U intervjuu za slovenački FEB Bičakčić je rekao da je saradnja abrahamskih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini dobra i da se ona institucionalno manifestuje kroz rad Međureligijskog vijeća koje djeluje na nivou države Bosne i Hercegovine. Naglasio je da se na samom vijeću riješe sve situacije u kojima dođe do povrede bilo kojih vjerskih prava. Dodao je da je nephodno da se na nižim nivoima između medžlisa, župa, parohija i jevrejskih općina to manifestuje na terenu u najboljoj slici vjerskog djelovanja.
Bičakčić je rekao da lično misli da je Bosna i Hercegovina blizu ulaska u EU, gdje smo još na početku prethodnog stoljeća i bili, te da nam je„ potreban čvršći zagrljaj od EU“.
U razgovoru sa Bičakčićem bilo je riječi i o energetskoj situaciji u BiH, gdje se tranzicija tog sektora tek zahuktava.
“Bosna i Hercegovina raspolaže sa značajnim neiskorištenim kapacitetima obnovljive energije voda, vjetar i sunce. Postoje značajne mogućnosti investiranja u solarne elektrane i vjetroparkove jer ove investicije mogu biti veoma privlačne zbog klimatskih uslova (visoka insolacija i dobre brzine vjetrova), ali i potrebe za prelaskom na obnovljive izvore (klimatske promjene, zaštita okoliša i ekonomska isplativost zbog raznih poticaja)”, istakao je Bičakčić, koji je vrsni poznavalac prilika u sektoru energetike.
To sve, kako je dodao, predstavlja povoljan ambijent za investiranje u solarne elektrane i vjeroelektrane, tako da je evidentan pozitivan trend rasta izgradnje tih obnovljivih izvora. Ubrzano se grade novi vjetroparkovi i veći kapaciteti fotonaponskih solarnih elektrana. Određen impuls investicijama u ove objekte je dao značajan rast cijena energije u posljednje tri godine, te u svakom slučaju pri donošenju odluka oko investiranja, treba uzeti u obzir rizike usljed promjene cijena energije.
Bičakčić je rekao da su privatne inicijative u izgradnju obnovljivih izvora dobile značajan zamah, tako da očekuje u naredne tri do četiri godine više od 1.500 MW novih solarnih elektrana i više od 700 MW novih vjetroelektrana, što će dati očekivanu proizvodnju od četiri TWh. To predstavlja skoro jednu četvrtinu sadašnje ukupne proizvodnje, odnosno više od jedne trećine sadašnje potrošnje.
“Najveći problem ove nove obnovljive energije će predstavljati balansiranje ali i kapacitiranost prenosnih i distributivnih mreža da prihvate tu energiju. Nedostaje sinhroniziran razvoj prenosne i distributivne mreže za priključak novih objekata pa i poneki visokonaponski interkonektivni dalekovod”, rekao je Bičakčić.
Najteža zadaća koju Bosna i Hercegovina mora riješiti u tranziciji, prema njegovim riječima, jeste gašenje termoelektrana i svođenje emisije CO2 na nula posto u 2050 godini.
“Nije energetska tranzicija samo pitanje vezano za proizvodne objekte na fosilna goriva, već i korištenje fosilnih goriva, naprimjer u sektorima transporta, grijanja i hlađenja. Udio električne energije u ukupnom bilansu energetskih potreba se očekuje da se udupla do 2050. Morat će se posegnuti za zamjenskim kapacitetima, reverzibilne i akumulacione hidroelektrane ili zeleni vodonik ili ostali kapaciteti za skladištenje električne energije. Nažalost za ovo nemamo ni pripremljen plan a kamoli strategiju”, naglasio je Bičakčić.
Posebno je istakao da tokom energetske tranzicije Bosna i Hercegovina mora da zadrži energetsku nezavisnost, održi pouzdan i siguran rad elektroenergetskog sistema, provede pravednu tranziciju ugljenih regiona i osigura stručne kadrove svih profila i potrebna sredstva za investicije.
“Bosna i Hercegovina je zemlja u razvoju i nije u mogućnosti finansijski samostalno iznijeti energetsku tranziciju. Bez podrške međunarodnih finansijskih institucija kroz grantove i povoljne kredite, kao i transfere znanja i iskustava, neće biti moguće uspješno uraditi pravednu tranziciju ugljenih regiona”, rekao je Bičakčić.
Dodao je da je EU iskazala spremnost da finansijski i tehnički podrži politiku dekarbonizacije Zapadnog Balkana odnosno Bosne i Hercegovine i to kroz “Zeleni plan Evropske unije za Zapadni Balkan”, koji je podržan od predstavanika zapadnog Balkana 2020. godine, kroz Sofijsku deklaraciju.
“Prošle godine EU je donijela “Plan rasta za zapadni Balkan”, vrijedan šest milijardi eura, po principu ko usvoji reforme dobija novac. Ta podrška je ključna za uspješnu tranziciju energetskog sektora u BiH i može pomoći u prevazilaženju izazova u izgradnji obnovljivih izvora energije i unaprjeđenju energijske efikasnosti”, rekao je Bičakčić.
Bosna i Hercegovina, kako je dodao, u tom smislu preuzela je određene obaveze, odnosno mora što prije uspostaviti: organizovano tržište električne energije i gasa, sistem za trgovinu emisijama i sistem garancija o porijeklu energije iz obnovljivih izvora, ali i funkcionalno razdvojiti energetske kompanije te urediti područje kvaliteta nafte i naftnih derivata.
