U sjevernoj, južnoj i zapadnoj Evropi učešće je poraslo sa 22,5 posto na 23,3 posto između 2013. i 2022. godine. Udio migranata u radnoj snazi posebno je visok u Evropi, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama.
To je djelimično zbog starenja populacije u tim regijama. Migranti zauzimaju radna mjesta ljudi koji odlaze u penziju, a raste i potražnja za njegovateljima starijih osoba.
Pojam “migrant” odnosi se na svakoga ko radi u zemlji koja nije njihova matična država. ILO uključuje i osobe s radnim vizama, kao i migrante bez dokumenata koji rade u zemlji domaćinu.
Dobre dvije trećine migranata bilo je zaposleno u uslužnim djelatnostima, u poređenju s otprilike polovinom domaćeg stanovništva, pokazuju podaci.
Širom svijeta, udio migranata u ukupnoj radnoj snazi iznosio je 4,7 posto u 2022. godini. ILO procjenjuje ukupan broj migranata u svijetu na 284,5 miliona.
Oko 255,7 miliona njih bilo je starije od 15 godina, dakle radno sposobno. Bilo je 167,7 miliona zaposlenih – 30 miliona više nego 2013. godine.
Stopa nezaposlenosti među migrantima iznosila je 7,2 posto – nešto više nego kod domaćeg stanovništva (5,2 posto). ILO navodi da razlozi za to mogu uključivati jezičke barijere, nepriznate kvalifikacije ili diskriminaciju, prenosi SEEbiz.
