Značajan rast izvoza od 192 posto zabilježen je kod žive ribe, svježe ili rashlađene za 44 posto, smrznute ribe za 42,34 posto, dok je pad od 44,67 posto registrovan kod ribe sušene, soljene ili u salamuri, te dimljene, kao i kod rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskičmenjaka, pripremljeni ili konzervirani za 20,69 posto.
Uvoz žive ribe lani manji je za 24,49 posto u odnosu na prethodnu godinu, svježe ili rashlađene ribe za 21,61 posto, smrznute za 8,15 posto, ribe sušene, soljene ili u salamuri, te dimljene za 26,47 posto, a ljuskavaca za 21,43 posto.
Iz Spoljnotrgovinske komore su naveli da je ukupna količina izvoza ribe i ribljih prerađevina u 2023. godini manja za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Vodeća izvozna tržišta za ribu i riblje prerađevine u prošloj godini bila su Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Rumunija i Italija, dok je najveći uvoz ribe i ribljih prerađevina bio iz Španije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Maroka.
