“To je pokretano rastom privatne potrošnje i plata i malim povećanjem investicija. Te brojke ne uključuju nedavni razvoj događaja sa poplavama, tako da ćemo to morati revidirati i vjerovatno će prilagodba ići naniže”, dodao je Tudyk.
MMF je predstavio izvještaj pod nazivom „Regionalne ekonomske perspektive za Evropu“ koji obuhvata najnovija događanja, predviđanja i rizike za buduće izglede u Evropi i u BiH. Govoreći o dijelu izvještaja koji se tiče BiH, Tudyk je naveo da ima nekoliko rizika za samu prognozu koji mogu uključivati smanjivanje.
“Dakle, ponovno je došlo do usporavanja u Evropi, zatim političke tenzije, te pitanje produktivnosti, a ekspanzionistička fiskalna politika može potkopati fiskalnu stabilnost”, naveo je Tudyk.
Dodao da je inflacija u BiH već dosta pala, iznosila je 17,4 posto na vrhuncu u oktobru 2022., a sada je 0, 8 posto, uglavnom zbog pada cijena hrane i goriva. Ukupna inflacija bi, prema njegovim riječima, trebala imati prosjek od 2,2 posto 2024. godine i dva posto u 2025. i nakon toga u srednjem roku.
“Kada je riječ o fiskalnoj poziciji, tu je evidentno stalno povećanje socijalne potrošnje i plata u javnom sektoru. Projicirani fiskalni deficit je 2,2 posto za 2024. i 2025. godinu. Bez uvođenja mjera taj deficit neće pasti vjerovatno u budućnosti. Povećanje deficita i otplate duga dovode do većih potreba za finansiranjem koje se već pokazuju da su jako teške za ispuniti”, istakao je Tudyk.
U finansijskom sektoru, kako je dodao, banke su dobro kapitalizirane i likvidne.
“Obzirom da je proizvodnja blizu potencijala, vlasti trebaju identificirati mjesta gdje će smanjiti potrošnju i oba entiteta moraju biti spremna za potrebu za finansiranjem. Treba ponovno izgraditi fiskalne zaštitne slojeve i unaprijediti fiskalnu politiku. Također, mora se očuvati valutni odbor, pažljivo pratiti monetarni rizici”, naveo je među ostalim Tudyk govoreći o preporukama.
O izazovima koji stoje pred BiH razgovaralo je pet panelista među kojima ekonomski savjetnik premijera Federacije BiH Goran Miraščić koji je u izjavi novinarima, govoreći o ekonomskom stanju i zaduženosti rekao da smo mi srednje zadužena zemlja.
“Međutim, kada se govori o zaduženju, moramo biti oprezni o kakvoj vrsti zaduženja se govori. Dakle, sva zaduženja budžeta su definisana zakonom o budžetu, odnosno zakonom o izvršenju budžeta. Uvijek je pitanje da li se ta sva zaduženja realizuju. Međutim, ako pogledate strukturu zaduženja većine budžeta u BiH, najveći dio otplata ide za krajnje korisnike. Kako govorimo o federalnom budžetu, to su javna preduzeća, dakle, to su infrastrukturni projekti i tu ide najveći dio tih zaduženja”, naveo je Miraščić.
Dodao je da se većinom godina budžet, barem Federacije, zadužuje kako bi se otplaćivali dugovi i da tu nema stvaranja nekog dodatnog duga.
Kada je riječ o ekonomskom rastu, prema njegovim riječima, BiH dijeli sudbinu naših najvećih trgovinskih partnera.
“Mi smo svjesni da je SR Njemačka već dugo vremena u stagnaciji, možda dobrim dijelom može se reći da je u recesiji, uz Italiju, uz Austriju pa i Mađarsku koje baš nemaju neki spektakularan rast. To se naravno negativno odražava i naš rast, na potražnju prema našim proizvodima jer te države čine otprilike dvije trećine našeg izvoza”, naveo je Miraščić.
Samim tim došlo je do određenog pada industrijske proizvodnje, ali još uvijek, kako je naveo Miraščić, za ovu godinu očekuju rast od 2,5 do 2,8 posto.
“Naravno, to nije rast kojom smo mi zadovoljni. Međutim, što se tiče nekih internih supstitucija koje možemo koristiti za taj rast i čime ga možemo podržati, to su uglavnom javne investicije u infrastrukturne projekte, putna, željeznička, energetska infrastruktura i to je ono za šta mi imamo prostora u okviru svojih zaduženja i relativno niske stope duga. Sve to mora biti propraćeno privatnim investicijama, odnodno privatnom potrošnjom i to je ono što pokušavamo učiniti uvijek vodeći računa o fiskalnom kapacitetu koji imamo. Očekujemo da kombinacija javnih i privatnih investicija pruži podstrek rastu”, izjavio je Miraščić.
