Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u aprilu za 0,1 posto u odnosu na mart kada je bila porasla za 0,5 posto, izračunao je Eurostat.
U EU trend je bio suprotan, uz rast proizvodnje u aprilu za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je bila stagnirala.
Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara u EU snažno se oporavila u aprilu i, prema stopi rasta od jedan posto, potpuno nadoknadila minus iz prethodnog mjeseca. U eurozoni oporavak je bio skroman, uz povećanje proizvodnje za samo 0,3 posto, nakon 0,6-postotnog pada u prethodnom mjesecu.
Proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara snažno se pak oporavila na oba područja, uz stopu rasta u eurozoni od 3,4 posto i od 3,9 posto u EU. U martu bila se smanjila za 2,7 posto na oba područja.
Hrvatska uz Španiju
Najsnažnije je u aprilu na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Danskoj, za čak 10,4 posto.
Slijede Grčka i Poljska s rastom proizvodnje za sedam posto.
U Hrvatskoj industrijska proizvodnja zadržala se u aprilu, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, na razini prethodnog mjeseca kada je bila porasla za 0,5 posto.
Stagnaciju je u aprilu bilježila i Španija, a blizu je i Finska gdje je povećana za samo 0,1 posto.
Najviše se pak smanjena industrijska proizvodnja u Luksemburgu, za 6,7 posto u odnosu na mart.
Slijede Latvija i Irska s padom proizvodnje za 4,9 odnosno za 3,4 posto.
Dublji pad
U odnosu na prošlogodišnji april industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 3,0 posto, izračunao je Eurostat, više nego dvostruko snažnije nego u prethodnom mjesecu.
EU je pak bilježio gotovo dvostruko snažniji pad, po stopi od 2,0 posto.
Proizvodnja kapitalnih dobara smanjila se za čak 5,3 posto u eurozoni i za 4,9 posto u EU. Podaci za mart pokazivali su pak skromni rast, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,2 posto u Uniji.
Značajniji pad bilježio je i sektor trajnih potrošačkih dobara, ali ipak znatno blaži nego u prethodnom mjesecu, za 3,1 posto u eurozoni i za 2,1 posto u EU.
U odnosu na prošlogodišnji april porasla je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto u eurozoni i za 2,9 posto u EU.
Danska na čelu
Danska je prednjačila rastom proizvodnje i na godišnjoj razini, za čak 17,4 posto. Slijede Grčka i Slovenija gdje je uvećana za 10,8 odnosno za 7,4 posto.
Najviše se pak smanjila industrijska proizvodnja u Irskoj, za 15,7 posto. Slijede Latvija i Finska s padom proizvodnje za 7,8 odnosno za 6,8 posto.
U Hrvatskoj je u aprilu industrijska proizvodnja pala za dva posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U martu bila se smanjila za pet posto.
Isti postotni pad bilježila je u aprilu i Nizozemska, a blizu je i Mađarska sa smanjenjem proizvodnje za 2,3 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
