“Najuspješnije” kompanije u FBiH: Lista prepuna kontroverzi

Piše Armin Zeba

Podaci koje objavljuje FIA su statistički

Statistika je po prirodi stvari izuzetno fleksibilna disciplina i podložna svakojakim manipulacijama, ali kada se radi o statističkim pokazateljima koji se odnose na bosankohercegovačku ekonomiju, ta varljivost se se multiplicira i dostiže nivo koji prkosi svakoj logici. Posljednji u nizu takvih primjera koji govore u prilog toj tezi je lista Top 10 najuspješnijih privrednih društava u Federaciji BiH, koju je objavila federalna Finansijsko-informatička agencija (FIA). Na toj rang-listi, koja ustvari podrazumijeva više njih, budući da je FIA uspješnost kompanija sa sjedištem u FBiH ocjenjivala je prema tri kriterija – prihodu, dobiti i broju zaposlenih, našlo se prilično šaroliko društvo koje, neovisno o kojoj kategoriji se radi, nameće pitanje vjerodostojnosti i svrsishodnosti ovakve vrste analiza.

Upitni kriteriji

Izgleda da su kriteriji bilo isključivo knjigovodstveni, rangirajući subjekte prema određenim pokazateljima koji se ne bi smjeli posmatrati izolovano, opaža Igor Gavran

Tako, recimo, u Top 10 po prihodu, koji je i sam po sebi više nego upitan kao relevantno mjerilo uspjšenosti, na visokom trećem mjestu je Elektroprivreda BiH, koja je u 2023. godini prihodovala 1,17 milijardi KM, ali ostvarujući gubitak od čak 140 miliona KM, što ne samo da je ne svrstava među najuspješnije kompanije u FBiH, nego upravo suprotno, čini jednom od najneuspješnijih u cijeloj državi, ali i regiji.

“Izgleda da su kriteriji bilo isključivo knjigovodstveni, rangirajući subjekte prema određenim pokazateljima koji se ne bi smjeli posmatrati izolovano.

Naime, kakvog značaja ima visina prihoda gubitaša ili astronomska dobit “inflacijskih profitera”? A da ni ne spominjemo kako su, na primjer, kladionice među vodećima – kakvu tačno one novu vrijednost stvaraju i kako to doprinose društvu“, pita se ekonomski analitičar Igor Gavran, za Business Magazine komentirajući FIA listu.

Slično razmišlja i Izudin Kešetović, doktor ekonomskih nauka, koji ukazuje da “kako bismo dali odgovor o uspješnosti poslovanja, moramo se opredijeliti za kriterije, a osnovni kriterij je stopa prinosa na kapital (ROE)“.

“Time se utvrđuje zarađivačka sposobnost na ukupan kapital. S jedne strane imamo dobit iz bilansa uspjeha, a sa druge strane kapital kao razliku između vrijednosti imovine umanjenu za obaveze iz bilansa stanja.

Naravno , to je početni i osnovni indikator.  Drugi pokazatelj je ROA, gde se umjesto kapitala posmatra odnos dobiti i ukupne aktive. Ako je ovo polazište za svaku analizu, onda bismo došli do zaključka da pokazatelj ukupnog prihoda sam po sebi ništa ne znači. Tek u odnosu ukupnog prihoda i troškova dolazimo do indikatora ekonomičnosti, s tim da se pojedini elementi troškova uključuju ili isključuju. To se odnosi na amortizaciju i kamate, odnosno razliku finansijskih prihoda i rashoda“, kaže Kešetović za naš magazin.

On pritom upozorava i da su kompanije poput Elektroprivrede BiH, Binga i Željeznica FBiH teško uporedive te da bi “u analizu mogli uključiti mnoge druge privredne subjekte ako ih posmatramo kroz takozvani konsolidovani bilans na razini grupacije kao holdinga, koncerna ili korporacije“.

“Tada bismo sigurno došli do zaključka da je Bingo daleko iznad Elektroprivrede i Željeznica, koji bi, po logici stvari, morali ući u proces finansijske konsolidacije ili stečaja s ciljem finansijskog i organizacionog restrukturiranja.  Ako bi se uzeo ovaj kriterij, koji je ekonomski logičan, onda bi se lista uspješnih smanjila, jer uspješnost podrazumjeva finansijski zdravu firmu. Najvjerovatnije preko indikatora profitabilnosti došlo bi se do pravih kriterija. Stoga su podaci koje objavljuje FIA statistički.

S druge strane, veći problem FIA ima u dijelu razvrstavanja preduzeća koja ne podnose finansijske izvještaje, kao i onih koja imaju blokirane račune ili uslove za pokretanje stečaja. Kada bi FIA radila ‘razvrstanje’ privrednih subjekata prema solventnosti i likvidnosti, došlo bi se do saznanja o ogromnim gubicima kapitala. Međutim, očito da to nije poželjno, jer bi se tako otkrile stotine miliona maraka izgubljenih javnih prihoda i ‘ skrivene’ imovine koja se polahko isisava, dok potraživanja po osnovu plata i doprinosa padaju na teret države. Sve u svemu, ne postoje pravi indikatori uspješnosti“, konstatira Kešetović.

Na pitanje o  toj vrsti kolizije između visine dobiti i radničkih plata u kontekstu “uspješnosti“ poslovanja, Gavran primjećuje da se na tom primjeru ustavri očitava “kolizija između troškova i cijena, odnosno profitnih marži“.

“Generalno, u BiH je prisutan model najprimitivnijeg kapitalizma, a nemamo ni u politici ni u društvu ozbiljnih pritisaka da se to promijeni. Kada su ekonomske reforme u pitanju, uvijek se govori o poslodavcima, kao da će oni jedva dočekati da svako rasterećenje podijele s radnicima. Naravno da neće i da se sistemski mora osigurati pravednija raspodjela i da radnici moraju biti u fokusu, a ne milioneri. Drugačiji modeli oporezivanja mogli bi tome pomoći, kad već svijesti i dobrovoljnosti nema“, sugerira Gavran.

Kešetović, pak, istu temu elaborira u prvom redu ističući da se “kriteriji raspodjele dohotka ne uzimaju ili se nepravilno tumače“.

Elektroprivreda BiH i Željeznice FBiH morali bi ući u proces finansijske konsolidacije ili stečaja s ciljem finansijskog i organizacionog restrukturiranja, ističe Izudin Kešetović

Rapodjela dohotka

“Mnoga lična primanja imaju karakter troškova, što je opravdano kada se vrši isplata za troškove ishrane na poslu, putni troškove i slično. No, ovdje se javlja problem iznosa bruto plate, koja čini dio novostvorene vrijednosti. Ako bi se posmatao ovaj kriterij, došli bismo do pravog odgovora na pitanje šta čini platu i koliki bi morao biti minimum za tekuću potrošnju  radnika, kao i dio koji se izdvaja za minimalnu penziju.

Bingo apsolutni šampion

Prema FIA listi, apsolutno najuspješnija kompanija u Federaciji BiH je Bingo, koji ima ubjedljivo prednjači visinom godišnjeg prihoda i dobiti, ali i brojem radnika.

Prema ostvarenom prihodu najbliža mu je Holdina, prema dobiti Sisecam soda Lukavac, a prema broju zaposlenih Elektroprivreda BiH.

Ostala izdvajanja iz plate treba prenijeti na poreze, kako bi se ublažio poreski klin. Tek onda bismo mogli doći do zaključka kakva je produktivnost i kako se ona može dovesti u vezu sa uspješnošću poslovanja.

Reforme u ovom pravcu se zamagljuju takozvanom fiskalizacijom, koja ima drugo ime, jer se krije iza evazije, kontrabande i kriminala. Taj kriterij je teško utvrditi jer je sistem zasnovan na nelikvidnosti i nesolventnosti. To znači da svi koji imaju indikator nemogućnosti izmirenja obaveza ili kumuliranje gubitaka moraju biti svrstani u grupu onih koje treba “liječiti”, jer kontaminiraju poslovanje i nanose ogromnu štetu.

Kada bi se izvršilo to razdvajanje, prava slika stanja bila bi drugačija. Znali bismo koji su privredni subjekti zdravi i koje subjekte moramo podsticati jer generiraju rast i razvoj. Znali bismo i za veliki broj preduzeća koja treba konsolidirati – finansijski i organizaciono, s ciljem da “ozdrave”. Na kraju, treću grupu čine oni privredni subjekti koje treba brisati iz registra i provesti postupak likvidacije.  Ta operacija je veoma zahtjevna, a rezultirala bi zdravim poslovnim okruženjem i mjerama ekonomske politike prema onima koji su uspješni“, rezimira Kešetović.

Osvrćući se na činjenicu da su među “najuspješnije“ prema broju zaposlenih uvrštene i Željeznice FBiH, federalni rekorder kada je riječ o visini duga prema Poreznoj upravi FBiH po osnovu neizmirenih poreza i doprinosa (169 miliona KM), što također ukazuje promašenu metodologiju ovog i sličnih rangiranja, Gavran ocjenjuje da je “to skoro tragikomično“, potctavajući kako “ broj zaposlenih kao pokazatelj uspjeha u javnom sektoru, gdje se praktično sva zapošljavanja provode političkim i drugim linijama nepotizma i korupcije, te gdje često imamo viškove zaposlenih (manjak radnika i višak neradnika) bio bi jako problematičan kriterij i da se ne radi o gubitašu“.

“Jednostavno, ako ste ozbiljni i želite rangirati kompanije, morate sagledati cjelokupnu sliku i tek onda možete nekoga ocijeniti uspješnim ili neuspješnim.

Ima ovdje, naravno, i ozbiljnih kompanija, koje stvarno jesu uspješne po svim kriterijima, ali njih se praktično ponižava što dijele listu s onima koji to nisu zaslužili.

Stvara se lažna slika da su svi uspješni, a neke zdrave inovativne kompanije, s pravednijim odnosom prema radnicima, nisu na listi jer ne ispunjavaju neki knjigovodstveni kriterij ili nemaju višak radnika“, zaključuje Gavran.