zato što obavljaju svoj posao u međunarodnom drumskom transportu. Konzorcijum ističe da se radi o licima koja ne krše zakon, ne traže azil, ne predstavljaju bezbjednosni, migracioni niti socijalni rizik, već isključivo obavljaju profesionalni posao.
Prema navodima Konzorcijuma, ovakva praksa predstavlja direktno kršenje osnovnog prava na rad i suprotna je Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, međunarodnim ugovorima o radu i zapošljavanju, principima slobodnog kretanja roba i funkcionisanja lanaca snabdijevanja, kao i razlikovanju profesionalnih vozača od turista ili neregularnih migranata.
Urušavanje transportnog sektora BiH
Zbog toga je Konzorcijum Logistika BiH uputio hitan javni poziv Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, Savjetu ministara BiH i drugim nadležnim institucijama da bez odlaganja usaglase zvaničnu i operativnu poziciju s Evropskom komisijom. Upozoravaju da će, ukoliko se ne preduzmu mjere, u vrlo kratkom roku biti evidentirano novih 100 prisilno vraćenih građana BiH – isključivo zato što su zaposleni i profesionalno obavljaju svoj posao.
Iz Konzorcijuma navode i da ćutanje i nečinjenje institucija predstavlja prećutno prihvatanje prakse koja vodi sistemskom izbacivanju radne snage, urušavanju transportnog sektora i ugrožavanju lanaca snabdijevanja u Bosni i Hercegovini i regionu.
Posebno se osvrću na, kako navode, pogrešno i namjerno povezivanje problema profesionalnih vozača sa sistemom EES (Entry/Exit System), ističući da problem nema nikakve tehničke veze s tim sistemom i da ne postoji nijedno tehničko pitanje koje bi opravdalo pritvaranja, deportacije ili zabrane ulaska.
Konzorcijum upozorava i na, kako tvrde, izbjegavanje suštinskog odgovora Evropske komisije, koja odgovornost prebacuje na države članice, čime se, prema njihovom stavu, omogućava selektivna i diskriminatorna primjena pravila.
“Ono čemu svjedočimo nije pravna procedura, već model institucionalnog zastrašivanja”, poručuju iz Konzorcijuma, navodeći da se profesionalni vozači suočavaju s prisilnim udaljavanjima, pritvaranjima, višednevnim zadržavanjima i etiketiranjem kao bezbjednosnog rizika.
Fakti za posljednjih 365 dana, kako navode, uključuju 100 nasilno protjeranih profesionalnih vozača, 47 izgubljenih radnih mjesta i više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima u državama EU. Istovremeno, bilans reakcije institucija BiH, prema navodima Konzorcijuma, iznosi nula protestnih nota, nula suštinskih reakcija prema Evropskoj komisiji i nula zaštitnih mjera.
Konzorcijum Logistika BiH ističe da profesionalni vozači nisu ilegalni migranti, turisti niti bezbjednosna prijetnja, već temelj funkcionisanja evropske i regionalne privrede. Upozoravaju da će nastavak ove prakse imati ne samo sektorske, već i ozbiljne ekonomske, socijalne i strateške posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Na kraju poručuju da ostaju otvoreni za institucionalni dijalog, ali naglašavaju da odgovornost za posljedice snose oni koji imaju mandat i obavezu da reaguju – ukoliko to ne učine.
