U periodu 2024. – 2026. godina u Bosni i Hercegovini se može očekivati ekonomski rast sa prosječnom stopom od oko tri posto na godišnjem nivou (2024. – 2,9 posto, 2025. – 3,0 posto, 2026. – 3,4 posto, procjenjuje državna Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP BiH) u svom Programu ekonomskih reformi za 2024. – 2026. godinu.
Dva scenarija
“Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.
Naime, održivi rast ekonomske aktivnosti u zemlji, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje i građevinskih radova, praćeni blagim povećanjem broja zaposlenih i prihoda od izvoza, trebali bi očuvati stabilnost raspoloživog dohotka građana. Ako se pri tome ima u vidu da privatna potrošnje u strukturi druto društvenog proizvoda (BDP) zauzima veoma važno mjesto, može se očekivati da će ona predstavljati ključni oslonac ekonomskog rasta tokom programskog perioda.
S druge strane, imajući u vidu visok nivo javne potrošnje u okviru BDP-a i napore koji se ulažu kroz proces fiskalne konsolidacije, tokom ovog perioda očekuje se postepena stabilizacija javnih finansija kroz smanjenje javnih rashoda i istovremeno povećanje javnih prihoda, kako bi se ograničio rast javne potrošnje“, navodi se u Progamu, uz opasku da bi do kraja 2026. godine udio javne potrošnje u BDP-u trebao biti smanjen na 17,3 posto.
U DEP-ovoj srednjoročnoj projekciji ekonomskih kretanja u BiH izražava se i očekivanje da će u naredne tri godine “mjerama fiskalne politike dio sredstava iz tekuće potrošnje biti kanaliziran u svrhu jačanja investicione potrošnje“, pri čemu se precizira da bi u periodu 2024. – 2026. obim bruto investicija u stalna sredstva mogla rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko pet posto (3,5 posto u 2024, 5,7 posto u 2025. i 6,3 posto u 2026.). Paralelno s rastom priliva privatnih investicija, koje čine oko 80 posto ukupnih ulaganja u BiH, DEP očekuje i značajniji doprinos javnih investicija u smislu njihovog godišnjeg rasta većeg od sedam posto, odnosno povećanja udjela u BDP-u na oko 3,3 procenta, dok za direktne strane investicije prosječni projicirani udio u BDP-u iznosi oko 2,3 posto.
Kada je, pak, riječ o poboljšanju bosanskohercegovačke vanjskotrgovinske razmjene, u programu se potcrtava da je ono uvjetovano “stabilizacijom eksternog okruženja, uz unapređenje industrijske baze i podizanje konkurentnosti u zemlji“.
“U tom slučaju, u BiH se može očekivati prosječni godišnji rast izvoza od oko osam posto. Tako bi tokom ovog perioda, zahvaljujući ovom izvoznom rastu, udio izvoza u BDP-u bio povećan na preko 50 posto na kraju 2026. godine.
S druge strane, očekuje se da bi se uvoz u ovom vremenskom periodu trebao kretati po nešto sporijoj godišnjoj stopi rasta od oko šest posto. Posljedica ovakvog kretanja uvoznog rasta bila bi stabilizacija udjela uvoza u BDP-u na oko 60 posto na kraju 2026. godine.
Nešto snažniji rast izvoza u odnosu na rast uvoza u srednjem roku bi rezultirao postepenom stabilizacijom vanjskotrgovinskog bilansa kao udio u BDP-u na oko 10 posto, odnosno blago pozitivnim doprinosom ekonomskom rastu, dok bi pokrivenost uvoza izvozom zaključno sa 2026. trebala iznositi preko 80 posto“, prognozira DEP.
U periodu 2024. – 2026. obim bruto investicija u stalna sredstva mogla bi rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od oko pet posto (3,5 posto u 2024, 5,7 posto u 2025. i 6,3 posto u 2026.)
Pod pretpostavkom postepenog slabljenja inflatornih pritisaka i stabilizacije ekonomskog rasta, koji bi se trebali pozitivno odraziti na kretanje obima proizvodnje, zaposlenosti i izvoza, te poboljšanja implementacije reformskih mjera usmjerenih na unapređenje poslovnog ambijenta, kao ključnog preduvjeta za rast investicija, veću iskorištenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta te povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije bh. proizvođača na domaćem i stranim tržištima, DEP procjenjuje da BiH u posmatranom periodu “mogla bilježiti napredak u vidu povećanja proizvodnje, zaposlenosti i tehnološke strukture kada je u pitanju industrijska proizvodnja u zemlji“.
U osvrtu na domaće tržište rada, s druge strane, DEP na temelju projiciranog ubrzavanja ekonomskog rasta procjenjuje da bi se tokom perioda 2024. – 2026. broj zaposlenih mogao nastaviti povećavati po godišnjoj stopi od 1,4 od 1,6 posto, uz istovremeni rast prosječne neto plate od tri do četiri posto godišnje te inflaciju od 3,1 posto u 2024., 2,2 posto 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.
No, imajuću u vidu globalne poltičke i ekonomske turbulencije koje neizbježno utiču i na bh. ekonomiju, DEP je pripremio i srednjoročni makroekonomski scenarij, u kojem je projicirana stopa ekonomskog rasta naše zemlje niža za oko 0,7 procentnih poena u odnosu na osnovnu prognozu.
“Naime, dešavanja u međunarodnom okruženja bi usporila i produžila
planirani ekonomski oporavak zemlje u srednjem roku. Pretpostavka je da bi BiH dosta teže ostvarila ekonomski rast od vremena prije izbijanja pandemije Covid 19 (oko tri posto na godišnjem nivou), a približavanje potencijalnom nivou BDP-a bi bilo prolongirano.
Uslijed visokog nivoa trgovinske integracije sa zemljama Evropske unije, niži nivo izvozne tražnje doveo bi do sporijeg oporavka izvoza, nižeg nivoa proizvodnje i samim tim bi pogodio agregatnu ponudu BiH. S druge strane, slabljenje ekonomske aktivnosti u eksternom okruženju nesumnjivo bi dovelo do sporijeg oporavka domaće agregatne tražnje, jer bi niži nivo proizvodnje usporio planirana povećanja zaposlenosti i plata, što bi uz slabiji priliv doznaka građana iz inostranstva oslabilo raspoloživi dohodak građana, odnosno privatnu potrošnju.
Niži nivo ukupne privredne aktivnosti u zemlji bi nesumnjivo doveo do usporavanja očekivanih investicionih ulaganja“, pojašnjava se u Programu, uz napomenu da “prijetnju realizaciji projekcija iz osnovnog scenarija predstavljaju i unutrašnji izazovi – složen sistem donošenja odluka i spor tempo provođenja strukturalnih reformi u zemlji“.
Strukturne reforme
Analizirajući prioritetne strukturne reforme nužne za ekonomski napredak BiH, DEP u prvi plan ističe unapređenje konkurentnosti privrede kroz podršku tehnološkom razvoju i unapređenju uslova poslovanja
“Cilj Reformske mjere 1 – Podrška tehnološkom razvoju privrede, je da se unaprijedi postojeći tehnološki nivo prerađivačke industrije te da se iskoriste potencijali trenda digitalne tranzicije za unapređenje poslovnih procesa, upravljanja i valorizaciju svih faza ciklusa proizvodnje.
Planira se više programa podsticaja ulaganju u tehnologiju, izvoz i preduzetništvo, kako za strateška, tako i za mala i srednja preduzeća (MSP). Njihov cilj je otkloniti problem niskog nivoa ulaganja, posebno u unapređenje tehnoloških procesa i pristupa izvorima finansiranja za ulaganja u kapitalnu opremu i opštu finansijsku poziciju.
U RS, finansijska podrška odnosit će se na realizaciju razvojnih projekata preduzeća – uvođenje savremene tehnologije, opreme i know-how, razvoj novih proizvoda, podršku inovacijama, digitalnu transformaciju i druge namjene koje doprinose razvoju i unapređenju konkurentnosti industrije. U FBiH planiraju se realizacija projekta Jačanje konkurentnosti MSP, programa podrške za kreditiranje nabavke opreme i infrastrukture za razvoj kompanija IT sektora, kao i programa podrške start-up firmama za inovativnu i digitalnu ekonomiju.
Ova reformska mjera ciljat će na problem nedovoljnog ulaganja kroz izgradnju tehnoloških parkova i podsticanje inovacija i drugih elemenata inovacionog ekosistema. U RS, jedan od primarnih strateških projekata bit će razvoj Naučno-tehnološkog parka Banja Luka, koji je trenutno u izgradnji, а u planu je i unapređenje pravnog okvira za inovacije i osnivanje Fonda za inovacionu djelatnost. U FBiH je u toku priprema Zakona o inovacijama, a pored uspostavljanja hubova za digitalizaciju i razvoj proizvoda, planira se mapiranje postojećih centara izvrsnosti radi analize potreba za osnivanjem naučno-tehnoloških parkova. Kako u RS, tako i u FBiH planiraju se programi podrške naučno-istraživačkim i razvojnim projektima, sa naglaskom na saradnji između privrede i naučno-istraživačkih institucija.
Konačno, ova mjera obuhvata i podršku tehnološkom unapređenju i modernizaciji sektora poljoprivrede, šumarstva i turizma“, objašnjava se se u Programu te sumira da procijenjeni troškovi navedene reformske mjere iznose oko 127 miliona eura.
Kako se navodi, cilj druge mjere – Unapređenje uslova poslovanja, je “smanjenje administrativnih prepreka i podizanje nivoa i kvaliteta javnih usluga koje privredni subjekti u BiH moraju da prevazilaze ili na koje mogu da računaju u poslovanju“.
Broj zaposlenih mogao bi se nastaviti povećavati po godišnjoj stopi od 1,4 do 1,6 posto, uz istovremeni rast prosječne neto plate od tri do četiri posto te inflaciju od 3,1 posto u 2024., 2,2 posto 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.
“Aktivnosti će biti naročito usredsređene na izmjene u regulativi poslovanja poslovnih subjekata i institucija, naročito u vezi sa unapređenjem regulatornog okvira poduzetničke infrastrukture, te poreske i administrativne reforme, uključujući i digitalizaciju, sa ciljem smanjenja sive ekonomije i olakšanog prijavljivanja poreza.
U periodu 2024. – 2026. troškovi realizacije ove reformske mjere iznose oko 63,4 miliona eura“, potcrtava se u Programu.
Strukturna mjera 2 – Povećanje efikasnosti poslovanja javnih preduzeća, podrazumijeva transparentnost njihovog rada i bolji nadzor od strane entitetskih vlada, kao i restrukturiranje Elektroprivrede i Željeznica RS.
“Ova reformska mjera imat će dugoročno pozitivan efekat na konkurentnost, jer će smanjiti zavisnost javnih preduzeća od budžetskih subvencija i dugoročno rasteretiti budžet od potencijalnih obaveza po osnovu neizmirenih dugovanja javnih preduzeća ostatku privrede.
Također, restrukturiranje nekoliko velikih javnih preduzeća u RS na principima
veće efikasnosti stvorit će prostor za veća ulaganja u infrastrukturu i resurse te time omogućiti savremenije i kvalitetnije usluge ključnih javnih preduzeća, prije svega u oblasti energetike i transporta“, navode iz DEP-a, procjenjujući da će ova reforma koštati oko 1,5 miliona eura.
Strukturna reforma 3 – Uspostavljanje uslova za ubrzavanje zelene tranzicije, pak, cilja na stvaranje uslova za održivi ekonomski razvoj uz doprinos ublažavanju klimatskih promjena i unapređivanje kvaliteta životne sredine.
“Ova reforma je od ključne važnosti za održanje i unapređivanje konkurentnosti u BiH – direktno, stoga što će izvoz u EU za zemlje koje se ne usklađuju sa sistemom koji uspostavlja evropski Zeleni dogovor postajati sve skuplji ili nemoguć, ali i indirektno, jer je njeno provođenje veoma bitan uslov integracije BiH u Evropsku uniju.
Ova reforma provodi se kroz dvije reformske mjere, koje se tiču energetske tranzicije i prelaska sa linearne na cirkularnu ekonomiju“, opisuje se u Programu te procjenjuje da će smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i zagađivanja vazduha, koje uključuje intenziviranje ulaganja u obnovljive izvore električne energije te izgradnju južne i istočne gasne interkonekcije, koštati minimum 108,5 miliona eura, dok će “cirkularizacija“ FBiH koštati oko 65 miliona eura, a RS više od 300 miliona eura.
Što se tiče Strukturne reforma 4 – Stvaranje preduslova za punu digitalnu
tranziciju, zadani cilj je “omogućavanje neophodne javne infrastrukture u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija kako bi se stvorili neophodni preduslovi za dinamičniji razvoj elektronskih usluga privredi i građanima, kao i veći stepen digitalizacije poslovanja na osnovu bezbjedne i povjerljive razmjene podataka i dokumenata“.
“U okviru ove reforme uspostavit će se nedostajući i unaprijediti postojeći regulatorni okvir u oblasti elektronskih komunikacija, digitalnog identiteta i bezbjednosti, kako bi se uspostavio neophodan pravni okvir na entitetskom i nivou Brčko distrikta, sukladno nadležnostima svakog od nivoa vlasti, koji je istovremeno i u skladu s propisima u EU“, sažima se u Programu suština te reforme, čiji procijenjeni trošak iznosi oko 27 miliona eura.
Peta po redu strukturna reforma je Povećanje zapošljivosti kroz poboljšanje usklađenosti obrazovanja i razvoja praktičnih znanja i vještina na tržištu rada.
“Osnovni cilj ove reforme je unapređenje zapošljivosti mladih po izlasku iz sistema obrazovanja i povećanje efikasnosti obuka i ostalih programa aktivne politike zapošljavanja za sve kategorije nezaposlenih. Ovaj cilj će se postići dvojakim aktivnostima – unapređenjem obrazovnih programa i jačanjem usluga posredovanja, tako što će se obuke za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju i ostali programi aktivne politike zapošljavanja učiniti efikasnijim na osnovu analize potreba na tržištu rada i evaluacije provedenih programa zapošljavanja.
Također, ovom reformom planiraju se unaprijediti sistemi za srednjoročno praćenje i projekcije potreba na tržištu rada. Na kraju, ovom reformom će se adresirati problem nedostatka kvalifikovane radne snage određenih profila uslijed sve intenzivnijeg iseljavanja“, konstatira se u opsu ove reforme, za čiju realizaciju će biti potrebno 38,6 miliona eura.
Zamišljeni srednjoročni reformski paket zaokružen je Strukturnom reformom 6 – Unapređenje kvaliteta i efikasnosti institucionalnih mehanizama za pružanje usluga socijalne zaštite i zdravstvenih usluga, usmjerenom na smanjenje siromaštva, unapređenje brige o djeci i ranjivim kategorijama te poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite. Tom reformom definirane su dvije mjere – prva se odnosi na reorganizaciju institucionalnih mehanizama i jačanje kadrovskih kapaciteta u sistemu socijalne i dječije zaštite, u okviru čega se, između ostalog, predviđa uvođenje socijalne karte, a druga
na unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, koje uključuje i digitalizaciju usluga u toj oblasti.
“U FBiH procjena troškova aktivnosti u okviru prve mjere za 2024. iznosi 136.105.898,30 eura, za 2025. godinu 143.263985,30 eura i za 2026. godinu 153.540.951,50 eura. U RS potrebna su sredstva iz entitetskog budžeta i Javnog fonda za dječiju zaštitu, koja je potrebno planirati u narednom periodu, nakon izvršene analize.
Za drugu mjeru, u RS procjena troškova i izvora finansiranja odnosi se na potrebe sredstava za izmirenje poreskih obaveza domova zdravlja iz prethodnih godina i realizaciju planiranih kapitalnih investicija u iznosu od 129.638.709 eura, a u
FBiH planirani su troškovi od 37.500.000 eura u 2024., 1.530.000 eura u 2025. i 7.300.000 eura u 2026. godini“, zaključuje se u Programu.
Kretanje rasta bankarskih kredita i depozita u 2023-2026 godini
“Rast raspoloživog dohotka i pozitivna kretanja na tržištu rada uticat će na kretanje kredita i depozita stanovništva, koji imaju značajno učešće u oba segmenta.
U periodu između 2024. i 2026. godine rast kreditne aktivnosti bit će znatno brži, sa prosječnom stopom rasta od 6,3 do sedam posto, pri čemu će doprinos kredita nefinansijskih privatnih poduzeća imati veći doprinos u poređenju sa 2022. i 2023. godinom.
Stopa rasta ukupnih depozita bit će između 8,5 i devet posto“, prognoza je DEP-a.
Platni bilans
“U periodu 2024. – 2026. godina moglo bi se očekivati nominalno smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u intervalu od 4,3 od 5,3 posto, kao rezultat porasta nominalne stope uvoza (7,1 – 8,5 posto) uz rast stope izvoza (10,4 – 11,3 posto).
Prema projekcijama DEP-a, kao udio u BDP-u deficit tekućeg računa za 2024. iznosio bi oko 3,7 posto, a u 2025. i 2026. godine oko tri, odnosno 2,8 posto.
Očekuje se da bi se tekući neto prilivi iz inostranstva mogli kretati u rasponu od 7,1 do 9,2 posto BDP-a.
Kada su u pitanju izvori finansiranja deficita tekućeg računa, može se očekivati da će se on i dalje finansirati prilivima finansijskih sredstva iz inostranstva kroz trgovinske kredite, direktne strane investicije te eventualna nova zaduživanja na međunarodnom finansijskom tržištu“, procjenjuje se u Programu.
