U 2024. godini Bosna i Hercegovina je ostvarila vanjskotrgovinsku razmjenu ukupno vrijednu 45,7 milijardi KM, od čega se na izvoz odnosi 16,5 milijardi KM (godišnji pad od 3,64 posto), a na uvoz 29,2 milijarde KM (rast za 3,35 posto). Konačan rezultat tog negativnog trenda je povećanje vanjskotrgovinskog deficita naše zemlje sa 11,1 milijarde KM iz 2023. godine na 12,6 milijardi KM.
Ubjedljivo najgori vanjskotrgovinski bilans, u vidu deficita “teškog“ 3,9 milijardi KM (izvoz 1,2 milijarde KM, uvoz 5,1 milijardi KM), ima bosanskohercegovački agroindustrijski i prehrambeni sektor. Tako sumorna slika dijelom je plod činjenice da je BiH deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i da se mnogi prehrambeni proizvodi kod nas uopće ne proizvode, ali prije svega posljedica prekomjernog uvoza robe poput vode, bezalkoholnih pića, piva te sezonskog voća i povrća.
Rast deficita
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupno bh. trgovanje poljoprivredno- prehrambenim proizvodima sa svijetom u 2024. je dostiglo vrijednost od 6,3 milijarde KM, za 9,8 posto veću u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano količinski, sektorska vanjskotrgovinska robna razmjena je iznosila gotovo tri miliona tona, za 9,6 posto više u odnosu na 2023. godinu. Međutim, iako je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda lani količinski povećan za 14,4 posto, a vrijednosno za 8,5 posto, on je i dalje neuporedivo manji od uvoza, koji je istovremeno rastao po stopama od 8,4 i 10,1 posto. Epilog navedenih trendova je dodatno smanjenje očajne pokrivenosti uvoza izvozom sa 23,7 na 23,3 posto.
U strukturi izvoza dominantni su bezalkoholna pića, mlijeko, biljna ulja, proizvodi konditorske industrije, konzervirane peradarske prerađevine, svježe i smrznuto pileće meso te smrznute maline.
U poređenju sa prethodnom godinom, lani je zabilježeno povećanje izvoza jestivog voća i orašastih plodova (količinski za 10.059 tona ili 45,1 posto, vrijednosno za 19,7 miliona KM ili 24,2 posto), vode te bezalkoholnih i alkoholnih pića (količinski za 33.817 tona ili 26,3 posto, vrijednosno za 18,8 miliona KM ili 18,3 posto), proizvoda mlinske industrije (količinski za 21.989 tona ili 131,4 posto, vrijednosno za 12,5 miliona KM ili 78,6 posto), pekarskih i konditorskih proizvoda (količinski za 2.815 tona ili devet posto, vrijednosno za 10,8 miliona KM ili 7,6 posto), raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani (količinski za 2.173 tona ili 13,5 posto, vrijednosno za 10,1 milion KM ili 20,1 posto), mlijeka i mliječnih proizvoda (količinski za 8.322 tone ili 12,3 posto, vrijednosno za 14,9 miliona KM ili 11,3 posto), prerađevina od voća i povrća (količinski za 269 tona ili 4,9 posto, vrijednosno za 4,6 miliona KM ili 19,4 posto) te živih životinja (količinski za 269 tona ili 164,5 posto, vrijednosno za 2,9 miliona KM ili 138,6 posto).
S druge strane, najizraženije je smanjenje izvoza šećera (količinski za 9.963 tone ili 53 posto, vrijednosno za 15 miliona KM ili 55,5 posto), mesa (količinski za 387 tona ili četiri posto, vrijednosno za 6,5 miliona KM ili 12,3 posto), žitarica (količinski za 13.630 tona ili 35,3 posto, vrijednosno za 619 hiljada KM ili 3,8 posto), pripremljene hrane za životinje (količinski za 2.888 tona ili šest posto, vrijednosno za 3,6 miliona KM ili 10,7 posto) te duhana i duhanskih prerađevina (količinski za 216 tona ili 45,5 posto, vrijednosno za 2,5 miliona KM ili 23,8 posto).
Istovremeno, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, kao i u prethodnih nekoliko godina, pretežno je bio orijentiran na meso, žitarice, alkoholna i bezalkoholna pića, južno voće, kafu i slatkiše. Godišnje povećanje uvoza registrirano je kod mesa (količinski za 7.085 tona ili 9,3 posto, vrijednosno za 65,6 miliona KM ili 12,5 posto), voda te bezalkoholnih i alkoholnih pića (količinski za 31.031 tonu ili 7,7 posto, vrijednosno za 65,5 miliona KM ili 9,4 posto), hrane za životinje (količinski za 41.253 tone ili 15,5 posto, vrijednosno za 10,5 miliona KM ili 3,8 posto), raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani (količinski za 5.188 tona ili 10,4 posto, vrijednosno za 61,6 miliona KM ili 14,4 posto), pekarskih i konditorskih proizvoda (količinski za 3.075 tona ili pet posto, vrijednosno za 18,7 miliona KM ili 5,1 posto), cigareta i duhanskih prerađevina (količinski za 1.311 tona ili 26,2 posto, vrijednosno za 46,7 miliona KM ili 27,3 posto), kafe (količinski za 125 tona ili jedan posto, vrijednosno za 39 miliona KM ili 25,2 posto), biljnih ulja (količinski za 26.631 tonu ili 45 posto, vrijednosno za 38 miliona KM ili 22,4 posto), šećera (količinski za 22.724 tone ili 21,7 posto, vrijednosno za 18 miliona KM ili 9,7 posto) te mlijeka i mliječnih proizvoda (količinski za 9.595 tona ili 13 posto, vrijednosno za 37,4 miliona KM ili 16,2 posto).
Kada je riječ smanjenju uvoza, ono je primjetno jedino u slučaju riba, rakova i mekušaca (količinski za 1.459 tona ili 17,3 posto, vrijednosno za 216 hiljada KM ili 0,5 posto).
Sektor povrća u 2024. je zabilježio vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu 201 milion KM, što je za 6,7 miliona KM više u odnosu na prethodnu godinu, ali uz deficit od čak 104,5 miliona KM. Vrijednost izvoza povrća je iznosila 48,5 miliona KM (godišnji rast od 3,9 posto), pri čemu je njegova količina povećana za 15,7 posto, na 12.769 tona.
Najviše je povećana potrošnja na uvoz mesa (za 65,6 miliona KM ili 12,5 posto), voda i ostalih pića (za 65,5 miliona KM ili 9,4 posto) te raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani (za 61,6 miliona KM ili 14,4 posto)
Najdrastičnije je pao izvoz kornišona i krastavaca – za 54,2 posto, na 3,4 miliona KM, dok su izvozni trendovi poboljšani kada je riječ o mladom krompiru, paradajzu te zamrznutom i konzerviranom povrću. Iako u padu, sušene gljive i dalje imaju visoku izvoznu jediničnu vrijednost te ih je u 2024. izvezeno u količini od 175 tona i vrijednosti od 12,6 miliona KM.
Vrijednost uvoza povrća u 2024. dostigla je gotovo 153 miliona KM, uz godišnji rast od 3,3 posto. Posmatrano količinski, uvoz povrća povećan je za 3,5 posto, na 111.885 tona.
Uvozom dominiraju svježi paradajz i slatke paprike, zatim suhi grah, sjemenski krompir i zaleđeno povrće. Značajan rast uvoza bilježi se kod ostalog svježeg povrća, zamrznutog povrća i krompira, dok je, s druge strane, smanjenje primjetno u slučaju sušenog povrća.
Vodeće izvozno tržište za bh. povrće je Hrvatska, u koju je lani izvoz vrijednosno povećan za 5,3 posto, a količinski za 40,5 posto, prvenstveno zahvaljujući povećanom plasmanu mladog hercegovačkog krompira, graha, zelene salate i paprike. Nasuprot tome, izvoz u Njemačku je dramatično smanjen (količinski za 65,2 posto, vrijednosno za 53,5 posto), što posebno važi za krastavce i kornišone, koji kao glavni bh. izvozni proizvodi za to tržište bilježe kontinuirani pad izvoza, lani svedenog na samo 540 tona, što je za 90 posto manje od blizu 5.000 tona iz 2021. godine. U prošloj godini ostvaren je vrijednosni rast, uz istovremeni količinski pad izvoza u Italiju i Sloveniju, gdje najviše izvozimo sušene i zaleđene gljive. Na italijanskom tržištu ostvaren je vrijednosni rast izvoza od 30,2 posto i količinski pad od 6,3 posto, dok u Sloveniji vrijednosni rast iznosi 27,5 posto, a količinski pad 27,3 posto. Nastavak negativnog izvoznog trenda prisutan je i u trgovini sa Švajcarskom, tradicionalno dobrim kupcem sušenih gljiva iz BiH – posmatrano količinski, prošlogodišnji pad je iznosio 43,6 posto, a vrijednosno 28,4 posto.
Vrijednosno najveći rast izvoza zabilježen je kod jestivog voća i orašastih plodova (19,7 miliona KM ili 24,2 posto) te voda i ostalih pića (18,8 miliona KM ili 18,3 posto)
Pomalo iznenađujuće, najveći izvoznik povrća u BiH je Albanija, iz koje je u našu zemlju lani uvezeno povrća u količini od 20.277 tona. Vrijednost uvoza povrća iz Albanije povećana je za 7,1 posto, dok je količinski rast još izraženiji – 16 posto. Turska je, pak, ostala naš najveći dobavljač, mada uz blagi količinski pad od 1,6 posto, praćen rastom vrijednosti uvoza za 3,3 posto. Iz tih dviju zemalja najviše uvozimo svježi paradajz i paprike. Uvoz iz Holandije porastao je vrijednosno za 21,5 posto i količinski za 13,1 posto, uslijed uvoza skupih specijaliziranih proizvoda poput sjemenskog krompira i luka. Uvoz iz Srbije vrijednosno je opao za 3,3 posto, dok je količinski povećan za 4,8 posto. Vrijednost uvoza iz Egipta, u kojem prevladavaju mladi i merkantilni krompir, bijeli grah i batat, porasla za 12,6 posto, dok je količinski rast iznosio 0,6 posto.
Obim razmjene u kategoriji voća i orašastih plodova u 2024. iznosio je 381,8 miliona KM, što je povećanje od 41 milion KM ili 12 posto u odnosu na 2023. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 36,1 posto, uz deficit od 179,3 miliona KM
Vrijednost izvoza voća i orašastih plodova povećana je za 24,2 posto, na 101,2 miliona KM. Količinski, iz BiH je izvezeno 32.362,4 tone, što je godišnje povećanje od 45,1 posto
Najveći oporavak izvoza – količinski i vrijednosni, zabilježen je kod jabuka i krušaka, a potom šljiva i zaleđenog voća.
Srbija je najveći uvoznik voća iz BiH, s godišnjim vrijednosnim rastom 36,9 posto i količinskim od 46,7posto. Glavninu izvoza u Srbiju čine zaleđene maline i šljive. Istovremeno, najdinamičniji rast uvoza iz BiH zabilježen je na tržištu Francuske (85 posto u vrijednosti) i Austrije (88,3 posto).
Zbog poskupljenja uvoznih proizvoda, unatoč prošlogodišnjem količinskom smanjenju uvoza jestivog voća i orašastih plodova u BiH za više od 6.040 tona ili 3,1 posto, njegova vrijednost je povećana za 8,45 posto, na 280,6 miliona KM. Pad uvoza najosjetniji je kod svježih krušaka i jabuka (količinski 15,5 posto, vrijednosno 7,8 posto), lubenica i dinja (količinski 11,1 posto, vrijednosno 17,6posto) te šljiva (količinski 40 posto, vrijednosno 10,1 posto). Značajno povećanje uvoza, pak, uočljivo je kod zaleđenog voća (količinski 74,3 posto, vrijednosno 79,3 posto).
Uvozom dominiraju banane, sa udjelom od čak 27 posto, što ujedno Ekvador pozicionira kao jednog od glavnih uvoznih partnera BiH. Slijede agrumi (narandže i limun), a potom jabuke (!?), kojih je u 2024. godini uvezeno 25.710 tona.
Od orašastog voća se najviše uvozio oljušteni orah, kojeg je 2024. uvezeno u količini od 1.886 tona i vrijednosti od oko 13 miliona KM.
Pored spomenutog Ekvadora, značajno uvozno tržište je i Turska, iz koje najviše uvozimo agrume, lubenice, orahe i suho voće. Značajan rast uvoza, od 25,1 posto, lani je zabilježen i iz pravca Sjedinjenih Američkih Država, odakle posebno obilato kupujemo orašaste plodove.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2024. je iznosio 839,8 miliona KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od “mršavih“ 21 posto.
Vrijednost izvoza mesa i mesnih prerađevina bila je 144,7 miliona KM, za 9,3 posto veća nego godinu ranije, a naša glavna izvozna tržišta bili su Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Hrvatska i Slovenija, koji su mahom uvozili bh. mesne prerađevine i meso peradi.
S druge strane, vrijednost uvoza mesa i mesnih prerađevina dostigla je 695 miliona KM, što je za 11,6 posto više u odnosu na 2023. godinu. Najvažnija uvozna tržišta u 2024. godini bila su Italija, Holandija, Poljska, Njemačka, Srbija i Austrija.
Mesoprerađivački sektor i količinski i vrijednosno je povećao izvoz za više od 30 posto, a u konstantnom porastu je i izvoz mesa peradi koji je lani vrijednosno porastao za sedam, a količinski za 1,6 posto. Također, evidentan je rast izvoza svinjskog mesa, za razliku od goveđeg, koji je izostao zbog loše sirovinske baze, odnosno ovisnosti mesoprerađivača o uvozu.
Ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene ribe i ribljih prerađevina u 2024. je iznosila 177,4 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 68 posto.
Godišnja vrijednost izvoza ribe i ribljih prerađevina smanjena je za 11,35 posto, na 56,2 miliona KM, s izuzetkom zamrznute ribe i ribljih fileta, kod kojih je zabilježen blagi rast. Vrijednost uvoza je povećana za 6,44 posto, na 121,2 miliona KM.
Uz pokrivenost uvoza veću od 100 posto, jaja su izvezena u novčanoj protivvrijednosti od 9,6 miliona KM, što je povećanje od 10,2 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je uvoz dostigao iznos od 9,06 miliona KM (rast od 0,35 posto). Posmatramo količinski, izvoz jaja je povećan za 40,5 posto, dok je izostao izvoz jaja bez ljuske.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda, ukupan godišnji promet iznosio je 413,8 miliona KM, s tim što je pokrivenost uvoza izvozom bila 54 posto.
Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina bila je 145,9 miliona KM, za 11,34 posto veća nego godinu ranije, dok je količinski rast iznosio 12,8 posto, čemu su najviše doprinijeli mlijeko i vrhnje sa dodatim šećerom (rast od 198 posto), surutka sa dodatim šećerom (26,31 posto) i fermentirani proizvodi – jogurt, kiselo mlijeko, kefir (14 posto).
Glavna izvozna tržišta bili su Crna Gora (mlijeko i pavlaka, ferment program, sir), Hrvatska (ferment program, sir, mlijeko, maslac, mliječni namazi), Sjeverna Makedonija (mlijeko i pavlaka, maslac, sir, ferment program, surutka), Srbija (mlijeko i pavlaka, sir, maslac, mlijeko i pavlaka sa dodatim šećerom) i Kosovo (mlijeko i pavlaka, ferment program, maslac i mliječni namazi, sir).
U posmatranom periodu, vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina dostigla je 267,9 miliona KM, uz godišnji rast od 16,24 posto. Top 5 uvoznih tržišta bili su Njemačka (sir, mlijeko i pavlaka, maslac i mliječni namazi, ferment program, mliječni napitci), Hrvatska (sir, mlijeko i pavlaka, ferment program, mliječni napitci, maslac, mliječni namazi), Srbija (mlijeko i pavlaka, surutka, sir, ferment program, maslac, mliječni namazi), Slovenija (sir, maslac, mlijeko i pavlaka, surutka, maslac, mliječni napitci) i Mađarska (mlijeko i pavlaka, surutka, sir).
U izvoznoj strukturi primjetan je količinski rast fermentiranog programa (jogurt, kiselo mlijeko, kefir) i UHT mlijeka, dok je izvoz ostalih proizvoda sa dodatnom vrijednošću ostao je približno jednak onom iz prethodne godine. Evidentan je i porast jedinične izvozne vrijednosti svih proizvoda mliječne industrije, koji je najznačajniji kod maslaca i mliječnih namaza te sira.
Vrijednost izvoza žitarica lani je iznosila 15,7 miliona KM (godišnje smanjenje od 3,77 posto), a uvoza 244 miliona KM (povećanje za 1,64 posto), što će reći da je pokrivenost uvoza izvozom bila simboličnih šest posto.
Ukupan uvoz žitarica vrijednosno je povećan za 1,64 posto, a količinski za 6,31 posto. Najveći rast uvoza odnosi se na pšenicu – količinski 21,10 posto.
Gotovo sav uvoz žitarica bilježi se iz Srbije, Mađarske i Hrvatske, osim riže, koja se uglavnom uvozi iz Italije.
U 2024. godini vrijednost izvoza meda povećana je za 10,61 posto, na 266,4 hiljade KM.
Na njegov uvoz, međutim, potrošeno je čak 4,6 miliona KM, za 28,75 posto više nego u prethodnoj godini.
Količinski, izvoz meda povećan je za 45,67 posto, na 10 tona, praktično zanemarivih u poređenju sa 621,4 tone uvoza.
Izvozna vrijednost jednog kg meda u 2024. godini bila je 26,30 KM, dok je uvozna iznosila 7,36 KM.
Pokrivenost uvoza izvozom svedena je na mikroskopskih 0,058 posto. Kilogram meda izvozili smo popsrosječnoj cijeni od 26,30 KM, a uvozili ga za 7,36 KM, prvenstveno iz Hrvatske, Srbije, Turske, Bugarske i Mađarske.
Mada je uvoz kafe količinski smanjen za 0,6 posto, “divljanje“ njenih cijena rezultiralo je uvoznom potrošnjom na taj proizvod čak 177,9 miliona KM, za 25,2 posto više nego u 2023. godini. Tek 9,9 posto tog troška kompenzirano je izvozom kafe u vrijednosti od 17,5 miliona KM (godišnji rast od 11,1 posto), koji je također količinski smanjen za 0,6 posto.
Najveći rast izvoza kafe iz BiH zabilježen je na američkom tržištu (količinski 17,6 posto, vrijednosno 20,7 posto), dok je na uvoznoj strani dominantan Brazil sa vrijednosnim skokom od 64,7 posto i količinskim rastom od 38,6 posto. Uvoz kafe iz Indije je u značajnom količinskom (-53,2 posto) i vrijednosnom (-34,2 posto) padu, a slično stvari stoje i sa uvozom tog proizvoda iz Vijetnama, koji količinski smanjen za 40,7 posto, a vrijednosno za 11,2 posto. Italija, kao jedan od glavnih prerađivača kafe u Evropi, povećala je vrijednost njenog izvoza u BiH (vrijednosno za 24,6 posto, količinski za 12,5 posto), a još intenzivnije na bh. tržište prodiru Slovenci, s količinskim rastom od 24,8 posto i vrijednosnim od 38,3 posto.
Izvoz vina bio je vrijedan 8,8 miliona KM, što predstavlja godišnji pad od 5,3 posto.
Količinski, izvoz je smanjen za 9,6 posto, na 324 hiljade litara manje. Za uvoz vina izdvojeno je 48 miliona KM, za 12,9 posto više nego godinu ranije, dok je njegova količina povaćana za šest posto ili 514 hiljada litara. Pokrivenost uvoza izvozom pogoršana je za 3,6 procentnih poena, sa 21,9 na 18,3 posto, a vanjskotrgovinski deficit povećan na 39,2 miliona KM.
Trendovi na najznačajnijim izvoznim tržištima bili su takvi da je izvoz bh. vina u Hrvatsku vrijednosno povećan za četiri posto, a količinski pao za 11,7posto, u Srbiji se na oba polja bilježi pad (vrijednosno za 0,7 posto, količinski za 2,5 posto), a isti slučaj je i sa Njemačkom (količinski pad od 0,7 posto i vrijednosni od 3,9 posto) te Francuskom (vrijednosno pad od četiri posto, količinski od 14 posto). Specifična je situacija sa Crnom Gorom, u koju smo količinski izvezli vina za čak 75,7 posto više nego prethodne godine, što je, međutim, rezultiralo vrijednosnim rastom od samo 7,4 posto, jer se radilo o jeftinim proizvodima, dok se na ostalim tržištima prodaja bh. vina strmoglavila količinski za 66,1 posto, a vrijednosno za 46,5 posto.
Što se tiče uvoza, on je iz smjera Hrvatske vrijednosno povećan za 9,4 posto, iako je količinski smanjen za 23,2 posto. Uvoz vina iz Sjeverne Makedonije je značajno porastao – vrijednosno za 24,5posto, količinski za 17,5 posto. Vrijednost uvoza vina iz Srbije porasla je za 9,5posto, dok je njegova količina blago pala – za 1,4 posto, a Crna Gora na bh. tržištu bilježi rast i vrijednosno (2,4 posto) i količinski (7,5 posto). Italija je zabilježila najveći relativni rast izvoza vina u BiH, skokom vrijednosti od 68,3 posto i količine za 55,5 posto.
U 2024. obim bh. vanjske trgovine pivom dosegnuo je 198 miliona KM, vrijednost za 5,2 posto veću u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je sektor potonuo u deficit od 169 miliona KM.
Pokrivenost uvoza izvozom bila je osam posto, za 1,4 procentna poena veća nego u 2023. godini – vrijednost izvoza piva iznosila je 14,7 miliona KM (rast od 25,3 posto), a količina 158 hiljada hektolitara (rast od 25,6 posto), dok je uvoz vrijednosno povećan za 3,9 posto, na 184,2 miliona KM, a količinski za 4,3 posto, na 1,67 miliona hektolitara.
Čak 95 posto uvoznog piva dolazi sa tržišta Srbije, Hrvatske i Slovenije. Prosječna uvozna cijena piva iz Srbije iznosila je 101,4 KM po hektolitru, iz Hrvatske 98,1 KM po hektolitru, a iz Slovenije 206,7 KM po hektolitru.
Puno bolja situacija nije ni sa vodama i sokovima, kojima je u vanjskoj trgovini lani prometovano 277 miliona KM, što predstavlja porast od 18 posto u odnosu na 2023. godinu. No, iako je došlo do intenziviranja vanjskotrgovinske aktivnosti, sektor i dalje tone u deficit, koji je sa 128,4 miliona KM iz 2023. povećan na 142,2 miliona KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od skromnih 32,1 posto.
Vrijednost izvoza prirodne mineralne vode iznosila je gotovo 11 miliona KM, uz godišnji rast od 49,6 posto. Količinski, izvezeno je 14,8 miliona litara ili 64,6 posto više. U strukturi izvoznih proizvoda iz ove kategorije, prednjači negazirana voda, koje je izvezeno u količini od 26,6 miliona litara, odnosno vrijednosti od 6,8 miliona KM.
Vrijednost izvoza proizvoda koji se označava kategorijom voda sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, iznosila je 54,9 miliona KM, za 23,2 posto više nego u prethodnoj godini. Količinski, izvoz te vrste proizvoda povećan ja za 19,9 posto ili 9,6 miliona litara.
Unatoč povećanju od 23 posto, vrijednost izvoza sokova od voća ili povrća bila je tek 1,4 miliona KM i to uz količinski pad od 18,2 posto, što ukazuje na njihovu nekonkurentnu cijenu. Prema strukturi proizvoda iz te kategorije, prednjači izvoz sokova od višanja i ostalih sokova bez dodatog šećera.
Vrijednost uvoza prirodne mineralne vode iznosila 38,1 milion KM, što je porast od 12 posto u odnosu na 2023. godinu. Količinski, uvezeno je za 11 posto ili 6,5 miliona litara više.
Vrijednost uvoza proizvoda pod kategorijom voda sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju iznosila je 155,2 miliona KM, što je godišnje povećanje od 17,4 posto. Količinski rast bio je 14,4 posto ili 13,7 miliona litara više.
Vrijednost uvoza sokova od voća ili povrća je iznosila 16,3 miliona KM, što predstavlja povećanje od 7,1posto u odnosu na 2023. godinu. Količinski, uvoz te kategorije zabilježio je blagi rast od 1,4posto. U strukturi proizvoda te kategorije, prednjači uvoz mješavine voćnih te sokova od narandže i jabuke.
Izvoz ljekobilja vrijednosno je povećan za 3,8 posto, na 8,7 miliona KM, uprkos količinskom padu za 5,9 posto, na 496 tona.
Vrijednost uvoza ljekobilja je vrijednosno smanjena za 10,8 posto, na 6,4 miliona KM, a količinski za 3,8 posto ili 12 tona, tako da je sektor zabilježio suficit od 2,3 miliona KM, uz pokrivenost uvoza izvozom od 136 posto.
Uvoz eteričnih ulja iznosio je 1,04 miliona KM (povećanje od 1,29 posto), nasuprot izvozu vrijednom 1,3 miliona KM (pad od 9,96 posto). Posmatrano količinski, izvoz eteričnih ulja smanjen je za 23,38 posto.
U cjelini, mada je u prošloj godini ostvaren rast izvoza određenih kategorija proizvoda, bh. agroindustrijski i prehrambeni sektor i dalje bilježi visok vanjskotrgovinski deficit, generiran uvozom mesa, žitarica, šećera, kafe, cigareta te bezalkoholnih i alkoholnih pića.
Vrijednost uvoza prirodne mineralne vode iznosila je 38,1 milion KM, a vode sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju 155,2 miliona KM
Među rijetkim pozitivnim iskoracima ističe se rast izvoza na tržište Turske (količinski za 232 posto, vrijednosno za 109 posto), u kojem su raniju dugogodišnju dominantnu ulogu goveđeg mesa preuzeli ulja od sjemena suncokreta i pšenično brašno.
Na drugoj strani medalje je nastavak slabljenja domaće stročarske proizvodnje, manifestiran rastom uvoza mesa, klaoničkih proizvoda i stoke za klanje, ali i hrane za životinje, kojim se direktno slabi konkurentnost domaćih mesara i mljekara…
Najznačajniji partneri
Evropska unija je najznačajniji partner Bosne i Hercegovine u trgovini poljoprivredno- prehrambenim proizvodima, sa udjelom od 45 posto u ukupnom sektorskom izvozu (535 miliona KM) i 63 posto u ukupnom sektorskom uvozu (3,2 milijarde KM).
Od EU zemalja, glavni pojediačni bosanskohercegovački vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, s kojom imamo ukupan obim razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima vrijedan 1,2 milijarde KM, od čega se na uvoz odnosi 967 miliona KM (30 posto ukupnog sektorskog uvoza iz Evropske unije), a na izvoz 243 miliona KM (oko 45 posto ukupnog sektorskog izvoza u EU).
Među pet glavnih izvoznih tržišta su još i Slovenija (65 miliona KM, udio u sektorskom izvozu u EU od 12 posto), Njemačka (46,2 miliona KM, devet posto), Italija (43 miliona KM, 8,1 posto) te Austrija (29 miliona KM, 5,4 posto). Od top pet izvoznih tržišta, najveći godišnji rast izvoza zabilježen je u Sloveniji (27,5 posto), a najveći pad u Njemačkoj (-35,8 posto).
Prema obimu uvoza u BiH, Hrvatskoj pariraju Slovenija (358 miliona KM, udio od 11 posto), Italija (328 miliona KM, 10 posto), Njemačka (317 miliona KM, 9,9 posto) i Mađarska (299 miliona KM, 9,3 posto). Među njima, najveći godišnji rast izvoza u BiH, od 23,6 posto, ostvaruje Mađarska.
Na drugom mjestu po količini i vrijednosti ostvarene trgovine poljoprivredno- prehrambenim proizvodima sa BiH su zemlje Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Njihov udio u ukupnom bh. uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2024. je iznosio 29 posto, a u izvozu 42,7 posto. Ukupna vrijednost uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz CEFTA zemalja lani je dostigla skoro 1,5 milijardi KM, dok je izvoz bio gotovo trsostruko slabiji – 509 miliona KM.
Oko 89 posto ukupnog sektorskog uvoza iz CEFTA zemalja odnosi se na Srbiju, od koje smo lani kupili te vrste robe za 1,3 milijarde KM, a slijede Sjeverna Makedonija (87 miliona KM ili 5,9 posto u ukupnom sektorskom uvozu iz CEFTA regije), Albanija (34 miliona KM ili 2,3 posto), Crna Gora (28,5 miliona KM ili 1,9 posto), Moldavija (6,4 miliona ili 0,4posto) i Kosovo (5,6 miliona KM ili 0,4posto).
Istovremeno, sektorski izvoz u Srbiju iznosio je 229,7 miliona KM (45 posto ukupnog izvoza u zemlje CEFTA). U ostatku CEFTA regije, značajniji plasman poljoprivredno- prehrambenih proizvoda iz BiH bio je usmjeren ka Crnoj Gori (142,5 miliona KM ili 28 posto) i Sjevernoj Makedoniji (89,6 miliona KM ili 17,6posto), dok je u slučaju Kosova (48,2 miliona ili 7,5posto) i Albanije (8,8 miliona KM ili 1,7posto) bio prilično skorman, a u moldavskom (oko 140 hiljada KM ili 0,03 posto) zanemariv.
