Smailbegović je istakao da Porezna uprava FBiH prikuplja podatke o uplaćenim sredstvima u ove svrhe te je dodao da poznaje mnogo poslodavaca u privatnim kompanijama koje su odlučile ispoštovati ovu Uredbu i radnicima uplatiti određeni iznos.
“Ali isto tako znam i jedan veliki propust i šta je razlog zašto ta isplata nije veća u realnom sektoru, a razlog je zato što nije precizno definisano da li je moguće isplatiti različite iznose radnicima u jednoj kompaniji. Tu postoje različita mišljenja s obzirom na to da se definiše prvo kao pomoć, a onda u čl.5 stoji da ne smije biti diskriminacije. Mi usmeno imamo obećanja i priče da je to moguće isplatiti, da se kao urade kriteriji pod kojima su moguće različite isplate, međutim, puno komapnija jednostavno nema hrabrosti jer se plaše inspekcijskih i poreskih kontrola i jednostavno se odlučuju da ne isplaćuju ili da uplaćuju manje iznose. To je glavna primjedba koju smo mi dali na ovu uredbu, tražili smo čak i tumačenje od ministarstva finansija FBiH, dobili smo ga, ali ono nas je još više zbunilo tako da nismo ni bili sigurni da li smijemo ili ne smijemo”, pojasnio je Smailbegović.
Zatim je naglasio da ovo nije nikakva pomoć od države.
“I nije ovo bezazleno. Puno radnika u privatnoj firmi shvata da će neki novac od države dobiti. Dakle, nema nikakvih para od države. Ovo je Vlada FBiH omogućila da se jedan dio novca isplati neoporezivo i da to naravno uradi onaj ko hoće i može. Firme isplaćuju, ja znam dosta firmi koje su isplatile taj novac”, rekao je dodajući da se ova pomoć u privatnom sektoru isplaćuje u tranšama, a ne kao jednokratna:
“Privatni sektor kako bi bio likvidan tu isplatu uglavnom vrši u tranšama. I taj novac se mjesečno u ratama isplaćuje uz platu i ne radi to jednokratno kao što se to uplaćuje budžetskim korisnicima. Jer ipak se novac treba imati na hrpi kako bi se mogao jednokratno isplatiti radnicima, a nisu baš svi u toj situaciji”.
Vlada FBiH je u julu ove godine donijela Uredbu kojom poslodavci imaju priliku da isplate pomoć radnicima u iznosu do 2.768 KM.
Kako je navedeno, svaki poslodavac isplaćuje iznos radnicima u skladu sa finansijskim mogućnostima i u skladu sa pravilima propisanim ovom uredbom. Dakle, poslodavac može isplatiti novčani iznos manji od gore navedenog i to u šest tranši, dakle, za šest mjeseci ili u vidu jednokratne pomoći.
Ova Uredba je na snazi do 31. decembra 2024. godine.
Smailbegović je iznio podatak da je za tri mjeseca nakon donošenja ove uredbe – u augustu, septembru i oktobru, uplaćeno oko 90 miliona KM pomoći.
“I to nije beznačajno, ali mislim da će ta brojka znatno porasti do kraja ove godine. Ta Uredba je donesena za ovu godinu i bila je Uredba da se isplati jedna prosječna plata od 1.080 KKM 2021. godine za vrijeme Vlade FBiH na čijem čelu je bio Fadil Novalić. S tim da smo tada imali jedan drugi problem jer je tada definisano da se mora jednokratno uplatiti ta pomoć. Mi smo tražili da pustimo nekoliko tranši zbog likvidnosti, a ova Vlada FBiH je napravila problem da ne znamo da li mogu biti različiti ili svakom radniku moramo dati iste iznose. Ostavljena je mogućnost da neko isplati, a neko ne. Dakle, neko će dati po 500 KM neko po 2.000 KM, a neko nikako. Ja sam računao i u svojoj kompaniji ću isplatiti negdje oko pola tog iznosa. Dakle, oko 200 KM mjesečno. Međutim, svaka kompanija ima mogućnost da isplati koliko hooće i može”, poručio je Smailbegović navodeći da je u ovoj vladinoj Uredbi olakotna mogućnost upravo ta isplata pomoći po tranšama, a ne odjednom.
Vlada HNK donijela odluku o isplati 1.000 KM budžetskim korisnicima
S obzirom na to da je Vlada HNK danas na vanrednoj telefonskoj sjednici donijela odluku da se budžetskim korisnicima i asistentima u nastavi isplati po 1.000 KM jednokratne pomoći, a za šta je izdvojila šest miliona KM u budžetu, Smailbegović je istakao da to nije vezano za ovu vladinu Uredbu.
Dodao je da svaki kanton može donositi ovakve odluke nezavisno i u skladu sa svojim mogućnostima.
“Vlada HNK ima očito novca i podijelila je svojim uposlenicima po 1.000 KM, a koliko jhe privatni sektor podijelio novca to zaista ne znam. To radi svaka firma za sebe uplaćuje, prijavljuju to Poreskoj upravi FBiH. Dakle, Vlada HNK je vidjela da imaju prostora i novca u budžetu da isplate budžetskim korisnicima po 1.000 KM i to će i uraditi. Oni ne mogu i da hoće izdvojiti za realni sektor jer su to budžetska sredstva, posebno se definišu te vrste pomoći. Vlada HNK se vjerovatno nadovezala na ovu uredbu i definisali su tu cijenu od 1.000 KM”, zaključio je Smailbegović.
