“Korištenje solarnih elektrana u BiH je od 1.300 do 1.400 sati, što je 20 posto više nego isti panel u Njemačkoj, prema tome naš potencijal je velik. Imamo zaštićena područja i određene prostore na kojima solarni paneli nisu prihvatljivi, ali solarni potencijal je totalno neiskorišten”, kazao je Bičakčić.
Dodao je kako je do sada instaliran jako veliki broj, posebno malih solarnih elektrana do jednog megavata, te da je izgrađeno i desetak velikih solarnih elektrana.
“Do sada iskorišteni potencijal je 400 megavata. Istovremeno je prijavljeno oko 3.000 megavata, odnosno velik broj potencijalnih investitora koji čekaju da riješe probleme zemljišta ili priključka kako na distributivno, tako na prijenosnu mrežu, što postaje limitirajući faktor”, rekao je Bičakčić.
Što se tiče zakona koji definira korištenje solarnih panela na obiteljskim kućama i zgradama, Bičakčić ističe kako nije posebno poticajan za investitore s obzirom na to da je u BiH cijena el. energije za domaćinstva još uvijek ispod tržišne vrijednosti.
“Isplativost ovih projekata nije efikasna osim za poslovne pogone gdje ima neka proizvodnja i gdje se koristi takozvana industrijska struja. Takvi projekti grade se širom Bosne i Hercegovine. Trebalo bi stvoriti ili neke poticajne mjere za gradnju na obiteljskim kućama ili stvoriti takve uvjete da ti projekti mogu biti komercijalno isplativi”, naglasio je Bičakčić.
Govoreći o udjelu solarnih elektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije u BiH, Bičakčić je kazao da kako one rade puno manje nego termo ili hidroelektrane.
“Spominjao sam iskorišteni potencijal od 400 megavata, a BiH ima preko 5.000 megavata i udjel solarnih elektrana u ukupnoj proizvodnji el. energije po instalaciji je oko deset posto, ali po proizvodnji je to manje, jer ipak solarne elektrane rade oko 1.400 sati, a termoelektrane 6.000, hidroelektrane 4.000 sati i tako dalje”, kazao je Bičakčić.
