BHK CIGRE: Otpornost elektroenergetskih sistema ključna u borbi protiv klimatskih promjena

Otpornost elektroenergetskog sistema BiH na klimatske promjene

9

Konstatovao je da klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje u prirodi i utiču na zdravlje i živote ljudi, imovinu i kritičnu infrastrukturu, uključujući proizvodne, prenosne i distributivne energetske sisteme. Upozorio je na to da klimatske promjene “imaju značajne implikacije na sigurnost snabdijevanja električnom energijom”.

“Posebno je negativno izražen uticaj i opasnosti od toplotnih talasa, oluja, suša i poplava. U prilog ovome su nedavne poplave u Jablanici, Konjicu i nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine. O kakvim se ekstremnim događajima radi svjedoči i činjenica da je u vrijeme tih poplava, maksimalna satna vrijednost ukupnog prirodnog međudotoka u akumulaciju HE Jablanica bila u rangu stogodišnje vode (pojava koja se dešava jednom u 100 godina). Istovremeno ostvareni maksimalni prirodni međudotok u akumulacije HE Grabovica i HE Salakovac premašio je iznose deset hiljadugodišnjih međudotoka ovih akumulacija”, kazao je predsjednik BHK CIGRE.

Prema njegovim riječima, poboljšanje otpornosti elektroenergetskih sistema na klimatske promjene donosi višestruke koristi. Otporniji elektroenergetski sistemi smanjuju štetu i gubitak od klimatskih utjecaja i donose veće koristi od troškova. Štaviše, primjena klimatski otpornih elektroenergetskih sistema pomaže zemljama u rješavanju neposrednih prijetnji od klimatskih opasnosti. Otpornost na klimatske promjene takođe olakšava tranziciju prema čistoj energiji.

Prilagođavanje na klimatske promjene, prema njegovom mišljenju, zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, tehnologiju i strategije koje omogućavaju veću otpornost na klimatske promjene, dok istovremeno smanjuju negativne posljedice po energetsku sigurnost i stabilnost. Poduzimanjem odgovarajućih mjera prilagođavanja može se izvršiti samo na osnovu specificirane identifikacije, procjene budućih rizika i na osnovu studija klimatskih projekcija.

“Bosanskohercegovački komitet CIGRE će u 2025. godini uz angažman vlastitih stručnih kadova i studijskih komiteta, gdje god to bude potrebno u saradnji sa zemljama regije, biti posvećen sagledavanju ovih problema i iznalaženju najboljih rješenja”, zaključio je Bajramović.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here