Piše Armin Zeba
Vlada Kantona Sarajevo sredinom oktobra usvojila je strategiju razvoja kantonalnog turizma do 2030. godine. Strategija, koju je izradio stručni tim profesora sa Ekonomskog instituta Sarajevo, sadrži situacionu i SWOT analizu, viziju razvoja, strateške ciljeve i operativne prioritete putem kojih bi se Kanton Sarajevo do kraja tekuće decenije trebao pozicionirati kao globalno prepoznatljiva turistička destinacija, uz održivi rast te očuvanje lokalnog prirodnog i kulturnog naslijeđa.
Konkurentnost i održivost
“U okviru Strategije postavili smo visoke ciljeve za unapređenje ove oblasti. Strateški cilj jeste unaprijediti konkurentnost i održivost turizma u Kantonu Sarajevo, u skladu s globalnim ciljevima održivog razvoja.
Strategija postavlja konkretne ciljeve, a to su povećanje broja dolazaka turista sa 568.602, koliko je zabilježeno u 2022. godini, na 1.052.443, broja noćenja sa 1.309.113 na 3.157.328 te produženje prosječne dužine boravka sa dva na tri dana.
Osim toga, predviđene mjere usmjerene su na proširenje zaštićenih površina Kantona Sarajevo sa 2,44 na 4,50 posto, čime se osigurava očuvanje prirodnih resursa i jačanje cjelogodišnje turističke ponude kroz bolje upravljanje destinacijom”, za Business Magazine objašnjava suštinu Strategije Zlatko Mijatović, ministar privrede Kantona Sarajevo.
Kada je, pak, riječ o manjkavostima sarajevske turističke ponude na čije otklanjanje će se fokusirati mjere predviđene Strategijom, te terminskom planu i troškovima njihove implementacije, Mijatović u prvi plan ističe uspostavu stabilnog pravnog i institucionalnog okvira za održivi turizam, “uz fokus na smanjenje sive ekonomije kroz pojačanu transparentnost i jačanje zakonskih normi”, za šta su, kako dodaje, planirana početna ulaganja od milion konvertibilnih maraka.
“Kanton će također raditi na unapređenju upravljanja prirodnim i kulturnim naslijeđem, što predstavlja važne resurse za privlačenje turista. Za održivo korištenje tih resursa planirano je ulaganje 15 miliona KM.
Nedostatak kvalificiranih kadrova također je veliki izazov, zbog čega Strategija predviđa obuku i razvoj ljudskih potencijala kroz saradnju s privatnim sektorom i obrazovnim institucijama, uz ulaganja od 10 miliona KM.
Razvoj i modernizacija turističke infrastrukture ključni su za poboljšanje iskustva turista, a u te svrhe predviđeno je 250 miliona KM kroz javno-privatna partnerstva, kreditna sredstva i međunarodne projekte.
Fokus Strategije je i na razvoju specifičnih turističkih proizvoda kao što su kulturni, gastro, avanturistički i zdravstveni turizam. Te mjere uključuju formiranje turističkih zona, unapređenje kulturnog turizma i razvoj turističkih događaja, pri čemu je avanturistički turizam posebno značajan za produženje turističke sezone. Ukupno, strateške mjere za unapređenje konkurentnosti i održivosti turizma uključuju ulaganje od oko 468 miliona KM u period do 2030. godine”, sumira Mijatović.
Razvoj i modernizacija turističke infrastrukture ključni su za poboljšanje iskustva turista, a u te svrhe predviđeno je 250 miliona KM kroz javno-privatna partnerstva, kreditna sredstva i međunarodne projekte
Na molbu da konkretizira mjere usmjerene na realizaciju jednog od glavnih strateških ciljeva – suzbijanje sive ekonomije u turizmu, koja se, kako konstatira, manifestira prvenstveno u vidu nelegalnih smještajnih objekata, neregistriranih turističkih agencija i neprijavljenih tursitičkih vodiča, “koji često umanjuju kvalitet usluge i sigurnost turista, dok istovremeno ugrožavaju prihode od turizma i otežavaju fer konkurenciju na tržištu”, Mijatović potcrtava da “Strategija predviđa pojačan inspekcijski nadzor nad ključnim segmentima turizma, uz rigoroznije sankcije za kršenje zakonskih normi”.
“Digitalizacija procesa registracije učinit će pristup legalnom tržištu jednostavnijim za male i srednje preduzetnike, čime se podstiče legalizacija poslovanja i transparentnije poslovanje.
Kanton također namjerava uvesti online platforme za registraciju objekata, vodiča i agencija, kako bi se smanjile administrativne prepreke.
Planirana je i edukacija te certificiranje turističkih vodiča i agencija, što će dodatno poboljšati kvalitet usluge i smanjiti broj nelegalnih aktivnosti”, napominje on.
Na vrhu prioriteta u okviru strateškog cilja unapređenja konkurentnosti i održivosti sarajevskog turizma je povećanje površina u kategoriji zaštićena područja. Šta to konkretno podrazumijeva, koja područja bi trebala dobiti status zaštićenih i šta se time dobija u smislu jačanja kantonalnog turizma, nepoznanice su koje resorni kantonalni ministar otklanja uz opasku da “naša prirodna i kulturna baština pruža ogromne mogućnosti za razvoj turizma koji je istovremeno ekološki odgovoran i ekonomski održiv”, pritom pojašnjavaći da je planirano proširenje postojećih zaštićenih zona poput Bjelašnice i Igmana te zaštita rijeka i jezera, “čime ćemo doprinijeti očuvanju ovih resursa i omogućiti njihovo održivo korištenje kroz turizam”.
Zaštićena područja
“Proširena zaštićena područja, osim očuvanju prirode, služit će i kao atraktivne destinacije za ekoturizam, avanturistički turizam, planinarenje i druge aktivnosti na otvorenom.
Kreiranjem novih turističkih zona u ovim prostorima, Strategija doprinosi ravnomjernoj raspodjeli turističkog prometa, rasterećuje najposjećenije dijelove Sarajeva i potiče razvoj novih turističkih proizvoda u manjim općinama, čime direktne koristi ostvaruju i lokalne zajednice”, ukazuje Mijatović.
Revitalizacija objekata kao što su bob staza na Trebeviću i skakaonice na Igmanu prepoznata je kao važan dio očuvanja olimpijskog naslijeđa, a trenutno su u toku analize izvodljivosti i procjene troškova
S obzirom da su Strategijom planirana i “značajna ulaganja u poboljšanje turističko resursne osnove olimpijskih planina“, neizostavno se nameće i pitanje koje infrastrukturne projekte to uključuje i da li su među njima obnova i rekontrukcija devastranih olimpijskih objekata poput bob staze na Trebeviću ili skakonica na Igmanu, u vezi s čim Mijatović precizira da “projekti uključuju unapređenje putne infrastrukture, razvoj novih smještajnih kapaciteta, poboljšanje pristupa atrakcijama, kao i dodatna ulaganja u održivu infrastrukturu”, ističući da “revitalizacija olimpijskih objekata kao što su bob staza na Trebeviću i skakaonice na Igmanu prepoznata je kao važan dio očuvanja olimpijskog naslijeđa, a trenutno su u toku analize izvodljivosti i procjene troškova kako bi se odredio pravac daljeg djelovanja”.
Mada Strategija evidentno sadrži brojne konkretne mjere usmjerene na razvoj sarajevskog turizma, njih je u javnom prostoru prilično zasjenila odluka o povećanju boravišne (sa dvije na tri marke po noćenju) i uvođenju “festivalske“ takse (četiri marke), koja se mahom tumeči kao očajnički pokušaj Vlade da popuni budžetske rupe. Objašnjavajući svrhu te odluke, koja, imajući u vidu zvanični godišnji broj turističkih noćenja u Kantonu Sarajevo, ni ne obećava naročito velike finansijske efekte, Mijatović opaža da se radi o “strateškim potezima kojima se želi obezbijediti stabilno finansiranje razvoja turizma i unapređenje turističke ponude”.
Naša prirodna i kulturna baština pruža ogromne mogućnosti za razvoj turizma koji je istovremeno ekološki odgovoran i ekonomski održiv
“Dodatni prihodi iz ovih taksi bit će usmjereni isključivo na unapređenje turističke infrastrukture, podršku manifestacijama i promociju Kantona Sarajevo kao atraktivne destinacije. Ovaj potez je u skladu s praksama drugih regionalnih turističkih centara, a važno je naglasiti da se turistička taksa u Kantonu Sarajevo nije mijenjala dugi niz godina dok je u regionu linearno povećavana.
Stabilno finansiranje omogućava realizaciju projekata koji poboljšavaju turistički doživljaj i privlače nove turiste. Prihodi koje očekujemo kao rezultat ovog poteza oslanjaju se na dosadašnje pokazatelje rasta u oblasti turizma. Naši ovogodišnji pokazatelji bilježe samo pozitivne rezultate, sa povećanjem broja posjetilaca, broja noćenja i prometa na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, a to je rezultat sistemskog pristupa i poticajnih mjera koje Ministarstvo realizuje zajedno s Turističkom zajednicom i Aerodromom. Festivalska taksa posebno će doprinositi održavanju velikih manifestacija tokom glavnih turističkih sezona, što direktno podržava lokalnu ekonomiju i doprinosi međunarodnom pozicioniranju Kantona”, zaključuje Mijatović, uz podsjećanje da Strategiju tek treba usvojiti Skupština Kantona, “nakon čega slijedi usvajanje akcionog plana koji će dati jasne smjernice i rokove za implementaciju predviđenih strateških mjera”.
Memorijalni turizam
Na upit o programima planiranim s ciljem razvoja memorijalnog turizma, ali i općenito korištenja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva u turističke svrhe, ilustriran primjerom Zemaljskog muzeja, čije su dragocjenosti poput Hagade decenijama potpuno zapostavljene kao potencijal te vrste, umjesto da budu atrakcije koje generiraju kontinuirane prihode, Mijatović apostrofira da “razvoj memorijalnog turizma predstavlja ključni korak u očuvanju kulturno-historijske baštine i promovisanju Sarajeva kao destinacije koja poštuje i promoviše mir, toleranciju i ljudska prava”.
“Strategija predviđa mapiranje i standardizaciju važnih spomenika, muzeja i historijskih lokacija, kao što su Tunel spasa, Vijećnica i Galerija 11/07/95, a značajna pažnja bit će posvećena i Zemaljskom muzeju, čije bogate zbirke, poput Hagade, predstavljaju veliki turistički potencijal.
U planu je korištenje novih tehnologija, poput virtuelne stvarnosti, koja će omogućiti interaktivne ture i poboljšati doživljaj posjetilaca. Razvoj novih turističkih ruta, reenactment događaja i manifestacija obogatit će turističku ponudu Kantona, čineći Sarajevo značajnim centrom memorijalnog turizma”, uvjeren je Mijatović.
