Zapadni Balkan u 2024. očekuje povećanje ekonomskog rasta, a dodatno ubrzanje predviđa se i za 2025., tako da će ovaj region ponovo dostići prosečne pretpandemijske stope rasta. Kako bi se smanjile razvojne razlike u odnosu na Evropsku uniju i unaprijedio životni standard, u regiji treba nastaviti provoditi reforme. To podrazumijeva povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, čime će oni moći efikasnije doprinijeti ukupnom ekonomskom razvoju, navodi se u novom izdanju Redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan, kojeg je objavila Svjetska banka.
Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je na 2,6 posto u 2023., sa 3,4 posto postignutih 2022. godine, što odražava uticaj slabog rasta u Evropskoj uniji (EU), ključnom trgovinskom partneru Zapadnog Balkana. Uz tekući uticaj ruske invazije na Ukrajinu i inflatornog skoka koji je ona izazvala, usporavanje rasta EU, sa 3,6 posto u 2022. na 0,6 posto u 2023. godini, negativno je uticalo na trgovinu, investicije i poslovno povjerenje na Zapadnom Balkanu.
Pad inflacije
Međutim, od kraja 2023. godine, nivoi realnog BDP-a u zemljama Zapadnog Balkana premašili su nivoe prije pandemije. Učinak rasta je pozitivno iskazan u Srbiji i Crnoj Gori.
Ove godine se očekuje povećanje ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu na 3,2 procenta, što predstavlja 0,2 procentna poena više nego što je Svetska banka predvidjela u prethodnom Izvještaju, dok se u 2025. očekuje dalje povećanje na 3,5 procenata. Dok je oporavak nakon pandemije u 2021. i 2022. godini pokazivao dualitet – sa ekonomijama više proizvodno orijentiranim (Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija) koje su najviše pogođene usporavanjem u EU, i ekonomijama više orijentiranim na usluge (Albanija, Crna Gora , Kosovo) najviše koristi od potražnje za turizmom i međunarodnim putovanjima. Ovaj dualitet je delimično smanjen 2023. godine, zbog normalizacije ekonomskih aktivnosti.Regionalno tržište rada nastavilo je ostvarivati ima dobre rezuzltate u 2023. godini. Nezaposlenost je opala u svim zemljama, sa ukupnom stopom od 10,9 posto u 2023. godini. Realne plaće su porasle prošloj godini, zaustavljajući trendove iz 2022. godine tokom koje je inflacija nadmašila iznos plaće.
Siromaštvo na Zapadnom Balkanu se vratilo na svoj opadajući trend tokom 2023. godine, ali sporijim tempom nego prije pandemije, sa više od tri procentna poena godišnje prije pandemije na oko jedan procentni poen godišnje između 2022. i 2025.
Nakon porasta na nivoe koji nisu viđeni decenijama, stope inflacije u regionu su pale tokom 2023. godine, prvenstveno zbog usporavanja međunarodnih cijena roba, posebno energije i hrane, koje čine veliki udio u potrošačkim korpama u regionu.
Iako se očekuje da će se region vratiti na trend prije pandemije u ovoj godini, to je nedovoljno da omogući bržu konvergenciju sa nivoima prihoda u EU u srednjem roku. Novi Plan rasta EU za Zapadni Balkan, odobren krajem 2023. godine, nudi priliku da se kataliziraju reforme i investicije koje podstiču rast.
Strukturne reforme su od ključne važnosti za jačanje rasta na Zapadnom Balkanu u pravcu bržeg i održivijeg poboljšanja životnog standarda.
U središtu pažnje ovog izdanja redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan je uloga gradova kao pokretača rasta i vodećeg aktera u zelenoj tranziciji.
Često mali i rijetko naseljeni, doživljavaju demografski pad, gradovi na Zapadnom Balkanu izloženi su višestrukim prirodnim opasnostima, ekstremnim vrućinama i lošem kvalitetu zraka. U izvještaju se preporučuje djelovanje na tri glavna fronta kako bi gradovi u regiji postali zeleniji. Prvo, učiniti gradove kompaktnijima, što je dobro za rast, budžete i životnu sredinu. Drugo, proširiti javni prevoz, učiniti zgrade energetski efikasnijim i poboljšati upravljanje otpadom. Treće, usvojiti mjere za smanjenje ekstremne urbane vrućine, za poboljšanje zdravlja i produktivnosti građana.
Pojedinačne prognoze za šest ekonomija Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Severnu Makedoniju i Srbiju obuhvaćene su Ekonomskim izveštajem Svetske banke za Evropu i Centralnu Aziju.
Albanija
Rast u 2023. procjenjuje se na 3,3 posto, čemu su doprinijeli potrošnja, turizam i građevinarstvo. Na istim nivoima se projicira rast u 2024. godini. Očekuje se da će se stepen siromaštva nastaviti smanjivati kako se prihodi od rada povećavaju. Srednjoročni izgledi zavise od oporavka globalne ekonomije i tempa kojim će se provoditi reforme u Albaniji. Opredjeljenje Albanije za pristupanje EU trebalo bi osigurati ubrzanje konvergencije.
Ključni faktor otpornosti Albanije bila je blizina EU, koja je izvor ulaganja i doznaka te glavno izvozno tržište. Turizam se pojavio kao ključni pokretač rasta u Albaniji.
U 2023. rast BDP-a se procjenjuje na 3,3 posto. Godišnja stopa inflacije je pala na 3,9 posto u decembru 2023. u odnosu na rekordnih 8,3 posto iz oktobra 2022. godine.
Bosna i Hercegovina
Na osnovu očekivanog poboljšanja ekonomskih prilika u EU, realni rast BDP-a u Bosni i Hercegovini bi trebao porasti na 2,6 posto u 2024. godini i 3,3 posto u 2025. Ovaj rast je potpomognut većim izvozom zbog snažnije potražnje iz inozemstva, povećanjem potrošnje te snažnijim realnim prihodima, jer inflacija i dalje usporava na niske jednocifrene brojke. 2026. godini predviđa se da će realni rast proizvodnje ubrzati na četiri posto.
Izgledi za rast su pozitivni, iako ih usporava nepovoljno globalno okruženje. Ovi faktori bi mogli ponovo izazvati inflatorne pritiske i negativno uticati na krhki oporavak u EU, što utiče na potražnju za bosanskohercegovačkim proizvodima na glavnom izvoznom tržištu BiH.
U konačnici, geopolitički uslovi predstavljaju rizik za pogoršanje domaćih političkih prilika, usporavajući prijeko potrebne ekonomske strukturne reforme.
KOSOVO
Očekuje se da će se rast BDP-a ubrzati do 3,7 posto u 2024. godini, podržan kontinuiranom stabilizacijom međunarodnih cijena. Očekuje se da će rast BDP-a dostići potencijal Kosova od oko četiri post potaknut otpornim prilivima dijaspore i postepenim povećanjem investicija. Veća javna i privatna ulaganja u proizvodnju energije povezana sa implementacijom energetske strategije, kao i energetske reforme, također će doprinijeti rastu.
Ubrzanje rasta i dalja poboljšanja na tržištu rada gdje se smanjuje broj nezaposlenih trebali bi doprinijeti daljem smanjenju siromaštva. Ipak, moguća povećanja cijena roba ponovo bi mogla dovesti do inflacije. Trajna nesigurnost povezana sa geopolitičkim tenzijama i unutrašnjom politikom, uz dalje usporavanje u EU, predstavljaju značajne rizike. Ubrzavanje ekonomske konvergencije sa EU zahtijeva davanje prioriteta reformama u fiskalnoj politici, upravi, obrazovanju i energetskom sektoru.
CRNA GORA
Izgledi za rast su pozitivni, iako ih osporava nepovoljno globalno okruženje. Očekuje se umjeren rast od 3,4 posto u 2024. godini i dalje kojem će doprinijeti privatna potrošnja i izvoz usluga, uz ulaganja u sektorima turizma i energetike. Očekuje se da i javne investicije daju pozitivan doprinos rastu. Mogućnost novih investicija jenajavljena, ali ne i budžetirana, a značajne investicije i koncesije za aerodrome bi mogle dodatno podstaknuti rast. Najavljene politike smanjenja poreza i/ili doprinosa na rad bez kompenzacijskih mjera predstavljaju rizik za javne finansije.
Sjenu na izglede bacaju potencijalni negativni rizici. Povećane geopolitičke neizvjesnosti mogle bi usporiti rast izglede za trgovinske partnere Crne Gore, dok visoki troškovi eksternog finansiranja predstavljaju rizik s obzirom na značajne potrebe za finansiranjem.
SJEVERNA MAKEDONIJA
Srednjoročni izgledi su i dalje pozitivni, ali postoje prijeteći rizici. Dok je realni rast BDP-a u 2023. godini završio sa jednim procenom, što odražava kašnjenja na otpočinjanju radova na izgradnji autoputa, slabijom eksternom potražnjom i dugotrajnim pritiscima na cijene. Predviđa se rast BDP-a 2,5 posto u 2024. godini, rastući prema 3,0 posto u srednjoročnom periodu. Ova projekcija pretpostavlja snažan rast javnih investicija i postepeni oporavak potrošnje i izvoza. Predviđa se da će inflacija ostati iznad dugoročnog prosjeka od tri posto u 2024. godini, ali da će nakon toga usporiti na dva procenta. Osnovni scenario je izgrađen na pretpostavci da je uticaj geopolitičkih tenzija opada u horizontu prognoze i da je fokus na agendi pristupanja EU ostaje na snazi nakon općih izbora u maju 2024. godine. Predviđa se da će stope siromaštva zadržati lagani pad.
SRBIJA
Očekuje se rast privrede od oko 3,5 posto u 2024. godine, prvenstveno potican potrošnjom. Predviđa se da će ekonomija rasti oko tri do četiri posto godišnje, zahvaljujući povećanju potrošnje i ulaganjima te izvoza. Očekuje se da će direktna strana ulaganja nastaviti igrati
ključnu ulogu u finansiranju. Očekuje se da se inflacija postepeno smanjuje. Nastavit će se trend smanjenja siromaštva. Dok se za privredu Srbije očekuje nastavak rasta, doprinoseći rastu prihoda domaćinstava, porast inflacije će ograničiti kupovnu moć. Naročito bi povećanje cijena energije moglo uticati na kupovnu moć stanovništva. Izgledi za razvoj presudno zavise od domaće reformske agende i njene implementacije. Konkretno, strukturne reforme u oblasti obrazovanja, javnih preduzeća, zajedno sa daljim poboljšanjem upravljanja, isplatili bi se jer bi to trebalo podstaknuti privatne investitore da više ulažu i da podižu kvalitet stranih investicija u Srbiji.
Novi Plan rasta EU za Zapadni Balkan ubrzava reforme
Plan rasta, vrijedan šest milijardi eura, će pomoći jačanju ekonomskih veza s Evropskom unijom i implementaciji reformi u pravcu jačanja ekonomskih integracija unutar regiona. Prema analizama Svjetske banke, unapređenja poput skraćenja vremena potrebnog za obavljanje procedura na granici i modernizacije platnih sistema u regiji mogu zemljama regiona donijeti značajne ekonomske koristi.
Ulaganje u zelenu tranziciju i unapređenje kvaliteta života u gradovima Zapadnog Balkana također bi mogli pomoći jačanju rasta u regiji, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
“Ekonomski razvoj odvija se upravo u gradovima. Oni omogućavaju radnicima lakši pristup radnim mjestima, potiču produktivnost, pružaju više mogućnosti i olakšavaju razmjenu dobara i ideja. Gradovi na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina pokazali otpornost. Međutim, imaju poteškoće da postanu pokretači ekonomskog rasta, ne samo zbog strukturnih i demografskih izazova, nego i zbog osjetljivosti na klimatske promjene. Ulaganje u zelenu ekonomiju bi moglo pružiti priliku za pokretanje rasta u budućnosti”, kazala je”, Natasha Rovo, viša ekonomistica u Svjetskoj banci i jedan od koautora izvještaja.
