“Ja bih to rekao ovako, zemlje koje se nalaze u ovom europskom krugu imaju jednu geografsku i ekonomsku sreću da mogu službeno usvojiti euro kada jednom budu članice EU, za razliku od nekih drugih zemalja, u nekim drugim dijelovima svijeta koje tu mogućnosti nemaju. I to sada treba iskoristiti”, kazao je Michael Folend, viceguverner Hrvatske narodne banke.
“Istakli smo jedan interesantan primjer. Da se hrvatski građani sada po prvi put mogu zaduživati, mogu uzimati kredite uz dosta niže kamatne stope, možda i niže nego građani Njemačke”,kazala je Sandra Švaljek, zamjenica guvenera Hrvatske narodne banke.
Bosna i Hercegovina može slijediti primjer Republike Hrvatske u kojoj je nakon što je Hrvatska pristupila eurozoni došlo i do značajnog ekonomskog rasta.
“Ta prilagodba gospodarstva koja se događala kroz vrijeme, a koja je bila potrebita kako bi se euro i uveo i kako bi Hrvatska ušla u EU, su uspostavili zdrave stupove na kojima se danas temelji gospodarski rast Hrvatske koji je zdrav i održiv”, kaže Folend.
“Sa svih strana imamo ekonomske koristi. I kroz veći izvoz, i kroz Eu fondove i kroz veću atraktivnost za strana ulaganja kroz niže troškove zaduživanja. Prednosti su vidljive u svim segmentima”, tvrdi Švaljek.
Ipak i u Hrvatskoj su poskupljenja standard građana vratila nazad. U HNB-u tvrde da razlog tome ipak nije uvođenje eura nego inflacija koja je bila globalni fenomen.
“Hrvatska je jedina zemlja koja je u europodručje ulazila u vrijeme povišene inflacije. Dakle, inflacija se u godini prije ulaska u Eurozonu, penjala i na dvoznamenkaste cifre i bili smo svjesni toga da u takvom okruženju da uvođenje eura dodatno pogura inflaciju, da postane još veća. Međutim, ono što kasnije vidjeli, inflacija je i dalje bila uvećana, ali smo vidjeli da uvođenje eura nije bitno dodatno ubrzalo infalciju. Sva istraživanja, kako nas tako i potpuno neovisnih institucija, i EUROSTAT-a i europske središnje banke da je jednokratni cjenovni učinak eura bio vrlo nizak. Znači na razini između 0, 2 i 0, 4 boda što je usporedivo s drugim zemljama”, kaže Švaljek.
Zato bi BiH trebala težiti ka eurozoni, jer euro donosi pravnu i ekonomsku sigurnost prije svega jer ne postoji više valutni rizik i kamatne stope su se ujednačile u eurozoni.
“Nema više potrebe zamjene iz valute u valutu. Ti transakcijski troškovi su apsolutni poticaj u kvanitattivnom smislu, u izvozu, ali i u direktnim stranim investicimaja. I na na kraju, ponajviše važno pogotovo u sadašnjim okolnostima, zemlja postaje daleko otpornija na krize. Ta jedna otposrnost na krize koju euro pruža pogotovo u kriznim vremenima, dolazi jako do izražaja”, kaže Folend.
Naravno, tu je i slobodna trgovina, ukidanje carinskih i necarinskih ograničenja za trgovinu. Jedna opća percepcija zemlje kao stabilnije i povoljnije investicije za ulaganja. Koristi od ulaska u EU su velike.
