Šest ekonomija zapadnog Balkana trebaju u sljedećoj deceniji zajedno uložiti najmanje 37 milijardi američkih dolara da bi građane i imovinu adekvatno zaštitile od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u novom regionalnom Izvještaju Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR). Kako se precizira u Izvještaju, od tog iznosa čak 6,8 milijardi dolara odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, od koje će borba protiv klimatskih promjena skuplje koštati jedino Srbiju, koja će u tu svrhu morati uložiti 9,5 milijardi dolara, dok će najmanji trošak te vrste – 2,8 milijardi dolara, imati Kosovo.
NUŽNO DJELOVANJE
“Efikasno djelovanje u klimatskim pitanjima moglo bi donijeti ogromnu korist zapadnom Balkanu. Te investicije pomogle bi da se izbjegnu gubici ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i da se ubrza ekonomski rast. Nedjelovanje nije opcija za region, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena. Tokom protekle decenije, naprimjer, poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a uz sve ekstremnije padavine, njihove posljedice će se pogoršavati. Rastuću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. godine zabilježeno više od 1.500, što je za 21 posto više nego tokom protekle decenije. S druge strane, suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju zraka, uzrokujući godišnje hiljade prijevremenih smrti na zapadnom Balkanu“, upozoravaju iz Svjetske banke, precizirajući pritom da najveće klimatske opasnosti u kontekstu štetnih posljedica poplava, suša i toplotnog stresa prijete srbijanskoj i bosanskohercegovačkoj ekonomiji.
Ilustrirajući potencijalne ekonomske izazove generirane klimatskim promjenama, analitičari Svjetske banke podsjećaju da je u našoj zemlji prosječno 7,2 posto šume pod vrlo visokim rizikom od šumskih požara, ali da se u pojedinim regijama, poput mostarske, jablaničke i nevesinjske, taj prosjek diže na čak 25 posto. Slično je i sa Crnom Gorom, čiji državni prosjek od oko 16 procenata šume pod veoma visokim rizikom od požara na području Mojkovca, Petnjice i Šavnika prelazi 27 posto. Ružičasta situacija nije ni u pograničnom pojasu između BiH i Crne Gore, gdje je 16,3 posto šume izuzetno podložno požarima, što je daleko iznad prosjeka od 11,6 posto koji važi za 20 kilometara široke tampon zone na ostalim međudržavnim granicama regije.
Šta klimatski izazovi konkretno podrazumijevaju u smislu negativnih efekata na regionalne ekonomije, u Izvještaju se objašnjava primjerom poplava iz 2014. godine, usljed kojih je u BiH bilo direktno pogođeno 33.500 najamnih radnika, dok je u Srbiji privremeno ugašeno čak 51.800 radnih mjesta.
“Prema procjenama Svjetske banke, značajan je povrat uloženog u prilagođavanje klimatskim promjenama, naročito u ekonomijama nižeg i srednjeg dohotka, gdje se za svaki uloženi dolar ostvari korist u vrijednosti od oko četiri dolara“, navodi se u Izvještaju, koji sadrži tri kategorije preporučenih javnih politika koje bi zemljama regije trebale omogućiti da do 2050. postignu klimatsku neutralnost – transferzalne, prekogranične i ciljane.
“Uspješno prilagođavanje klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica iziskuje povezivanje institucija s ciljem provođenja aktivnosti u ovim oblastima. Primjera radi, nužno je osnovati posebne državne organe ili komisije fokusirane na klimatske promjene, a nacionalne obaveze u pogledu klimatskih promjena trebale bi predstavljati osnovu za rješavanje svih klimatskih pitanja.
Saradnja između zemalja ključna je za otklanjanje klimatskih rizika koji nadilaze geografske granice. Jačanje regionalnih institucija neophodno je da bi se omogućila koordinacija na poljima kao što su sistemi za rano upozoravanje, zajedničko upravljanje resursima i harmonizacija energetskih sistema.
Odgovor na konkretne potrebe osjetljivih zajednica nužan je za djelotvornu primjenu rješenja i provođenje javnih politika. Među ciljanim politikama su reforme obrazovanja i obučavanja kako bi se unaprijedili mobilnost radne snage i aktivnosti na usvajanju klimatski pametnih praksi“, sugerira se u Izvještaju.
Da bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strane investicije, zemlje zapadnog Balkana trebaju smanjiti emisije stakleničkih plinova. Kako ističu iz Svjetske banke, emisije stakleničkih plinova na nivou regije mogle bi se svesti na nulu do 2050. „ukoliko bi solarne elektrane, vjetroelektrane i hidroelektrane mogle proizvesti više od 95 posto ukupne energije, znatno više od sadašnje jedne trećine“.
Pored toga, dodaje se u Izvještaju, neophodna je i dekarbonizacija sektora građevinskih objekata putem ulaganja u energijsku efikasnost, a „i sektor saobraćaja se mora dubinski transformirati putem smanjenja potražnje za vozilima, usvajanjem održivijih vidova prijevoza i prelaskom na električna vozila“.
FINANSIJSKA PODRŠKA
„Grupacija Svjetske banke pomaže državama da ograniče emisije stakleničkih plinova i izgrade otpornost na ekstremne vremenske prilike. Grupacija je sebi postavila ambiciozan cilj da do 2025. usmjeri 45 posto svog finansiranja u klimatske aktivnosti, pri čemu će sredstva biti ravnomjerno raspodijeljena na ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagođavanje njima. Tokom fiskalne 2023. i 2024. godine, grupacija je osigurala blizu 1,2 milijarde dolara za finansiranje klimatskih aktivnosti na zapadnom Balkanu“, sumira se u Izvještaju.
Uz to, naglašava se da značajan dio potrebnih finansijskih sredstava za prilagođavanje klimatskim promjenama može doći iz privatnog sektora, uz napomenu da „zemlje zapadnog Balkana moraju osigurati stabilno regulatorno okruženje i atraktivna finansijska tržišta kako bi potakle kompanije da iskoriste prilike koje pruža ova tranzicija”.
Ugrožena radna mjesta
Prema procjenama iz izvještaja, “otprilike svaki šesti radnik na zapadnom Balkanu” suočava se s rizikom od gubitka posla zbog prelaska sa “smeđih” na “zelene” poslove ili zbog potrebe za dokvalifikacijom kako bi zadržali svoje radno mjesto. Oko 400.000 radnih mjesta nalazi se pod visokim rizikom otkaza ili prekvalifikacije prema sigurnim ili zelenim zanimanjima.
Industrije s većim udjelom poslova podložnih strukturnim promjenama uključuju niskokvalificirane, srednje kvalificirane i visokokvalificirane poslove. Posebno je ugroženo 18 posto radnih mjesta u BiH unutar industrija povezanih sa zagađivanjem okoliša.
Odustajanje od uglja
Prelazak sa uglja na čiste izvore energije imat će ozbiljne socioekonomske posljedice za zemlje zapadnog Balkana. Zatvaranje elektrana na ugalj i rudnika direktno će uticati na hiljade radnih mjesta, što može dovesti do društvenih i ekonomskih nejednakosti, uključujući povećano siromaštvo i smanjen pristup osnovnim uslugama.
Prema preliminarnim procjenama Svjetske banke, u BiH je ugroženo oko 16.200 direktnih i 4.300 indirektnih radnih mjesta. Ovaj proces također zahtijeva ulaganja u nove energetske kapacitete, što može uzrokovati porast cijena električne energije, ali će pomoći zemljama da ispune međunarodne obaveze i privuku ulaganja u zelene tehnologije.
