Piše Armin Zeba
Od 1,4 milijarde KM registriranih stranih ulaganja, 791,8 miliona KM, odnosi se na zadržane zarade, 511,4 miliona KM na ostali kapital, a 139,6 miliona KM na vlasničke udjele
Dok strani kapital u sve širem luku zaobilazi Bosnu i Hercegovinu, zvanična statistika ukazuje na sasvim suprotan trend, odnosno svojevrstan procvat investicijskog ciklusa. Naime, prema računici Centralne banke BiH, direktne strane investicije u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci (podaci za cijelu 2023. još nisu obrađeni) dostigle su vrijednost od 1,4 milijarde konvertibilnih maraka, za čak 23,9 posto veću nego u istom periodu 2022. godine.
Varljiva statistika
“Riječ je uglavnom o reinvesticijama postojećih stranih investitora u BiH.
Vrlo je važno istaći da u posljednje tri godine bilježimo porast stranih ulaganja, što je ohrabrujuće i motivirujuće da nastavimo svi skupa raditi kako bi privukli još veći iznos stranih investicija“, za naš magazin komentira navedene statističke pokazatelje Marko Kubatlija, vršilac dužnosti direktora državne Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA).
Po obimu investicija u 2023. prednjače finansijske usluge sa 24 miliona KM u vlasničkim udjelima i 291,3 miliona KM zadržanih zarada te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 30,3 miliona KM gubitka i 342,2 miliona KM ostalog kapitala.
No, upravo njegova prva konstatacija – o strukturi direktnih stranih ulaganja u BiH, otkriva da stanje na tom planu nije ni izbliza tako ružičasto kao što ukazuje letimičan pogled na golu statistiku. Naprotiv, od 1,4 milijarde KM registriranih stranih ulaganja, više od polovine – 791,8 miliona KM, odnosi se na zadržane zarade, 511,4 miliona KM na ostali kapital (ulaganja sestrinskih preduzeća, obveznice, instrumenti tržišta novca i ostala dugovanja), a samo 139,6 miliona KM na vlasničke udjele. Koliko je statistika o stranim ulaganjima varljiva, vjerno ilustrira činjenica da je u našu zemlju tokom prvih devet prošlogodišnjih mjeseci najviše novca investirala Rusija, čiji ukupni ulagački saldo, u iznosu od 312,6 miliona KM, čini 700 hiljada KM u vlasničkim udjelima, 30,6 miliona KM gubitka i 342,5 miliona KM ostalog kapitala nepoznate strukture!?
Kada je, pak, riječ o djelatnostima u kojima je zabilježen najveći priliv stranog kapitala, prednjače finansijske usluge (315,3 miliona KM) te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (311,9 miliona KM), s tim što se u prvom slučaju radi o 24 miliona KM u vlasničkim udjelima i 291,3 miliona KM zadržanih zarada, a u drugom o 30,3 miliona KM gubitka i 342,2 miliona KM ostalog kapitala.
S obzirom na gotovo simboličan nivo ulaganja u obliku vlasničkih udjela, sasvim je logično da suštinski jedino značajnih – greenfield investicija, praktično nema već godinama.
“U praksi je najteže realizovati greenfield investiciju, koja podrazumijeva izgradnju i otvaranje potpuno novog preduzeća.
Izgradnja podrazumijeva kupovinu zemljišta, dobijanje građevinske dozvole, uz sve ostale administrativne procedure, a svjedoci smo da se na dobijanje navedene dozvole čeka duže nego što bi trebalo, što nije slučaj samo u BiH, nego i u susjednim zemljama. Ako se odluče pokrenuti ovu vrstu investicije u BiH, onda se investitori moraju naoružati strpljenjem, a znamo da je za svakog investitora vrijeme novac i da ga neće trošiti na sporu administraciju.
Ukoliko želimo promijeniti ovu praksu, uz uslov da imamo dobre investicijske projekte, najprije bismo trebali definisati finansijsku podršku ovakvim projektima i usmjeriti ih na manje razvijena područja“, konstatira s tim u vezi Kubatlija.
Najviše novca u BiH prošle godine je investirala Rusija, čiji ulagački saldo od 312,6 miliona KM čini 700 hiljada KM u vlasničkim udjelima, 30,6 miliona KM gubitka i 342,5 miliona KM ostalog kapitala
Unatoč evidentnom padu interesa stranih ulagača za BiH, FIPA je pronašla 12 investitora kojima je dodijelila plakete za rezultate ostvarene u 2023. godini, a koje su, kako je obrazloženo, u našoj zemlji do sada zbirno uložili 595 miliona KM i zaposlili 5.500 radnika. No, iznosi prošlogodišnjih ulaganja kojima su nagrađene kompanije zaslužile epitet najznačajnijih stranih investitora, poput 170 miliona KM Adriatic Metalsa BH, 54 miliona KM DDC MLS Multilingual Solutionsa ili 30 miliona KM Telemacha BH, djeluju prilično nerealno.
“Nije teško povjerovati u ove iznose, iz razloga što navedene kompanije posluju dugi niz godina te ulažu u istraživanja, infrastrukturu, usluge i sadržaje, proširenje infrastrukture, nabavku opreme i mašina…“, odbacuje tu vrstu skepse Kubatlija, ali bez preciziranja šta konkretno podrazumijevaju ta navodna ulaganja.
Promotivne aktivnosti
Na pitanje o investicijskoj budućnosti BiH, odnosno aktivnostima FIPA-e usmjerenim na vraćanje naše zemlje u fokus interesa stranih ulagača, Kubatlija ističe da agencija na čijem je čelu u svojoj bazi ima 500 investicijskih projekata spremnih za realizaciju.
“Razmatrat ćemo uskoro učešće na određenim privrednim dešavanjima u inostranstvu, zajedno s ostalim nadležnim institucijama, kako bismo pokušali privući investitore.
Planirano je tokom ove godine i održavanje poslovnog foruma BiH-Italija, na kojem ćemo prisustvovati, kao i druga privredna dešavanja poput Mostarskog sajma i Expo Banja Luka, na kojima ćemo zajedno predstavljati potencijale Bosne i Hercegovine“, najavljuje Kubatlija.
On prtiom pojašnjava i suštinu Memoranduma potpisanog sa Agencijom za promociju izvoza Mađarske (HEPA te nedavno inicirano održavanje poslovnih susreta BiH – Srbija.
“Na osnovu Memoranduma, FIPA je pružila podršku kompaniji Lugos Renewables koja investira u projekat izgradnje solarnog parka u Trebinju, najvećeg na Balkanu. Nova solarna elektrana, snage 73 MWp, predstavlja drugu fazu cjelokupnog projekta. Prva faza – izgradnja trafostanica i dalekovoda sa solarnom elektranom od 73 MWp je već u toku, tako da će s dodatkom nove solarne elektrane kompleks obezbijediti kapacitet od 146 MWp solarne energije. To će otvoriti nova radna mjesta, ali, što je još važnije, imat će veliki uticaj na ekonomski rast regije i razvoj zaštite okoliša. Ukupna vrijednost projekta je veća od 50 miliona eura.
Što se tiče Srbije, ona je naš prvi susjed i trebamo se oslanjati jedni na druge. Srbija je treći investitor u BiH, s uloženih oko 2,5 milijardi KM i učešćem od 13,9 posto u ukupnim investicijama.
Veliki je broj srbijanskih kompanija koje posluju u oba entiteta, ali također imamo i naše kompanije koje ulažu u Srbiju.
FIPA je nadležna za strane investicije te će na tom forumu biti ponuđeni projekti za ulaganje u BiH za koje privrednici iz Srbije budu zainteresirani, ali također naše kompanije će imati priliku da razmotre ulaganje u projekte u Srbiji ili ulazak u partnerske odnose sa srbijanskim kompanijama na nekim projektima“, objašnjava Kubatlija..
Loša ekonomska diplomatija
“FIPA je u prethodnim godinama nastojala da zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova radi na jačanju ekonomske diplomatije, koja je isturena ruke naše agencije na način da se iz privatnog sektora pošalju savjetnici u diplomatsko-konzularna predstavništva BiH, koji bi radili na privlačenju stranih investicija i jačanju bh. izvoza – međutim, taj prijedlog nije zaživio.
U određenoj mjeri smo animirali saradnju s ekonomskom diplomatijom u odnosu na ono što smo imali ranije, međutim i dalje to nije na nivou kojim bismo bili zadovoljni.
Uskoro planiramo održati sastanak s ministrom vanjskih poslova kako bismo razmatrali zajedno načine poboljšanja saradnje na polju ekonomske diplomatije i promocije naših potencijala u inostranstvu posredstvom Ministarstva, jer FIPA ne može stići na sva privredna dešavanja“, potcrtava Kubatlija odgovarajući na upit o kvalitetu saradnje FIPA-e sa nadležnim državnim institucijama, prvenstveno u kontekstu ekonomske diplomatije, usmjerene na promociju investicijskih potencijala BiH.
