Norveški naftni fond smanjio udio evropskih dionica sa 26 na 15 posto zbog pada konkurentnosti

Najveći svjetski državni investicioni fond pozvao je na hitnu reformu evropskih tržišta kapitala, uključujući usklađivanje poreskih, stečajnih i regulatornih pravila, kako bi se spriječilo dalje zaostajanje kontinenta za Sjedinjenim Američkim Državama i Azijom po pitanju konkurentnosti.

7
Norveški naftni fond, vrijedan 1,9 biliona dolara, najveći je pojedinačni vlasnik imovine u Evropi, sa prosječnim udjelom od 2,5 posto u svakoj kompaniji na kontinentu koja je izlistana na berzi.

Međutim, udio evropskih akcija u ukupnom portfelju fonda pao je sa 26 posto na svega 15 posto tokom posljednje decenije, uglavnom zbog – kako navode – opadanja konkurentnosti u odnosu na američka i neka azijska tržišta.

„Funkcionalno tržište u Evropi od izuzetne je važnosti za nas… Čini se da među donosiocima politika sada zaista postoji osjećaj hitnosti. I mi to osjećamo, i drago nam je zbog toga“, izjavila je za Financial Times Malin Norberg, šefica strategije tržišta u fondu.

Fond će ove sedmice poslati odgovor na javne konsultacije Evropske komisije o integraciji tržišta kapitala, navodeći da pristup mora biti ambiciozniji i usmjeren na rješavanje dubljih strukturnih problema koji negativno utiču na evropska tržišta i njihovu razjedinjenost.

„Dijelimo zabrinutost da su evropska tržišta vremenom izgubila korak kada je riječ o poslovnoj dinamici i obezbjeđivanju novih investicionih prilika za institucionalne ulagače“, navodi se u pismu.

„Ključne prepreke su nacionalni zakoni o vrijednosnim papirima, korporativni zakoni i stečajni režimi koji se značajno razlikuju među državama članicama.“

Fond, koji u Evropi ima velika ulaganja u kompanije kao što su SAP, ASML, Novo Nordisk, Nestlé i UBS, istakao je oblasti u kojima očekuje konkretno djelovanje, prenosi Investitor me.

Među njima su smanjenje razlika u nacionalnim zakonima o vrijednosnim papirima i privredi, usklađivanje poreskih režima – naročito kod poreza po odbitku – kao i pojednostavljenje procesa izdavanja duga.

Takođe, istaknuto je da se likvidnost evropskih dionica mora poboljšavati kroz konkurenciju i inovacije, a ne prekomjernu regulaciju, dok bi nadzor trebalo centralizovati na nivou čitave EU.

Norveški političari su 2012. smanjili relativnu izloženost fonda Evropi i povećali njegovu alokaciju ka američkom tržištu, ali on i dalje ostaje, kako navode – „prekomjerno izložen“ evropskom kontinentu.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here