Piše Armin Zeba
Ukoliko se nisu na vrijeme po osnovu stranačke podobnosti doživotno infiltrirali u strukture vlasti i tako sebi osigurali neicrpne izvore prihoda, građani Bosne i Hercegovine praktično su prinuđeni raditi do smrti kako bi sebi priuštili koliko-toliko dostojanstven životni standard. Da bi iz te činjenice eventualno priskrbili dodatne budžetske prihode, federalni vlastodršci usvojili su dopunu entitetskog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), kojom je, u skladu sa presudom Ustavnog suda FBiH, građanima omogućeno da zasnivaju radni odnos i nakon odlaska u starosnu penziju. Konkretno, iz Zakona je izbrisan Član 116. koji je propisivao obustavu isplate penzije korisnicima koji steknu status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzimajući javne funkcionere, članove upravnih ili nadzornih odbora, zaposlene po osnovu autorskog ili ugovora o djelu te “članove privrednog društva ili druge organizacije koji za svoj rad primaju ugovorenu naknadu“, s tim što je dopunom Člana 89. precizirano da pravo na porodičnu i invalidsku penziju imaju isključivo korisnici koji nisu u obaveznom osiguranju.
Obaveze poslodavaca
“Ovim izmjenama i dopunama Zakona o PIO štitimo temeljne principe na kojima je postavljen penzijski i invalidski sistem osiguranja u Federaciji BiH te ispunjavamo obavezu shodno presudi Ustavnog suda“, navodi se u tim povodom objavljenom saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, odakle na pitanje našeg magazina o očekivanjima od ove zakonske korekcije u kontekstu njenog uticaja na socijalni status penzionera i federalno tržište rada odgovaraju kostatacijom da je “jednostavno objašnjenje da se navedenim izmjenama i dopunama Zakona ispunjava obaveza shodno presudi Ustavnog suda, kojoj nije prethodilo istraživanje uticaja na tržište rada, s obzirom da se sudske presude izvršavaju neovisno od bilo čega ili uprkos bilo čemu“.
Na molbu za pojašnjenje laičke dileme u vezi sa poreznim obavezama poslodavca koji u radni odnos primi penzionera, odnosno preciziranje da li on plaća doprinose u istim procentima kao i za bilo kojeg drugog radnika ili je to pitanje definirano na neki drugi način, te u šta se usmjeravaju sredstva od doprinosa za zdravstvo i PIO, s obzirom da penzioneri pravo na zdravstvenu zaštitu već ostvaruju po drugom osnovu, a uplaćivanje dodatnog penzijskog staža je prilično besmisleno, iz Ministarstva bez šireg elaboriranja potcrtavaju da “sve vezano za obaveze poslodavaca koji u radni odnos prime penzionera regulišu se shodno Zakonu o doprinosima FBiH, a to znači da penzioneri koji zasnuju radni odnos podliježu svim propisima po tom Zakonu kao i bilo koji drugi osiguranik u radnom odnosu“.
Izmjenama i dopunama Zakona ispunjava se obaveza shodno presudi Ustavnog suda, kojoj nije prethodilo istraživanje uticaja na tržište rada, ukazuju iz resornog federalnog ministarstva
Kolika je uopće zainteresiranost penzionera za zasnivanje radnog odnosa i s druge strane, potreba poslodavaca za takvom vrstom angažmana, dileme su u vezi s kojima, na osnovu svog dugogodišnjeg praktičnog iskustva u posredovanju između domaćih ponuđača i tražilaca zaposlenja, iz Agencije MojPosao.ba konstatiraju da “integracija penzionera u radne odnose donosi potencijalne koristi u ublažavanju problema nedostatka radne snage, pridonoseći kratkoročnoj održivosti tržišta rada“.
“Iako su penzioneri u FBiH već ranije imali mogućnost da zasnivaju radni odnos, to je obično podrazumijevalo odricanje od starosne penzije. Ključna promjena je što penzioneri sada mogu istovremeno zasnivati radni odnos i primati starosnu penziju, čime im se omogućava da imaju dva izvora prihoda.
Ta zakonska izmjena predstavlja pozitivan potez Vlade, koji podržava osobe koje su i dalje sposobne za rad, dok istovremeno olakšava poslodavcima pronalaženje potrebnih ljudskih resursa“, rezonuju u MojPosao.ba, podsjećajući pritom da su “ranija iskustva pokazala da zbog prethodnih zakonskih ograničenja nije postojala značajna zainteresovanost penzionera za rad, ali nova mogućnost istovremenog primanja penzije i obavljanja radnog zadatka mogla bi promijeniti tu dinamiku“.
S druge strane, kada su u pitanju poslodavci u BiH, iz te Agencije ukazuju na primjere više kompanija koje su u proteklim godinama “oglašavale pozicije u kojima je istaknuto da se traže profili određenih radnika koji su sada u penziji“.
“Pozicije su bile iz domena IT i mašinstva, gdje je jasno navedeno da se radi o mentorskom ulogama koje će pomoći mlađim kolegama i kolegicama.
Prateći regionalno tržište rada, slična je situacija i u susjednim zemljama. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina bila kampanja za zapošljavanje penzionera u bankarskom sektoru, gdje su poslodavci, zbog nedovoljne zainteresovanosti mlađeg naraštaja za pozicije poput šalterskh službenika, bili primorani da potraže alternativna rješenja“, objašnjavaju iz MojPosao.ba.
Primjećujući da penzioneri mogu igrati ključnu ulogu kao mentori ili konsultanti, posebno u oblastima kao što su inžinjering, proizvodnja, mašinstvo i informacione tehnologije, te da “njihovo iskustvo i znanje mogu biti od neprocjenjive vrijednosti za mlade osobe koje tek ulaze na tržište rada, omogućavajući im da steknu potrebne vještine i znanja za specifična područja“, iz Agencije ipak napominju da je važno imati na umu da “penzioneri možda neće biti adekvatni za sve radne pozicije, poput vozača u logistici i transportu, zbog fizičkih ograničenja koja mogu uticati na njihovu produktivnost“.
Mogući efekti
Na pitanje o odnosu mogućih pozitivnih i negativnih efekata izmjena Zakona o PIO na federalno tržište rada u smislu popunjavanja radnih mjesta sa deficitom kadra, s jedne i dodatnog sužavanja prostora za zapošljavanje mladih s druge strane, iz MojPosao.ba odgovaraju opažanjem da omogućavanje zasnivanja radnog odnosa penzionerima “može privremeno odgovoriti na trenutne potrebe tržišta rada, djelujući kao kratkoročna injekcija“.
Penzioneri mogu igrati ključnu ulogu kao mentori ili konsultanti, posebno u oblastima kao što su inžinjering, proizvodnja, mašinstvo i informacione tehnologije, ističu iz Agencije MojPosao.ba
“Očekuju se pozitivni, ali ne masivni efekti, koji će pomoći u djelimičnom zadovoljenju potražnje na tržištu rada. Međutim, ovi efekti neće biti dovoljni da u potpunosti zadovolje sve potrebe tržišta rada.
Prema istraživanju našeg portala, među najtraženijim zanimanjima u prošloj godini bili su agenti u pozivnom centru, trgovci i komercijalisti, zatim vozači i skladištari, različiti profili ugostiteljskih radnika (kuhari, šankeri, konobari) te računovođe i medicinsko osoblje. Većina navedenih zanimanja čine i listu deficitarnih zanimanja na tržištu rada BiH. Uključivanje penzionera u radne odnose u specifičnim sektorima može olakšati nedostatak radne snage, bez negativnog uticaja na zapošljavanje mladih. Ipak, pozicije koje zahtijevaju visoku fizičku spretnost i vitalnost ostaju neprikladne za penzionere, čime se osigurava prilika za mlađe radnike.
Mišljenja smo da bi zapošljavanje penzionera na određenim mentorskim pozicijama zapravo moglo dati pozitivne rezultate mladim ljudima da steknu iskustvo te usvoje znanja i vještine iskusnijih kolega. Na taj način poslodavci bi mogli zadovoljiti potrebe za specijalizovanim profilima radnika koji nedostaju na tržištu rada“, obrazlažu svoj stav iz Agencije MojPosao.ba.
Kao i uvijek, vrijeme će dati jedini relevantan odgovor na nedoumice o svrsihodnosti zakonskih izmjena kojima je penzionerima omogućeno zasnivanje radnog odnosa. Do tada, u zraku ostaje da visi svojevrsna misterija koja glasi – zašto bi ijedan poslodavac, ako nije riječ o “budžetliji“, sebi nametnuo dodatne troškove zapošljavanjem penzionera umjesto da ga angažuje po osnovu, po njega puno jeftinijeg ugovora o djelu, a i zbog čega bi zaposleni penzioner svoja primanja praktično prepolovio, preusmjeravajući njihov pozamašan dio u obaveze prema državi koje proizilaze iz radnog odnosa?
Regionalna praksa
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, u Hrvatskoj svi penzioneri, osim stopostotnih invalida i korisnika porodične penzije, mogu zasnovati radni odnos, ali najviše do polovine punog radnog vremena (do četiri sata dnevno).
U Srbiji, pak, zakonski je definirano da korisnici starosne i prijevremene penzije imaju pravo da se zaposle bez ikakvog ograničenja, dok korisnici porodične penzije mogu raditi samo po autorskom i ugovoru o djelu, uz uvjet da im mjesečna naknada ne prelazi iznos najniže osnovice osiguranja zaposlenih, a korisnici invalidske penzije smiju biti angažirani na određenim povremenim poslovima.
