Često se izdaju preporuke za ponašanje ljudi kada je napolju od 35 do 40 stepeni, ali šta je sa našim automobilom?
Dok je većina svjesna da se za njega treba pobrinuti zimi zbog niskih temperatura, on zapravo teže podnosi visoke temperature. Pokazuje to i statistika auto klubova – britanska kompanija RAC, koja pruža pomoć na putu, bilježi od 20 do 30% više intervencija kada su velike vrućine.
Vjerovali ili ne, kada su visoke temperature, najviše stradavaju akumulatori. Oni su posebno izloženi riziku leti jer nemaju hlađenje, a uz vrućinu napolju dodatno se zagrevaju punjenjem i pražnjenjem – tada elektrolit u akumulatoru može ispariti što će ostaviti elektrode izloženim i ubrzati proces stvaranja naslaga. Pritom se ljeti koristi puno električnih potrošača, ali i drugih uređaja poput klime zbog čega alternator može biti opterećen do nivoa koji onemogućava punjenje akumulatora, piše Jutarnji list.
Prve na udaru s užarenim asfaltom su gume, koje su samim tim i najizloženije ljeti, naročito prilikom dužih putovanja kao što je odlazak na godišnji odmor. Ako je guma stara, visoke temperature ozbiljno prijete njenom fizičkom stanju, naročito ako je nepropisno napumpana. Većina eksplozija guma događa se upravo u letnjim mesecima, a pogrešan pritisak izaziva preterano trošenje, ali i dodatno zagrijavanje guma.
Rashladna tečnost motora ključna je za njegovo hlađenje, a motor bez vode može, baš poput čovjeka, bukvalno da umre na visokim temperaturama. Pritom nisu uzrok duga putovanja – motor će se prije pregrijati dok stoji u gužvi i radi na leru uz visoku temperaturu vazduha napolju nego u vožnji. Još je gore ako je rashladni sistem oštećen pa rashladna tečenost negde curi.
Zimi je motorno ulje ključno za što bolje podmazivanje prilikom hladnog starta, no visoke temperature su te koje kvalitativno uništavaju i degradiraju ulje bilo da je riječ o pregrijavanju motora ili bržoj vožnji auto-putem kada se ulje više grije. Na visokim temperaturama opterećeni su i svi drugi sistemi poput kočnica, kvačila i elektronike, a čak je i gorivo rjeđe i brže isparava, pa može porasti i potrošnja.
Direktno i jako UV zračenje djeluje na lakirane limene površine jednako kao i na vašu kožu – isušuje lak i zagrijava ga, što može izazvati njegovo pucanje. Uz to izbeljuje boje, a isto se događa u unutrašnjosti automobila gde temperatura dodatno raste zbog efekta staklene bašte. UV zraci uništavaju boje, naročito na tamnim kao i osetljivim materijalima poput kože, a mogu izazvati i sušenje i pucanje plastike.
Zato je korisno imati presvlake na sjedištima, a najbolje je automobil ljeti parkirati u hladu. Najkorisnija stvar koju možete da kupite je štitnik od sunca kojim ćete zakloniti šoferšajbnu kada je parkiran auto. Gdje možete, ostavite i malo odškrinute prozore – to može znatno sprečiti zagrijavanje kabine vozila.
Kratki savjeti
Tamni automobili zagrijavaju se više od svijetlih, a razlika u temperaturi može biti i više od 20 stepeni.
Zaštita za šoferšajbnu je jeftina, a može biti od velike pomoći. Prljavštine na laku mogu se zapeći, a motorno ulje degradirati na visokim temperaturama
Crni lak na direktnom suncu leti se može zagrijati i do više od 70 stepeni, a temperatura u vozilu može premašiti 50 stepeni, prenosi Autoblog rs.
Snažno sunce izbjeljuje tamne boje i u unutrašnjosti automobila, naročito tkanine i kožu, pa je poželjno na sjedišta staviti presvlake kako biste ih zaštitili
Jako UV zračenje, visoka temperatura i so u vazduhu koja se ponaša poput finog abrazivnog sredstva na jakom vjetru uništavaju lak automobila.
Malo odškrinuti prozori mogu znatno smanjiti temperaturu u unutrašnjosti dok je za izbjegavanje pregrijavanja guma bitno da su napumpane na ispravan pritisak.
