GOST AUTOR, Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske
Nakon što je Vlada Republike Srpske donijela Odluku o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2024.godinu, prema kojoj najniža neto plata iznosi 900 KM, bruto 1344,26 KM reagirala je Unija poslodavaca Republike Srpske i tom prilikom donijela određene zaključke i ovdje ih taksativno nabrajam:
- Najniža plata ne smije biti tretirana kao minimalna poreska osnovica, odnosno rast iste ne treba za posljedicu imati namirivanje budžetskih deficita;
- Ekonomska teorija i praksa ukazuje da rast najniže plate koji nije baziran na makroekonomskim indikatorima u kratkom roku za posljedicu ima rast neformalne ekonomije u zajednici;
- Unija poslodavaca Republike Srpske konstatuje nužnost pokretanja aktivnosti na suzbijanju neformalne ekonomije od strane svih nadležnih institucija, a sa ciljem stvaranja poreskog i ekonomskog sistema sa integritetom, što podrazumijeva i zaštitu poslodavaca od nelojalne konkurencije;
- Zbog pada tražnje za robama i uslugama trenutni pokazatelji ukazuju na pad izvoza, pad zaposlenosti u industriji i pad industrijske proizvodnje.
Same posljedice utvrđivanja najniže plate koja nije bazirana na makroekonomskim indikatorima su brojne i raznovrsne, a gubitak radnih mjesta je jedna od najvećih. U Republici Srpskoj on bi iznosio oko 20.000 izgubljenih radnih mjesta. Također, kao posljedica se pojavljuje inflacija, srazmjeran rast cijena hrane u odnosu na rast sume plata u kompanijama koje posluju u prehrambenoj i trgovačkoj djelatnosti, pad izvoza zbog rasta cijena i pada konkurentnosti, gašenje kompanija koje posluju u niskoakumulativnim djelatnostima ( koje danas imaju plate između 1.000-1.200 KM neto) zbog narušavanja produktivnosti i vrednovanja rada.
Osim zaključaka o štetnosti Odluke o najnižoj plati u RS za 2024. godinu,, Unija poslodavaca Republike Srpske nudi neka realna rješenja, zasnovana na iskustvu poslovanja i odnosa sa vlastima na jednoj i radnicima na drugoj strani.
Dakako, dolazi do pada investicija zbog pada produktivnosti i profita, poslodavci i kapital odlaze u područja sa konzistentnim poreskim sistemom odnosno stabilnim uslovima poslovanja – Srbija, FBiH, Rumunija i drugi; potencijalno se otvara put preregistraciji poslodavaca u Federaciji i Brčko Distriktu uz gubitak prihoda po tom osnovu; potpuno se gubi povjerenje vlasnika kapitala i stranih investitora u poreski i svaki drugi integritet Republike Srpske, poslodavci i radnici prelaze u sivu odnosno crnu zonu sa efektom rasta neformalne ekonomije između 5-10 posto uz smanjenje budžetskih i prihoda fondova socijalne sigurnosti, te sam prelazak preduzetničke djelatnosti u potpunosti u ”sivu” i ”crnu” zonu;
Ako gledamo i dalje od ovoga, kao posljedica se pojavljuju i potpuno narušeni industrijski odnosi između radnika i poslodavaca u privredi uravnavanjem nivoa plata i posljedično razvoj društvenih konflikata u zajednici. S druge strane, neće biti moguće ni finansirati korisnike Budžeta zbog pada budžetskih prihoda uslovljenih padom broja zaposlenih u privredi i rastom troškova za socijalna davanja. Također, prirodno će se javiti i drastičan rast troškova po osnovu osiguranja za vrijeme nezaposlenosti ( 20.000 otpuštenih radnika x 840 KM/80% minimalne plate x 3 mjeseca naknade= 50.400.000 KM), a sve zajedno doprinosi rastu motiva za koruptivne radnje prilikom vršenja inspekcijskih i poreskih kontrola, i dr.
Unija poslodavaca Republike Srpske stoga nudi neka realna rješenja, zasnovana na iskustvu poslovanja i odnosa sa vlastima na jednoj i radnicioma na drugoj strani. Stoga predlažemo da u funkciji eliminisanja diskriminacije po osnovu visine najniže plate, da ista sadrži topli obrok, prevoz i minuli rad, odnosno da budu sastavni dio najniže plate, čime bi bila izjednačena prava iz radnog odnosa za radnike u javnom i realnom sektoru.
Imajući u vidu populistički pristup utvrđivanju najniže plate u Republici Srpskoj, koji ozbiljno narušava poslovni ambijent i ugrožava stabilnost ukupnog sistema, Unija poslodavaca Republike Srpske još jednom naglašava potrebu zakonskog uređivanja formule za izračun najniže plate u Republici Srpskoj, a u funkciji zaštite životnog standarda populacije radnika koji primaju najnižu platu, predlažemo da najniža bruto plata ne bude oporezovana.
Predlažemo i uvođenje najniže i jedinstvene poreske osnovice kao najvažnije mjere za suzbijanje neformalne ekonomije u pojedinim granama privrede gdje je evidentna značajna prisutnost neformalne ekonomije, dok u funkciji suzbijanja jednog od najzastupljenijih oblika neformalne ekonomije – isplate dijela plate u gotovini, predlažemo uvođenje oporezivanje ekstra dobiti (kompanije koje iskazuju npr. 40 posto dobiti od ostvarenog prometa) i oporezivanje podizanja dividende.
U cilju suzbijanja neformalne ekonomije, sive i crne zone, treba doći do smanjenja zbirne stope doprinosa za iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje i prebacivanje istog na finansiranje iz potrošnje (crnogorski model). Analizirajući ključne makroekonomske pokazatelje (BDP, inflacija, i drugo), ujednačen pristup utvrđivanju najniže plate u Evropi i druge parametre, Unija poslodavaca Republike Srpske predlaže da najniža plata u 2024. godini iznosi 750 KM.
Između 5 i 10% iznosit će rast sive ekonomije
U funkciji suzbijanja smanjenja javne potrošnje odnosno budžetskih deficita potrebno je smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru ili smanjiti plate, povećati plate deficitarnom i produktivnom kadru.
Ovdje je važno naglasiti da se, cijeneći činjenicu da je u petogodišnjem periodu prosječna plata povećana za 54 posto, kao i da su poreska i druga rasterećenja u potpunosti usmjerena na rast plata radnika, poslodavci obavezuju da će sva dalja poreska rasterećenja biti usmjerena na rast plata zaposlenih.
