Piše Armin Zeba
Kupi jeftino, prodaj skupo, fraza je čijoj praktičnoj realizaciji teže svi investitori, neovisno o predmetu njihovih ulaganja. Za vješte mešetare, turbulentna vremena obilježena intenzivnim globalnim geopolitičkim napetostima koja sa sobom neizbježno donose tržišne poremećaje različitih vrsta, idealna su prilika za zaradu, posebno kada je riječ o utočištima u vidu sigurnih instrumenata koji istovremeno donose visok prinos, među kojima neprikosnoveno dominira zlato.
Ukupne devizne rezerve BiH, u kojima su dominantni vrijednosni papiri s fiksnim prihodom, na kraju 2024. iznosile su 17,6 milijardi KM
Nošena vjetrovima ratova u Ukrajini i Palestini, inflacijskim i recesijskim pritiscima u vodećim svjetskim ekonomijama te srozavanjem kamatnih stopa njihovih centralnih banaka, cijena tog plemenitog metala nezadrživo je rasla tokom cijele prošle godine, završivši je na nivou od blizu 2.600 američkih dolara po unci, za gotovo trećinu većoj od onog s početka 2024. godine. Krajem oktobra je cijena dosegnula novi historijski rekord, tijesno se približivši vrijednosti od 2.800 dolara.
Rekordne rezerve
S obzirom na nevedna berzanska kretanja, na “prvu loptu“ prilično iznenađujuće zvuči podatak da je Centralna banka Bosne i Hercegovine lani posegnula za kupovinom zlata, povećavajući njegove rezerve, kako je na nedavnoj konferenciji za novinare potvrdila guvernerka Jasmina Selimović, “na najveći nivo od osnivanja CBBiH“.
O kojem konkretnom nivou rezervi se radi i da li to ustvari znači da je Centralna banka BiH kupovala zlato kada su njegove berzanske cijene bile izuzetno visoke, odnosno, po kojoj cijeni je ono kupljeno, a koja je trenutna vrijednost te dodatne količine bosanskohercegovačkih zlatnih rezervi, pitanja su na koje iz naše krovne finansijske institucije ne daju direktan odgovor, jer “pojedinačne cijene investicija, njihova nabavna vrijednost, kao i planirane investicije, tretiraju se kao povjerljive informacije i ne komentarišu se javno, u skladu s poslovnom politikom“.
“CBBiH je u toku 2024. godine, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi.
Sada posjeduje oko 3,5 tone monetarnog zlata, čije učešće u ukupnim deviznim rezervama trenutno iznosi oko 3,5 posto (što je promjenjiva kategorija, koja zavisi od promjene cijene zlata i nivoa ukupnih deviznih rezervi)“, najkonkretnije je što s tim u vezi otkirivaju iz Centralne banke BiH u izjavi za Business Magazine.
Navodeći da su tokom 2024. godine kontinuirano poduzimane mjere prilagođavanja portfolija, “a sve s ciljem očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora prema najboljim svjetskim praksama“, iz CBBiH potcrtavaju da se prilikom investiranja deviznih rezervi “u obzir uzimaju sve relevantne dostupne informacije i očekivanja tržišnih kretanja – primarno sa finansijskih tržišta eurozone, na kojem su, zbog Zakonom utvrđenog okvira, devizne rezerve najvećim dijelom investirane“.
Učešće monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama Bosne i Hercegovine trenutno iznosi oko 3,5 posto
“Iznos zlata koje CBBiH može držati u svom portfoliju utvrđuje se u skladu sa zakonskim okvirom i njenim strateškim opredjeljenjem, zasnovanom na pažljivo procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg može preuzeti centralna banka koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, uzimajući u obzir činjenicu da zlato ima izuzetno visoku volatilnost.
CBBiH zbog zakonskih ograničenja ima limitiran broj instrumenata u koje može investirati svoje devizne rezerve te je procijenjeno da zlato i sa relativno malim učešćem doprinosi diverzifikaciji. Zlato je preferirana aktiva za zaštitu od geopolitičkih i finansijskih rizika te ima pozitivan doprinos diverzifikaciji portfolija, čiji je smisao zaštita od različitih vrsta finansijskih rizika, kao i kreditnog rizika.
CBBiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će se sve buduće odluke, kao i do sada, donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora“, poručuju iz Centralne banke BiH.
Potez CBBiH će se u konačnici, vjerovatno, ipak pokazati kao pun pogodak, budući da relevantni analitičari tržišta, poput onih iz Bank of America i Goldman Sachsa, procjenju da će cijena zlata rasti i u 2025. godini, na blizu 3.000 dolara po unci, zbog aktuelnih i prijetećih ratnih sukoba, najavljenog zaoštravanja američke carinske politike, očekivanog nastavka spuštanja referentnih kamatnih stopa u kombinaciji sa inflatornim pritiscima i recesijskim rizicima, te jačanja potražnje od strane centralnih banaka, posebno onih iz zemalja BRICS-a, koje u zlatnim polugama traže alternativu za dolar kao svjetsku rezervnu valutu…
Fokus na obveznice
Kada je, pak, riječ o ukupnom iznosu i strukturi bh. deviznih rezervi na kraju 2024. te faktorima koji su primarno uticali na njihovo kretanje, iz CBBiH preciziraju da se, uz godišnji rast od osam posto, radi o sumi od oko 17,6 milijardi KM, u kojoj su, u skladu sa njenim strateškim opredjeljenjem, i dalje dominantni vrijednosni papiri s fiksnim prihodom – uglavnom obveznice visokog rejtinga država članica evropske Ekonomske i monetarne unije (EMU).
“Na porast ili pad, odnosno na promjene nivoa deviznih rezervi CBBiH, direktno utiču salda kupovine i prodaje konvertibilnih maraka sa komercijalnim bankama i internim deponentima, te promjene u vanjskotrgovinskim kretanjima, promjene neto priliva od doznaka i direktnih stranih investicija, iznosi zaduživanja, kao i otplata vanjskog duga te promjene u strukturi pasive komercijalnih banaka“, objašnjavaju iz CBBiH.
U kontekstu uticaja vanjskog duga na stanje deviznih rezervi BiH, iz CBBiH sumiraju da je on tokom prošle godine servisiran u visini od 1,43 milijarde KM, uz opasku da su “neto prilivi po drugim plantnobilansnim kategorijama neutralisali smanjenje deviznih rezervi uslijed servisiranja javnog vanjskog duga“.
Ukupan dug opće vlade povećan je za 1,6 posto, na 13,22 milijarde KM, od čega se 8,69 milijardi KM odnosi na vanjski, a 4,53 milijarde KM na unutrašnji
“Stanje duga sektora opće vlade, prema Mastriškom kriterijumu, obuhvata finansijske instrumente – valutu i depozite, dužničke vrijednosne papire te kredite. Instrumenti se vrednuju po nominalnoj vrijednosti i isključuju aktualnu kamatnu stopu.
Prema trenutno raspoloživim podacima, ukupan dug prema Mastriškom kriterijumu zaključno sa 30. septembrom 2024. iznosio je 13,22 milijarde KM i veći je za 1,6 posto u odnosu na isti datum prethodne godine.
Većinsku strukturu (dvije trećine) bruto duga u posljednje tri godine činio je vanjski dug, koji se sastoji od kredita uzetih od stranih kreditora i dijela međunarodnih obveznica
kojeg su kupili strani kupci. Vanjski dug je zaključno sa 30. septembrom 2024. iznosio je 8,69 milijardi KM, odnosno 65,71 posto ukupnog duga BiH.
U posljednje tri godine evidentno je blago smanjenje vanjskog duga, a njegove opadajuće tendencije su posljedično nastale kao rezultat promjena deviznih kurseva, koje su dovele do većeg izmirenja obaveza po osnovu vanjskog duga u 2023. u odnosu na 2022. godinu.
Raspoloživi podaci za treći kvartal 2024. ukazuju na nastavak trenda pada vanjskog duga, ukoliko nije došlo do većih zaduženja u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu“, naglašavaju iz CBBiH.
Za razliku od vanjskog, unutrašnjih dug je u posljednje tri godine u znaku rastućih trendova, zbog, kako pojašnjavaju iz Centralne banke BiH, kontinuiranog zaduživanja entitetskih vlada emitiranjem trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica. Zaključno s krajem prošlogodišnjeg septembra, unutrašnji dug je iznosio 4,53 milijarde KM, od čega 1,21 milijardu KM (9,19 posto ukupnog duga) po osnovu kreditnog zaduženja a 3,32 milijarde KM (25,1 posto) po osnovu vrijednosnih papira.
“Dodatna zaduživanja Vlade Republike Srpske po osnovu dugoročnih obveznica te entitetskih vlada po osnovu trezorskih zapisa bili su glavni razlozi oscilacija unutrašnjeg duga u BiH u periodu od 2022. do 30. septembra 2024. godine.
Dug Vlade RS u posljednje tri godine prosječno je iznosio 65,7 posto, a Vlade Federacije BiH 34,2 posto duga po tom osnovu“, zaključuju iz Centralne banke BiH.
Ostali pokazatelji
“Uz napomenu da je riječ o privremenim podacima, odnosno da još uvijek nemamo konačne pokazatelje jer su poslovne knjige za 2024. godinu otvorene do kraja januara, te da nije izvršena raspodjela prošlogodišnje dobiti, na dan 31. decembar 2024. godine strana aktiva iznosi 17.640.850.482 KM, koeficijent pokrića valutnog odbora je 108,38 posto, a kapital i rezerve iznose 1.454.453.943 KM.
Nakon obračuna raspodjele dobiti za 2024. godinu, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, iznos kapitala i rezerve zaključno sa 31. decembrom 2024. bit će umanjen za iznos dobiti koji se uplaćuje na račun institucije zadužene za Budžet BiH“, napominju iz Centralne banke BiH.
