Osim menadžerskih zanimanja, među najplaćenijim su i zaposleni u IT industriji, te tehnologiji i razvoju, a najviše radnika nedostaje u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.
Najveće plate zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno Kanton Sarajevo s prosječnom neto plaćom oko 1.550 KM, slijede Hercegovačko-neretvanski kanton s prosječnom platom od 1.327 KM i Bosansko-podrinjska s 1.225 KM.
S druge strane, najniže prosječne plate evidentirane su u Srednjobosanskom kantonu, gdje prosječna neto plata iznosi 1.030 KM.
Najviše i najmanje plaćena zanimanja
Prema podacima Plata.ba, platforme za istraživanje plata koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, ovo je pregled trenutno najplaćenijih zanimanja u posljednjih godinu dana uzevši u obzir prosječna mjesečna primanja:
• Telekomunikacije | Stariji projekt menadžer – 5.558,00 BAM
• Viši menadžment | IT direktor – 4.912,00 BAM
• IT – Software | Lead developer – 4.046,00 BAM
• Elektroinženjerstvo | Stariji projekt menadžer – 3.414,00 BAM
• Tehnologija, razvoj | Project Manager – 3.048,00 BAM
• Viši menadžment | Direktor logistike – 2.868,00 BAM
• Obrazovanje, naučni i istraživački rad | Professor – 2.637,00 BAM
• Osiguranje | Direktor filijale – 2.446,00 BAM
• Telekomunikacije | Network Modelling Specialist – 2.186,00 BAM
• Marketing, oglašavanje/advertising, PR | Product Manager – 2.032,00 BAM
• Građevina i nekretnine | Menadžer postrojenja/objekta – 1.977,00 BAM
• Farmacija | Head Pharmacist – 1.952,00 BAM
• Bankarstvo | Relationship Manager – 1.877,00 BAM
• Turizam, gastronomija, hotelijerstvo | Bosun – 1.748,00 BAM
• Pravo | Notarski stručni suradnik – 1.673,00 BAM
Najniže plaćena zanimanja u Bosni i Hercegovini nalaze se pretežno u sektorima tekstilne, kožne i odjevne industrije, pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, te dijelom u zdravstvu i domaćinstvu.
Prema najnovijim podacima, zanimanja s najnižim prosječnim mjesečnim platama uključuju:
· Obućar – 729 BAM
· Čistač – 736 BAM
· Portir – 743 BAM
· Šivač – 768 BAM
· Krojač – 802 BAM
· Odjevni tehničar – 874 BAM
· Rezač tkanine – 878 BAM
· Njegovatelj starijih osoba – 888 BAM
· Pomoćni radnici u raznim poslovima – 904 BAM
· Au pair (čuvanje djece i kućni poslovi) – 908 BAM
“Ovi podaci ukazuju na to da zanimanja koja zahtijevaju nižu stručnu spremu ili manualne vještine često dolaze s nižim primanjima”, kazala Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.
Poseban izazov, dodaje, leži u sektoru tekstilne industrije, gdje većina poslova spada u najniže plaćene, dok je dodatno opterećenje radnika vidljivo u nedostatku zaposlenih i povećanim obimima posla.
Po njezinom mišljenju, u ovim sektorima potrebne su mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje plaća kako bi se zadržala radna snaga i smanjio odliv radnika u inostranstvo.
Kaže kako je to naročito važno za zanimanja poput njegovatelja starijih osoba, gdje je povećana potražnja i u zemlji i u inostranstvu.
Nedostatak radne snage
Na pitanje gdje trenutno najviše nedostaje radnika, odgovara da se najveći deficit radne snage trenutno javlja u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.
Ovaj nedostatak najčešće je posljedica nekoliko ključnih faktora: nedovoljne kvalifikacije radne snage, kontinuiranog odliva radnika u zemlje Europske unije te globalne konkurencije, pojašnjava Jažić.
Nadalje navodi da je posebno izražen izazov u IT industriji, gdje međunarodne kompanije privlače domaće stručnjake pružajući im priliku za rad na globalnom tržištu, dok oni i dalje fizički borave u Bosni i Hercegovini.
MojPosao.ba nedavno je proveo istraživanje o tome koliko su zaposleni u BiH spremni otići raditi u regiji i koja financijska očekivanja imaju. Glavni razlozi za traženje posla izvan granica BiH, ali unutar regije, uključuju profesionalni razvoj, bolje radne uvjete i socijalnu sigurnost.
“Naši radnici traže konkurentne plaće, sigurnost posla i mogućnost profesionalnog usavršavanja od potencijalnih poslodavaca u zemljama regije. Slovenija i Hrvatska su među najpoželjnijim destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, a najveći broj ispitanika očekuje minimalnu platu u rasponu od 2000 do 3000 eura”, ističe brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.
Upitana koliko u prosjeku u BiH žene manje zarađuju od muškaraca, kaže da u BiH, razlika u platama između muškaraca i žena iznosi približno 10 do 20 posto, ovisno o sektoru i vrsti posla.
Napominje kako razlozi za ovaj jaz često uključuju činjenicu da žene češće rade u sektorima s nižim prosječnim primanjima, rjeđe napreduju na rukovodeće pozicije i češće su podložne prekidima karijere zbog obiteljskih obaveza.
Također, prisutne su i određene nejednakosti u samom procesu određivanja plaća, gdje rodna diskriminacija može igrati ulogu.
“Prema podacima s platforme Plata.ba poredeći prosječne mjesečne plate između muškaraca i žena, muškarci zarađuju 15,4 posto više od žena u posljednjih godinu dana”, naglašava Jažić.
