Piše Armin Zeba
95,39 miliona KM suficit električne energije u šest mjeseci
6,85 posto prosječno povećanje za domaćinstva
Prema zvaničnoj državnoj statistici, iz Bosne i Hercegovine lani je izvezeno električne energije u vrijednosti od 669,78 miliona KM, dok je u istom periodu na uvoz tog energenta potrošen 312,61 milion KM, što je u konačnici dalo vanjskotrgovinski suficit u toj oblasti od 357,17 miliona KM. Slična situacija bila je i u prvih šest mjeseci 2025., tokom kojih je izvoz električne energije, uz godišnje povećanje od 52 posto, dostigao vrijednost od 439,43 miliona KM, a uvoz, iako pojačan za čak 337 procenata, polugodište okončao na 344,04 miliona KM, što je rezultiralo plusom u vanjskotrgovinskoj razmjeni od sasvim solidnih 95,39 miliona KM. Unatoč tim pokazateljima, iz bosanskohercegovačkih elektroprivreda i nadležnih entitetskih institucija kontinuirano javnost obmanjuju žalopojkama o dramatičnom padu prodaje električne energije na stranim tržištima i galopirajućem rastu uvoza, kojima pravdaju svoje kontinuirane zahtjeve za poskupljenje usluga
Upitni argumenti
Posljednju u nizu takvih zloupotreba nacionalnim ključem zabravljenog monopolističkog položaja poduzela je Elektroprivreda BiH, koja nesposobnost svojih stranačkim i porodičnim vezama nagomilanih kadrova, mjerljivu stotinama miliona KM dubioze, pokušava kompenzirati stalnim insistiranjem na povećanju cijena električne energije – naizmjenično za privredu i stanovništvo, što joj je ovog ljeta ponovo omogućeno putem saglasnosti Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK) sa poskupljenjem od prosječno 6,85 posto za kupce iz kategorije domaćinstva, čiji je datum početka primjene 1. septembar ove godine.
“Sagledavajući plansku cijenu nabavke električne energije za potrebe snabdijevanja krajnjih kupaca u periodu 1. septembar 2025.- 31. avgust 2026. godine, te cijenu nabavke prema važećim tarifnim stavovima, zaključuje se da važeći tarifni stavovi za snabdijevanje krajnjih kupaca nisu dostatni za pokrivanje troškova nabavke električne energije“, tvrde iz Elektroprivrede u obrazloženju zahtjeva za poskupljenje dostavljenom FERK-u, argumentirajući pritom stav da su “trenutno važeće cijene niske i neekonomske“ kalkulacijom prema kojoj nabavka električne energije, bez uračunatih troškova balansiranja, košta 8,27 feninga po kilovatsatu (KWh) “i to 7,71 fening za domaćinstva, 13,15 feninga za kupce iz kategorije Ostala potrošnja na 0,4 kilovolti (kV) i 13,36 feninga za kupce iz kategorije Javna rasvjeta“, dok, s druge strane, “cijena proizvoda BaseLoad za 2026. godinu na berzi HUDEX u periodu 1. januar – 11. juni 2025. nije bila manja od 19,00 feninga po kWh“.
Lani je iz BiH izvezeno električne energije u vrijednosti od 669,78 miliona KM, što je u konačnici dalo vanjskotrgovinski suficit od 357,17 miliona KM, a slična situacija bila je i u prvih šest mjeseci 2025.
Drugim riječima, iz Elektroprivrede BiH poskupljenje električne energije temelje na vlastitom neradu, koji ih zbog nedovoljne vlastite proizvodnje primorava na snabdijevanje sa stranih tržišta. Kao da taj paradoks sam po sebi nije dovoljan, Elektroprivreda ide i korak dalje, pa u zahtjevu za poskupljenje dostavljenom FERK-u demantira samu sebe, prilažući planove troškova nabavke električne energije za kupce koji se snabdijevaju kod javnog snabdjevača, u kojima se jasno navodi da u 2025. i 2026. godini neće biti uvoza, već isključivo oslanjanja na vlastitu proizvodnju i preuzimanje iz domaćih obnovljivih izvora.
U skladu sa uvriježenom strategijom da komentiraju samo afirmativne teme, iz Elektroprivrede BiH oglušuju se o molbe našeg magazina za pojašnjenje nelogičnosti i nejasnoća u vezi sa najnovijim poskupljenjem, kao što su precizan izračun rasta ulaznih troškova koje ga je uzrokovalo, odgovornost same kompanije za pad proizvodnje, razlozi zbog kojih je ona još uvijek bazirana na termoelektranama, opcija da se gubici umanje internim mjerama poput resistematizacije i “rezanja“ plata, ali i eventualni cjenovni udari već početkom naredne godine, kada zaživi “CO2 porez“…
Iz FERK-a, pak, na pitanja o parametrima na osnovu kojih ta institucija prihvata ili odbija zahtjeve za poskupljenje električne energije, odgovaraju upućivanjem na odredbe Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje cijena za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca kod javnog i rezervnog opskrbljivača.
Od 1. januara 2015. tržište električne energije u Federaciji BiH je otvoreno, što znači da svi kupci imaju mogućnost na tržištu pronaći svog opskrbljivača te s njim dogovoriti cijene opskrbe, podsjećaju iz FERK-a
“Pravilnikom se propisuju prava i obveze te način opskrbe krajnjih kupaca, uspostava javnog i rezervnog opskrbljivača te njihova prava i obveze, kao i metodologija za utvrđivanje cijena za opskrbu električnom energijom kod javnog i rezervnog opskrbljivača.
Javni opskrbljivač predlaže cijene usluge javne opskrbe po kojima isporučuje električnu energiju u okviru javne usluge, a cijene moraju biti predložene FERK-u najkasnije 60 dana prije njihove planirane primjene. Elektroprivreda BiH je FERK-u 1. 7. 2025. dostavila prijedlog cijene javne usluge opskrbe na suglasnost. FERK je sukladno propisanim pravilima pažljivo analizirao dostavljeni prijedlog kako bi utvrdio jesu li predložene cijene sukladne metodologiji za utvrđivanje cijena za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca kod javnog i rezervnog opskrbljivača i jesu li se stekli uvjeti za davanje suglasnosti FERK-a na njih“, sve je što s tim u vezi za Business Magazine kaže predsjedavajuća FERK-a Sanela Pokrajčić, a puno konkretniji nije ni sam Pravilnik, odnosno njime definirana metodologija utvrđivanja cijena, koja se uglavnom svodi na uopćene odredbe tipa da “cijena usluge opskrbe javnog opskrbljivača treba pokriti sve stvarno nastale troškove vezane za obavljanje usluge javne opskrbe“, “troškovi usluge opskrbe iznose maksimalno 15 posto od ukupnog troška nabave energije za opskrbu krajnjih kupaca kod javnog opskrbljivača“ ili “javni opskrbljivač je obvezan voditi računa o izbjegavanju naglih cjenovnih promjena za krajnje kupce koji se opskrbljuju kod javnog opskrbljivača“, koje ostavljaju praktično neograničen prostor za sve moguće vrste manipuliranja tržišnim pokazateljima i drugim relevantnim podacima.
Promjena snabdjevača
S obzirom na navodnu liberalizaciju tržišta električne energije u BiH, učestala i neargumentirana poskupljenja električne energije neizostavno nameću i pitanje mogućnosti krajnjih potrošača da promijene svog snabdijevača, neovisno o teritoriji na kojoj žive. S tim u vezi, Pokrajčić podsjeća da je još od 1. januara 2015. godine tržište električne energije u Federaciji BiH otvoreno, “što znači da svi kupci imaju mogućnost na tržištu pronaći svog opskrbljivača te s njim dogovoriti uvjete (cijene) opskrbe“.
Veliki broj gospodarskih subjekata električnom energijom se opskrbljuje na tržištu te slobodno ugovara cijene i uvjete opskrbe s izabranim opskrbljivačem – FERK nije nadležan za tržište opskrbe električnom energijom.
Prošlogodišnji vanjskotrgovinski suficit električne energije iznosio je 357,17 miliona KM
“Mali kupci, kupci iz kategorije kućanstva, kao i kupci od posebnog društvenog značaja, imaju mogućnost opskrbe kod javnog opskrbljivača po cijeni na koju suglasnost daje FERK ili koju utvrdi FERK ukoliko zahtjev javnog opskrbljivača nije urađen sukladno metodologiji.
Krajnji kupac koji namjerava promijeniti opskrbljivača, obvezan je novom opskrbljivaču od koga se želi opskrbljivati podnijeti zahtjev za promjenu opskrbljivača u pisanom obliku na obrascu propisanom od opskrbljivača. Postupak promjene opskrbljivača ne može trajati dulje od 21 dan od dana primitka potpunog zahtjeva kod novog opskrbljivača. Promjena opskrbljivača je besplatna za krajnjeg kupca“, objašnjava Pokrajčić, uz opasku da su svi detalji o uvjetima i postupku promjene opskrbljivača precizirani u Pravilniku o promjeni opskrbljivača, koji je krajnjim kupcima dostupan i na internetskoj stranici FERK-a.
Cijena proizvoda BaseLoad za 2026. godinu na berzi HUDEX u periodu 1. januar – 11. juni 2025. nije bila manja od 19,00 feninga po kWh, argumentira Elektroprivreda najnovije poskupljenje
Tri bloka
Posljednje poskupljenje električne energije za krajnje kupce iz kategorije domaćinstvo koje snabdijeva Elektroprivreda BiH, podrazumijeva uvođenje tri bloka tarifa, ovisno o obimu mjesečne potrošnje.
Zeleni blok se odnosi na potrošnju električne energije od 0-350 kWh, plavi na potrošnju od 351-1000 kWh, a crveni na svaki kWh iznad 1000 potrošenih.
Ukupno prosječno povećanje za kategoriju domaćinstva iznosi 6,85 posto, za kategoriju ostala potrošnja 3,67 posto, a za kategoriju javna rasvjeta 5,08 posto.
