Piše Armin Zeba
Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Dok se u zemljama Evropske unije nivo proizvodnje električne energije putem solarnih panela približava kapacitetu “tradicionalnih“ elektrana, u Bosni i Hercegovini on je još uvijek izražen simboličnim brojevima, čemu su osnovni uzrok loša zakonska rješenja te nedostupnost i dotrajalost distributivne mreže. Uprkos takvom destimilurajućem ambijentu, domaća poslovna zajednica sve intenzivnije se hvata ukoštac sa sistemskim manjkavostima i svjesna neminovnosti “zelene“ tranzicije i benefita koje ona sa sobom nosi, samostalno se, ne čekajući na osvješćivanje nadležnih državnih institucija i njenih elektroprivreda, opredjeljuje za izgradnju solaranih elektrana kao prečice za energetsku neovisnost i smanjenje troškova poslovanja.
Madijev iskorak
Jedna od bosanskohercegovačkih kompanija koja je otišla najdalje na tom planu je tešanjski Madi, vodeća mesna industrija u našoj zemlji, koji je nakon instaliranja dviju solarnih elektrana osnovao i MI-Power, vlastito preduzeće za proizvodnju i prodaju električne energije.
“Trenutno godišnje proizvedemo oko 2.300 megavata električne energije, čime smo naše troškove električne energije smanjili za oko 35 posto“, ističe u izjavi za naš magazin Maid Jabandžić, direktor kompanije Madi, objašnjavajući pritom i koliko je fokusiranje na solarnu energiju, uz smanjenje troškove poslovanja te postizanja samoodrživosti u snabdijevanju električnom energijom, doprinijelo i očuvanju životne sredine.
“Kada je Mesna industrija Madi u pitanju, na godišnjem nivou smanjena je zagađenost ugljen-dioksidom za više 1.800.000 kilograma.
Ako bi ekvivalent smanjenja zagađenosti ugljen-dioksidom iskazali u potrošnji goriva, to bi bilo kao da je manje potrošeno 700.000 litara benzina ili 600.000 litara dizela. Ako, pak, kao evivalent uzmemo potrošnju uglja, to bi bilo kao da je manje potrošeno preko 800 tona uglja.
Možda najbolji pokazatelj je činjenica da je za neutralizovanje negativnog efekta 1.800.000 kilograma ugljen-dioksida potrebno 80 hektara šume“, opisuje Jabandžić.
Madi u solarnim elektranama godišnje proizvede oko 2.300 megavata električne energije, čime je samo svoje troškove za taj energent smanjio za oko 35 posto
Na upit o osnovnim motivima za upuštanje u ovaj za bh. prilike prilično revolucionaran poslovni poduhvat te daljim planovima kompanije u kontekstu iskorištavanja potencijala obnovljivih izvora energije, Jabandžić se vraća nekoliko godina unazad, u period pandemije korona virusa, opaskom da “opasnosti i teškoće koje je 2020. donio COVID-19 potakli su nas da ništa ne prepuštamo slučaju“.
“Na tržite nismo mogli uticati, ali smo znali da određene stvari moramo poboljšati unutar naše kompanije, tako smo odlučili da formiramo tim za optimizaciju troškova.
Odranije nam je bilo poznato da nam je trošak električne enrgije jedan od najvećih troškova. Formiranjem tima, počeli smo više da istražujemo kako da smanjimo te troškove. Detaljnijim istraživanjem došli smo do toga da je instaliranje solarne elektrane za vlastite potrebe najbolje rješenje, jer naša proizvodnja vezana je za temepraturne režime – kada je toplije vrijeme, naša potrošnja električne energije se povećava, a solarne elektrane tada proizvode najviše električne energije.
Dok smo radili na projektu, u međuvremenu je raspisan poziv za program Podrška Evropske unije za konkurentnost poljoprivrede i ruralni razvoj u BiH (EU4AGRI) za mesne industrije, tako da nam nije bilo teško odlučiti kojim projektom da apliciramo“, podsjeća Jabandžić, precizirajući da ukupna vrijednost investicije, koja uključuje dvije solarne elektrane, iznosi oko 1,5 miliona KM.
“Prvu solarnu elektranu napravili smo 2021. godine. Jednim dijelom je sufinasirana kroz projekat EU4AGRI. Instalirali smo solarnu elektranu za vlastite potrebe kapaciteta 1.000 kilovata solarnih panela na tri proizvodne hale ukupne površine 5.500 kvadratnih metara. Kapacitet ukupne godišnje proizvodnje je 1.150 megavatsati.
Vođeni dobrim iskustvom, početkom 2022. već smo instalirali drugu solarnu elektranu za vlastite potrebe istih kapaciteta, koju smo stopostotno finasirali iz vlastitih sredstava“, napominje on.
Logičan slijed bio je formiranje preduzeća MI-Power, o čijem funkcioniranju Jabandžić govori uz određenu dozu razočarenja u nadležne institucije koje su i u ovom slučaju više smetnja nego podrška realizaciji privatnih razvojnih incijativa.
“Kako smo optimizirali solarnu elekranu za vlastite potrebe zahtjevima naše potrošnje, a prepoznali smo potencijal u solarnoj energiji, odlučili smo se za osnivanje novog preduzeća Mi-Power, koje bi se bavilo proizvodnjom i prodajom električne energije. Vođeni tim da na našim fabrikama i farmama imamo slobodnih oko 50.000 kvadratnih metara krovova na koje bi mogli postaviti solarne panele, planiramo postavljanje 10 megavata solarnih panela.
Međutim, pored dobre volje, teško da će doći do realizacije tog plana, zbog propterećenosti mreže Elektroprenosa o čemu se veoma malo priča i piše. Početkom 2023. predali smo projekat Elektroprivredi BiH za solarnu elektranu od četiri magavata i dobili odbijenicu, iako smo poduzeli sve potrebne aktivnosti. U julu prošle godine išli smo zahtjevom prema Elektroprenosu, da zajedno sa još nekoliko firmi gradimo vlastiti dalekovod, međutim, ni do danas nismo dobili odgovor!
Čekajući na sve te odgovore, krenuli smo u izgradnju još jednog magavata solarnih panela, koje ćemo koristiti za vlastite potrebe, a u konačnici sa novom investicijom bi trebali biti na 50 posto utroška električne energije iz vlastite prozvodnje“, argumentira svoju rezigniranost Jabandžić, ukazujući da “priča o zelenoj energetskoj tranziciji mora biti infrastrukturno propraćena od Elektroprenosa i Elektroprivrede, jer bez toga, sa svim ograničavajućim faktorima, ta priča gubi smisao“.
Bingo paneli
Potencijale sunčeve energije prepoznali su i najvećoj domaćoj poslovnoj grupaciji – tuzlanskom Bingu, čiji je pionirski iskorak u tom smjeru bilo instaliranje solarnih panela na krovu Bingo City Centra (BCC) u Sarajevu. Na pitanje o direktnim i indirektnim efektima fokusiranja na solarnu energiju, Almir Zejćirović, samostalni stručni saradnik u Službi za razvoj, investicije i održavanje Binga, konstatira da to “donosi mnoge finansijske, operativne i ekološke prednosti“.
Bingovo ulaganje od 1,2 miliona KM u solarne panele na krovu BCC-a donosi značajne finansijske benefite, uz očekivani povrat investicije za pet godina
“Bingo, kao lider u implementaciji održivih rješenja, postavlja primjer drugim kompanijama u BiH kako se mogu kombinovati ekonomski i ekološki ciljevi za dobrobit šire zajednice.
Ove inicijative ne samo da doprinose smanjenju troškova električne energije za Bingo, već i promiču održivu praksu i ekološku svijest.
Instalacija solarnih panela na raznim objektima diljem BiH pokazuje Bingovu predanost energetskoj efikasnosti i odgovornom poslovanju. Ovaj pristup donosi višestruke benefite, uključujući finansijske uštede, produženje vijeka trajanja elektroopreme i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš.
Solarna elektrana na krovu BCC-a proizvodi značajnu količinu električne energije koja se koristi za potrebe Centra. To smanjuje potrebu za kupovinom električne energije od distributera, što direktno smanjuje mjesečne račune za struju.
Iako početna investicija u solarne panele može biti značajna, dugoročni povrat investicije je izuzetno povoljan i može biti relativno brz. Korištenje solarnih panela smanjuje opterećenje na postojeću elektroopremu, kao što su transformatori, i na unutrašnju instalaciju. To smanjenje opterećenja može produžiti vijek trajanja te opreme i smanjiti troškove održavanja.
Korištenjem solarnih panela, u BCC-u je smanjeno korištenje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, čiji su resursi ograničeni i koji imaju štetan uticaj na okoliš“, naglašava Zejćirović u izjavi za Business Magazine, poentirajući da “instalacija solarnih panela na krovu Bingo City Centra nije samo ekonomski isplativa, već predstavlja i korak naprijed ka održivoj budućnosti“.
Vlastitim primjerom odnosa visine ulaganja i ostvarenih ušteda ilustrirajući isplativost investiranja u solarne panele, on primjećuje da se “početno ulaganje u iznosu od 1,2 miliona KM u solarne panele na krovu BCC-a u Sarajevu pokazala kao strateški dobar potez, koji donosi značajne finansijske benefite, uz očekivani povrat investicije za pet godina“.
“Osim finansijskih ušteda, ova inicijativa doprinosi održivom razvoju i smanjenju ekološkog otiska BCC-a.
Kroz ovaj projekt, Bingo ne samo da smanjuje svoje operativne troškove, već i pokazuje svoju posvećenost prema ekološki prihvatljivim i energetski efikasnim rješenjima“, dodaje Zejćirović, pritom najavljujući da će Bingo, na temelju izuzetno pozitivnih sarajevskih iskustava, nastaviti s ugradnjom solarnih panela na svojim objektima širom BiH.
“Ta ekspanzija uključuje gradove poput Tuzle, Živinica, Banovića, Maglaja… Instalacija solarnih panela na tim lokacijama omogućit će kompaniji Bingo da iskoristi slične finansijske i operativne prednosti, kao i da smanji svoj ekološki otisak u tim zajednicama.
Pored postojećih instalacija, Bingo planira ugradnju solarnih panela na objektima svojih logističko-distributivnih centara u Sarajevu i Tuzli. Skladišni objekti često imaju velike krovne površine, koje su idealne za instalaciju solarnih panela, što omogućava maksimalno iskorištavanje dostupne sunčeve energije“, zaključuje Zejćirović.
